9397. I pročita je u uši naroda (pred narodom). Da ovo označava ohrabrenje i poslušnost, vidi se iz značenja pročitati, što je ohrabrivati; jer kad se nešto čita, to je da bi se to čulo, opažalo, i da bi je tome pokoravalo; to jest, da bi se ohrabrilo; i iz značenja ušiju, što je poslušnost; jer uši i slušanje označavaju poslušnost (vidi br. 2542, 3869, 8990, 9311).

[2] Poštouši označavaju slušanje i pažnju, ali i poslušnost, stoga se one često pominju u Reči, govoreći u uši, čitajući u uši naroda, i ne govoreći i ne čitajući pred njima; kao u sledećim odlomcima: Ali čuj ovu riječ koju ću ja kazati pred tobom pred svijem narodom (Jer. 28:7). Oni kazivaju riječi ove u uši naroda (1 Sam. (11:4). Neka sluškinja tvoja kaže u tvoje uši (1 Sam. (25:24). Proglasi u uši naroda, govoreći (Sudije 7:3). Govori u uši naroda (Izlazak 11:2). Počuj, o Izrailje, uredbe i sudove koje kazujem u vaše uši danas (Zak. Ponov. (5:1). Govorim riječi ove u uši njihove (Zak. Ponov. (31:28). Mojsije reče sve riječi pjesme u uši naroda (Zak. Ponov. (32:44). On pročita u uši njihove sve riječi knjige zavjeta (2 o Carevima 23:2). I rekoše mu: sjedi i pročiaj u uši naše; i Baruh prpčita u uši njihove (Jer. 36:15). Kad Isus završi riječi ove u ušima naroda (Luka 7:1).

[3] Poštouši i slušanje označavaju primanje istine, opažanje, i poslušnost, a tako i prvo i posledje vere, stoga je često Gospod govorio, Neka onaj ko ima iši, posluša (Matt. (11:15; 13:8; Marko 4:9, 23; Luka 14:35). I pošto se gluhima, to jest, onima koji ne čuju, označavaju u duhovnom smislu oni koji nisu u istini vere, jer nisu u znanjima i opažanju [znanja], (br. 6989, 9209), stoga kad je Gospod izlečio gluhoga, On stavi svoj prst unjegove uši i reče, Eftata, što znači, otorite se. I odmah mu se uši otvoriše (Mark 7:32-35). (Da su sva čuda Gospodova označavala stanja crkve, vidi br. 8364, 9086.)

8364. Nijedne bolesti koje sam pustio na Egipat, ne ću pustiti na tebe. Da ovo označava da oni treba da se uklanjaju od zla koja imaju oni koji su u veri odvojenoj

