Die Bibel

 

Jeremija 42

Lernen

   

1 Po tom dođoše sve vojvode i Joanan, sin Karijin i Jezanija sin Osajin, i sav narod, malo i veliko.

2 I rekoše Jeremiji proroku: Pusti preda se našu molbu, i pomoli se za nas Gospodu Bogu svom, za sav ovaj ostatak, jer nas je ostalo malo od mnogih, kao što nas oči tvoje vide,

3 Da bi nam pokazao Gospod Bog tvoj put kojim ćemo ići i šta ćemo raditi.

4 A Jeremija prorok reče im: Poslušaću; evo, pomoliću se Gospodu Bogu vašem po vašim rečima, i šta vam odgovori Gospod kazaću vam, neću vam zatajiti ni reč.

5 A ovo rekoše Jeremiji: Gospod neka nam je svedok, istinit i veran, da ćemo činiti sve što ti Gospod Bog tvoj zapovedi za nas.

6 Bilo dobro ili zlo, poslušaćemo reč Gospoda Boga svog ka kome te šaljemo, da bi nam dobro bilo kad poslušamo glas Gospoda Boga svog.

7 A posle deset dana dođe reč Gospodnja Jeremiji;

8 Te sazva Joanana, sina Karijinog i sve vojvode što behu s njim, i sav narod, malo i veliko,

9 I reče im: Ovako veli Gospod Bog Izrailjev, ka kome me poslaste da iznesem preda Nj molbu vašu:

10 Ako ostanete u ovoj zemlji, sazidaću vas, i neću vas razoriti, i nasadiću vas i neću vas istrebiti; jer mi je žao sa zla koje sam vam učinio.

11 Ne bojte se cara vavilonskog, kog se bojite; ne bojte ga se, govori Gospod, jer sam ja s vama da vas sačuvam i da vas izbavim iz njegove ruke.

12 I učiniću vam milost da se smiluje na vas, i vrati vas u zemlju vašu.

13 Ako li kažete: Nećemo da ostanemo u toj zemlji, ne slušajući glas Gospoda Boga svog

14 Govoreći: Ne, nego idemo u zemlju misirsku, da ne vidimo rat i glas trubni ne čujemo i ne budemo gladni hleba, i onde ćemo se naseliti,

15 Onda čujte reč Gospodnju, koji ste ostali od Jude; ovako veli Gospod nad vojskama Bog Izrailjev: Ako vi okrenete lice svoje da idete u Misir i odete da se naselite onde,

16 Onde će vas u zemlji misirskoj stignuti mač kog se bojite, i glad, radi koje se brinete, goniće vas onde u Misiru i onde ćete pomreti.

17 I svi ljudi koji su okrenuli lice svoje da idu u Misir da se onde nasele, izginuće od mača i od gladi i od pomora, i nijedan ih neće ostati niti će koji uteći od zla koje ću pustiti na njih.

18 Jer ovako veli Gospod nad vojskama, Bog Izrailjev: Kao što se gnev moj i jarost moja izli na stanovnike jerusalimske, tako će se izliti gnev moj na vas, ako odete u Misir, i bićete uklin i čudo i kletva i rug, i nećete više videti ovog mesta.

19 Gospod vam govori, ostanci Judini! Ne idite u Misir. Znajte da vam ja svedočim danas.

20 Jer varaste duše svoje kad me poslaste ka Gospodu Bogu svom rekavši: Pomoli se za nas Gospodu Bogu našem, i kako kaže Gospod Bog naš, javi nam i učinićemo.

21 A kad vam javih danas, nećete da poslušate glas Gospoda Boga svog niti išta što mi zapovedi za vas.

22 Znajte, dakle, da ćete izginuti od mača i od gladi i od pomora na mestu kuda ste radi otići da se stanite.

   

Aus Swedenborgs Werken

 

Apocalypse Explained #387

studieren Sie diesen Abschnitt

  
/ 1232  
  

387. And with death. That this signifies the consequent extinction of spiritual life, is plain from the signification of death, as denoting the extinction of spiritual life (concerning which see above, n. 78, 186). That this is here signified by death is plain from the series of things in the internal sense; for it is said that power was given unto them to kill with the sword, with famine, and with death: and by the sword is signified falsity destroying truth; by famine, the deprivation of the knowledges of truth and good; whence by death is signified the extinction of spiritual life, for where falsity reigns, and where there are no knowledges of truth and good, there is no spiritual life; for it is acquired by the knowledges of truth and good applied to the uses of life. For man is born into all evil and the falsity thence, therefore he is also born entirely ignorant of all spiritual knowledges; in order, therefore, that he may be led from the evils and the falsities thence, into which he is born, and be led into the life of heaven, and be saved, it is necessary that he should learn the knowledges of truth and good, by which he can be introduced [into spiritual life] and become spiritual. From this series of things in the internal sense it is evident, that by death is here signified the extinction of spiritual life; this also is signified by spiritual death.

  
/ 1232  
  

Translation by Isaiah Tansley. Many thanks to the Swedenborg Society for the permission to use this translation.