Bible

 

Postanak 27

Studie

   

1 Kad Isak ostare i oči mu potamneše, te ne videše, dozva Isava starijeg sina svog, i reče mu: Sine! A on odgovori: Evo me.

2 Tada reče: Evo ostareo sam, ne znam kad ću umreti;

3 Uzmi oružje svoje, tul i luk, i izađi u planinu, te mi ulovi lov;

4 I zgotovi mi jelo po mojoj volji, i donesi mi da jedem, pa da te blagoslovi duša moja dok nisam umro.

5 A Reveka ču šta Isak reče sinu svom Isavu. I Isav otide u planinu da ulovi lov i donese.

6 A Reveka reče Jakovu, sinu svom govoreći: Gle, čuh oca tvog gde govori s Isavom, bratom tvojim i reče:

7 Donesi mi lov, i zgotovi jelo da jedem, pa da te blagoslovim pred Gospodom dok nisam umro.

8 Nego sada, sine, poslušaj me šta ću ti kazati.

9 Idi sada k stadu i donesi dva dobra jareta, da zgotovim ocu tvom jelo od njih, kako rado jede.

10 Pa ćeš uneti ocu da jede i da te blagoslovi dok nije umro.

11 A Jakov reče Reveci materi svojoj: Ali je Isav brat moj rutav, a ja sam gladak;

12 Može me opipati otac, pa će se osetiti da sam ga hteo prevariti, te ću navući na se prokletstvo mesto blagoslova.

13 A mati mu reče: Neka prokletstvo tvoje, sine padne na mene; samo me poslušaj, i idi i donesi mi.

14 Tada otišavši uze i donese materi svojoj; a mati njegova zgotovi jelo kako jeđaše rado otac njegov.

15 Pa onda uze Reveka najlepše haljine starijeg sina svog, koje behu u nje kod kuće, i obuče Jakova mlađeg sina svog.

16 I jarećim kožicama obloži mu ruke i vrat gde beše gladak.

17 I dade Jakovu sinu svom u ruke jelo i hleb što zgotovi.

18 A on uđe k ocu svom i reče: Oče. A on odgovori: Evo me; koji si ti, sine?

19 I Jakov reče ocu svom: Ja, Isav tvoj prvenac; učinio sam kako si mi rekao; digni se, posadi se da jedeš lov moj, pa da me blagoslovi duša tvoja.

20 A Isak reče sinu svom: Kad brže nađe, sine? A on reče: Gospod Bog tvoj dade, te izađe preda me.

21 Tada reče Isak Jakovu: Hodi bliže, sine da te opipam jesi li sin moj Isav ili ne.

22 I pristupi Jakov k Isaku ocu svom, a on ga opipa, pa reče: Glas je Jakovljev, ali ruke su Isavove.

23 I ne pozna ga, jer mu ruke behu kao u Isava brata njegovog rutave: Zato ga blagoslovi;

24 I reče mu: Jesi li ti sin moj Isav? A on odgovori: Ja sam.

25 Tada reče: A ti daj, sine, da jedem lov tvoj, pa da te blagoslovi duša moja. I dade mu, te jede; pa mu donese i vino te pi.

26 Potom Isak, otac njegov reče mu: Hodi sine, celivaj me.

27 I on pristupi i celiva ga; a Isak oseti miris od haljina njegovih, i blagoslovi ga govoreći: Gle, miris sina mog kao miris od polja koje blagoslovi Gospod.

28 Bog ti dao rose nebeske, i dobre zemlje i pšenice i vina izobila!

29 Narodi ti služili i plemena ti se klanjala! Bio gospodar braći svojoj i klanjali ti se sinovi matere tvoje! Proklet bio koji tebe usproklinje, a blagosloven koji tebe uzblagosilja!

30 A kad Isak blagoslovi Jakova, i Jakov otide ispred Isaka oca svog, u taj čas dođe Isav brat njegov iz lova.

31 Pa zgotovi i on jelo i unese ocu svom, i reče mu: Ustani, oče, da jedeš šta ti je sin ulovio, pa da me blagoslovi duša tvoja.

32 A Isak otac njegov reče mu: Ko si ti? A on reče: Ja, sin tvoj, prvenac tvoj Isav.

33 Tada se prepade Isak, i reče: Ko? Da gde je onaj koji ulovi i donese mi lova, i od svega jedoh pre nego ti dođe, i blagoslovih ga? On će i ostati blagosloven.

34 A kad ču Isav reči oca svog, vrisnu glasno i ožalosti se veoma, i reče ocu svom: Blagoslovi i mene, oče.

35 A on mu reče: Dođe brat tvoj s prevarom, i odnese tvoj blagoslov.

36 A Isav reče: Pravo je što mu je ime Jakov, jer me većdrugom prevari. Prvenaštvo mi uze, pa eto sada mi uze i blagoslov. Potom reče: Nisi li i meni ostavio blagoslov?

37 A Isak odgovori, i reče Isavu: Eto sam ga postavio tebi za gospodara; i svu braću njegovu dadoh mu da mu budu sluge; pšenicom i vinom ukrepih ga; pa šta bih sada tebi učinio, sine?