I u životu zla, vidi se iz značenja bolesti, što je zlo (o čemu niže); I iz reprezentacije Egipćana, a to su oni koji su u veri odvojenoj I u životu zla (vidi br. 7997, 7317, 7926, 8148); I iz značenja neću pustiti na tebe, kada se odnosi na bolest, čime se označava zlo, a od kojega treba da se čuvaju; jer Jehova, to jest, Gospod, ne oduzima zlo, nego uzdržava čoveka od zla, I drži ga u dobru (br. 926, 1581, 2256, 4564, 8206). Otuda ne ću pustiti blesti na njih označava da će biti odvajani (uzdržavani) od zala. Bolesti koje deluju na ovaj život su zla, a nazivaju se požudama I pohotama. Vera I ljubav prema bližnjemu sačinjavaju duhovni život. Ovaj se život razboli kad obmana uzme mesto istine vere, a zlo uzme mesto dobra ljubavi prema bližnjemu; jer ove stvari donose smrt, koja se naziva duhovnom smrću, I prokletstvom, kao što bolesti vode prirodni život u smrt. Otuda to, da se bolešću, u unutranjem smislu, označava zlo; a bolesti Egipćana označavaju zla u koja se bacaju oni koji su u veri odvojenoj I u zlu života, čime su napadali pravedne, a o kojim zlima je bilo govora u onome što prethodi, kada se govorilo o pomorima (pošastima) u Egiptu. Zla su označena bolestima I u drugim odlomcima u Reči; kao kod Mojsija: Ako ne uzaslušaš glasa Jehove Boga svojega da držiš I tvoriš sve zapovijesti njegove I uredbe njegove, koje ti danas zapovijedam, doći će na tebe sve ove kletve I stignuće te. Poslaće na tebe Jehova kletvu, rasap I pogibao u svemu za što se prihvatiš rukom svojom I što uzradiš, dokle se ne zatreš I ne propadneš na prečac za zla djela svoja kojima si me odustavio. Učiniće Jehova Bog da se prilijepi za tebe pomor, dokle te ne istrijebi sa zemlje u koju ideš da je naslijediš. Udariće te Jehova suhom bolešću I vrućicom I groznicom I žegom I mačem, I sušom I medljikom, koje će te goniti dokle ne propadneš. Udariće te Jehova prištevima Egipatskim I šuljevima I šugom I krastama, da se ne ćeš moći iscijeliti. Udariće te Jehova ludilom I šljepotom I bjesnilom. I poludjećeš od onoga što ćeš gledati svojim očima. Udariće te Jehova prištem zlim u koljenima I na golijenima, da se ne ćeš moći iscijeliti, od stopala noge tvoje do tjemena. I obratiće na tebe sve pomore Egipatske, od kojih si se plašio, I prilijepiće se za tebe. I sve bolesti I sva zla, koja nisu zapisana u knjizi ovoga zakona, pustiće Jehova na tebe, dokle se ne istrijebiš. Ali u onijem narodima ne ćeš odahnuti, niti će se stopala noge tvoje odmoriti; nego će ti Jehova dati ondje srce plašljivo, oči iščiljele, I dušu iznemoglu (Zak. Ponovljeni 15, 20-22, 27, 28, 34, 35, 60, 61, 65). Ovde se bolestima ovde imenovanim označavaj uhovne bolesti, koje su zla koja razaraju život volje, I obmane koje razaraju život razumevanja istine; jednom rečju, koje razaraju duhovni život vere I ljubavi prema bližnjemu. Prirodne bolesti I korespondiraju takvim stvarima, jer svaka je bolest u ljudskom rodu iz toga izvora, jer je od greha (br. 5712, 5726). Svaka bolest korespondira svom zlu; razlog je to što je sve u čovekovom životu preklom iz duhovnog sveta; stoga ako se njegov duhovni život razboli, bolest koja od toga dolazi, pojavljuje se u prirodnom životum I tu postaje bolest. (Vidi šta je rečeno iz iskustva o korespondenciji bolesti sa zlima, br. 5711-5727). Slične stvari označene su bolestima I u drugim odlomcima, kao kod Mojsija: I služite Jehovi Bogu svojemu, I on će blagosloviti hljeb tvoj I vodu tvoju; I ukloniću bolest između vas (Izlazak 22:25). Ako pvrgnete uredbe moje, I duši vašoj omrznu zakoni moji da ne tvorite sve zapovijesti moje, I raskinete zavjet moj, I ja ću vam učiniti ovo: pustiću na vas strah, suhu bolest I vrućicu, koje će vam oči iskvariti I dušu ucvijeliti; I zaludu ćete sijati sjeme svoje, jer će ga jesti neprijatelji vaši (Levitska 26:15, 16); ovakve stvari koje označavaju smanjenje istine I porast obmane; vrućica označava požudu za zlom. Kao I kod Isaije: Što biste još bili bijeni kad se sve više odmećete? Sva je glava bolesna I sve srce onemoćalo. Od pete do glave nema ništa zdravo, nego uboj I modrica I rane gnojave, ne zacijeljene ni zavijene ni uljem zablažene (Isaija 1:5, 6). da ovde bolest I ranai modrica I uboj označavaju grehove, skriveno je od svakoga. Slično kod Jezikilja: teško pastirima Izrailjevim koji pasu sami sebe! Ne treba li stado da pasu pastiri? Slabijeh ne krijepite, I bolesne ne liječite, ranjene ne zavijate, odagnane ne dovodite natrag, izgubljene ne tražite, nego silom I žestinom gospodarite nad njima Jezekilj 34:2? 34:4).

Kod Davida: Jer bezakonja moja izađoše vrh glave moje, kao teško breme otežaše mi. Usmrdješe se I zagnojiše se rane moje od bezumlja mojega. Jer sam iznutra pun ognja, I nema zdrava mjesta na tijelu mojem (Psalam 38:2, 5, 7); Zato što se bolestima označavaju poroci I zla duhovnog života, stoga se raznim vrstama bolesti označavaju zarne vrste poroka I zala toga života. (Da se kugom označava pustošenje istine, vidi br. 7102, 7505; a leprom , profanacija istine, br. 6963.

Da se u opšte bolestima označavaju grehovi, može se videti kod Isaije: Prezren bješe I odbačen između ljudi, bolnik I vičan bolestima, I kao jedan odkoga svak zaklanja lice, prezren da ga ni za šta ne uzimasmo. A on bolesti naše nosi I nemoći naše uze na se, a mi mišljasmo da je ranjen, da ga Bog bije I muči. Ali on bješe ranjen z aše prijestupe, izbijen za naša bezakonja; kar bješe na njemu našega mira radi, I ranom njegovom mi se izliječismo (Isaija 53:3-5. ; govoreći o Gospodu: Zato što bolesti pretstavkljaju nepravde I zla u duhovnom životu, stoga se bolestima koje je Gospod lečio označava izbavljenje od raznih vrsta zla I obmane, koje su napadale crkvu I ljudsku rasu, a koje mogu da dovedu do duhovne smrti. Jer se Božanska čuda razlikuju od ostalih čuda po tome što se ona odnose na stanja crkve I nebeskoga carstva; zbog čega su Gospodova čuda tako često bila lečenje bolesti. Na ovo su se odnosile Gospodove reči učenicima poslate Jovanu [Krstitelju]: Kažite Jovanu ono što vidite; slijepi gledaju, I hromi hodaju, gubavi se čiste, gluvi čuju, mrtvi ustaju, I ubogi slušajju dobru vijest [Mateja 11:4, 5). Otuda se često kaže za Gospoda da je lečio svaju bolest I slabost (Mateja 4:23; 9:35; 14:14, 35, 36; Luke 4:40; 5:15; 6:17; 7:21; Mark 1:34; 3:10).