6119. Za što da mremo kod (pored) tebe kad srebra nema. Da ovo označava da će zbog nedostatka istine doći do duhovne smrti, vidi se iz značenja umrijeti, što je duhovna smrt (o kojoj u onom što sledi); i iz značenja da srebra nema, što je nedostatak istine (da srebro označava istinita i prilagodljiva spoljašnja-znanja, može se videti gore, br. 6112. Što se tiče toga da može da dođe do duhovne smrt ako nema istine, slučaj je ovakav. Duhovni se život sastoji od delovanja u skladu s istinama , a to su službe; jer oni koji su u duhovnom životu, i imaju želju (potrebu) za istinama radi života, to jest, da bi živeli u skladu s njima, to jest, u skladu sa službama. Stoga, onoliko koliko mogu da prime istine u skladu s kojima se mogu vršiti službe, toliko su u duhovnom životu, jer su toliko u svetlosti inteligencije i mudrosti. Stoga, kada nema više istina, a o je onda kada su one u senci , što je u Reči označenio sa veče (br. 6110), tada duhovni život zamire; jer se takve stvari pretstavljaju kao senka, to jest, kao duhovna smrt; jer se u ovome slučaju ne drže u svetlosti, kao ranje, 2 nego se delimično vraćaju u svoj proprium. Da se smrću, označava duhovna smrt ili osuda, vidi se iz mnogih odlomaka u Reči, od kojih je dovlljno navesi sledeće.

Kod Isaije: Nego će po pravdi suditi siromasima i po pravdi karati krotke u zemlji, udariće zemlju prutom usta svojih, i duhom usana svojih ubiće bezbožnika (Isaija 11:4. Ovde se govori o Gospodu. Prut njegovh usta i duh Njegovih usana označavaju Božanske istine od koji dolazi sud; umrijeti označava biti osuđen.

Opet: Uništiće smrt za uvijek; a Gospod Jehova utraće suzu sa svakoga lica (Isaija 25:8).

Opet: Pomriješe, ne će oživjeti, mrtvi budući ne će ustati, jer si ih ti pohodio i istrijebio, i zatro svaki spomen njihov (Isaija 26:14).

Opet: Oživjeće mrtvi tvoji i moje mrtvo tijelo ustati (Isaija 26:19).

Opet: Zašto govorite: uhvatismo vjeru sa smrću, i ugovorismo s grobom? I vjera vaša sa smrću uništiće se i ugovor vaš s grobom ne će ostati i kad zađe bič kao povodanj, potlačiće vas (Isaija 28:15, 18).

Kod Jeremije: Dajte slave Gospodu Bogu svojemu dok nije spustio mrak, dokle se nijesu spotakle noge vaše po gorana mračnijemm da čekate svjetlost a on je obrati u sjen smrtni i pretvori u tamu. (Osija 13:14).

Kod Jezikilja: I skrvnite me (profanišete me) za grst ječma i za zalogaj hljeba ubijajući duše koje ne bi trebalo da umru, i čuvajući u životu duše koje ne treba da žive, lažući narodu mojemu koji sluša laž Jezekilj 13:19).

Kod Osije (Ozeja): Iz groba ću ih, od smrti ću ih sačuvati; gdje je, smrti, pomor tvoj? gdje je, grobe, pogibao tvoja? kajanje će biti sakriveno od očiji mojih. (13:14).

Kod Davida: Smiluj se na me, Gospode, pogledaj kako stradam od neprijatelja svojih, ti, koji me podižeš od vrata smrtnijeh! (Psalam 9:13).

Opet: Pogledaj, usliši me, Gospode, Bože moj! Prosvijetli oči moje da ne zaspim na smrt! (Psalam 13:3).

Opet: Obuzeše me smrtne bolesti, i potoci nevaljalijeh ljudi uplašiše me. Opkoliše me bolesti paklene, i stegoše me zamke smrti. (Psalam 18:4, 5).

Opet: Ali će ih kao ovce zatvoriti u pakao, smrt će im biti pastir; a u jutru hodiće po njima pravednici (Psalam 49:14).

Kod Jovana: I bijah mrtav i evo sa)