Bible

 

Postanak 47:19

Studie

       

19 Zašto da mremo na tvoje oči? Evo i nas i naših njiva; kupi nas i njive naše za hleb, da s njivama svojim budemo robovi Faraonu, i daj žita da ostanemo živi i ne pomremo i da zemlja ne opusti.

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 6226

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

6226. Te sjede na postelji svojoj. Da ovo označava da se ovo okrenulo prema Prirodnom, jasno je iz značenja postelje, što je Prirodno (vidi br. 6188). Izraijevo sedenje na postelji označava da se duhovno dobro okrenulo prema Prirodnom, jer se Izrailj poklonio od uzglavlja odra svojega (Postanje 47:31), što označava da se duhovno dobro okrenulo prema onim stvarima koje pripadaju unutrašnjem Prirodnom (br. 6188); i na taj način, njegovim okretanjem i sedenjem na postelji označava se da se duhovno dobro okrenulo prema Prirodnom. Šta je označeno okretanjem prema unutrašnjem Prirodnom, i prema spoljašnjem, ne može se objasniti da bi se razumelo, jer malo ko zna da je Prirodno i unutrašnje i spoljašnje, i da je misao čas u jednom čas u drugom [Prirodnom]; a oni koji ovo ne znaju, ni ne razmišljaju o tome, a stoga ne mogu ni da to znanju kako treba (adekvatno), to jest, nekim iskustvom. Međutim, ovo je obična stvar kod svakoga, sa razlikama [od jedne do druge osobe], jer se misao čas uzdiže više a čas se spušta u ono što je niže; na taj 2 način čovekova misao gleda sad nagore a sad nadole. Osim toga, svako može da vidi da Izrailjevo pomeranje na uzglavlju odra i njegovo sedenje na postelji, da su to stvari tako male važnlosti da bi se pominjale u najsvetijoj Reči, što ne bi bio slučaj da ne sadrže tajne koje se mogu otkriti samo uz pomoć unutrašnjeg smisla, to jest, onoga smisla , naime, samo ako se znaju značenja reči u duhovnom smislu, to jest, u smislu u kojemu su anđeli. Jer anđeli ne misle, za razliku od ljudi, od predmeta koji pripadaju svetu i telu kao i zemlji, nego od onoga što pripada nebu; a kakva je razlika između ove dve klase predmeta, vidi se osobito od korespondencija o kojima se gvorilo na kraju nekoliko poglavlja.

  
/ 10837