38 I Isav reče ocu svom: Eda li je samo jedan blagoslov u tebe, oče? Blagoslovi i mene, oče. I stade glasno plakati Isav.

39 A Isak otac njegov odgovarajući reče mu: Evo, stan će ti biti na rodnoj zemlji i rosi nebeskoj ozgo.

40 Ali ćeš živeti od mača svog, i bratu ćeš svom služiti; ali će doći vreme, te ćeš pošto se naplačeš skršiti jaram njegov s vrata svog.

41 I Isav omrze ljuto na Jakova radi blagoslova, kojim ga blagoslovi otac, i govoraše u srcu svom: Blizu su žalosni dani oca mog, tada ću ubiti Jakova brata svog.

42 I kazaše Reveci reči Isava sina njenog starijeg, a ona poslavši dozva Jakova mlađeg sina svog, i reče mu: Gle, Isav brat tvoj teši se time što hoće da te ubije.

43 Nego, sine, poslušaj šta ću ti kazati; ustani i beži k Lavanu bratu mom u Haran.

44 I ostani kod njega neko vreme dokle prođe srdnja brata tvog,

45 Dokle se gnev brata tvog odvrati od tebe, te zaboravi šta si mu učinio; a onda ću ja poslati da te dovedu odande. Zašto bih ostala bez obojice vas u jedan dan?

46 A Isaku reče Reveka: Omrzao mi je život radi ovih Hetejaka. Ako se Jakov oženi Hetejkom, kakvom između kćeri ove zemlje, na šta mi život?

   

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 3309

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

3309. I Isav posta lovac (vješt u lovu), označava dobro života od čulnih i znanja-reči istina. Ovo se vidi iz reprezentacije Isava, koji je dobro života, o kojemu gore; i iz značenja lovca, što su oni koji su u osećanju istine, o kojima ćemo ubrzo govoriti. Jer vešt čovek se povezuje s osećanjem istine, ili s onima koji su u osećanju istine; do meso od lova (lov) označava istine same, ali istine koje pripadaju prirodnom čoveku od kojih potiču dobra; a poštosu istine prirodnog čoveka onekoje se nazivaju istine znanja-reči (vidi br. 3293), a reči-znanja istina ima uglavnom dve vrste, ili dva stepena, naime, čulne i znanja-reči, stoga su obe vrste označene lovom (mesom od lova ili divljači). Čulne istine su one u kojima su deca, a znanja-reči istine su one u kojima su oni isti kada odrastu; jer niko ne može da bude u znanja-reči istinama a da nije prvo u čulnim istinama, pošto su ideje prethodnih uzrok ideja ovih potonjih; od ovih se kasnije mogu naučiti i shvatiti istine koje su još više unutrašnje, koje se nazivaju doktrinarnim istinama, koje su označene čovekom ratarom (čovekom veštim u Odeljak 3, polju); o ovima ćemo ubrzo govoriti. Razlog da se divljači (mesom od lova) označavaju istine čulne i znanja-reči istine, u kojima se poučavaju, i na koje (ove istine) utiču je to, što divljač, u širem smislu, označava stvari koje se love, kao ovnovi, jagnjad, koze, i slično, a ove označavaju duhovna dobra, vidi br. 2188, 2830; (prim. prev. da li je autor ovde pogrešio, navodeći ove životinje kao divljač, ili sam ja pogrešno preveo?) kao i zbog oružja koja se koriste kod lova, kao što su strele, lukovi, i strele, koje označavaju doktrinarne stvari istine (vidi br. 2685, 2686, 2709).

Da se ovakve stvari označavaju mesom od lova (divljači), može se videti iz onoga što je rekao o Isavu njegov otac Isak (pogl. 27), naime, sledeće: Uzmi oružje svoje, tul i luk, i izidi u planinu, te mi ulovi lova i zgotovi mi jelo po mojoj volji koje ja volim (stihovi 3, 4); a o Jakovu, za kojega je mislio da je Isav, u istom poglavlju: A ti dajmi sine, da jedem od lovatvojega, pa da te blagoslovi duša moja (stih 25); iz ovoga je jasno šta je označeno mesom od lova. Otudaje to, da loviti znači učiti. a isto tako i ubediti, i ovo u oba smisla, naime, od osećanja istine, i od osećanja zablude; od osećanja istine kod Jeremije: ja ću ih opet dovesti u zemlju njihovu koju sam da cima njihovim. Gle, poslaću mnoge ribare, govori Jehova, da ih love, i poslije ću poslati mnoge lovce da ih love po svakoj gori i svakom humu i po svijem rasjelinama kamenijem (Jeremija 16:15, 16); gde ribari označavaju one koji uče od čulnih istina (vidi br. 40, 991); i lovci stoje za one koji uče od znanja-reči: po visokoj gorii svakom humu, označava one kojoi koji su u osećanju dobra i u osećanju istine; da gora i hum označavaju takve stvari, vidi br. 795, 796, 1430; slično je sadržano i u lovu u polju (kao u Postanju 27:3).

Da loviti označava ubeđivati od osećanja obmane, jasno je iz sledećeg odlomka kod Jezikilja: Teško onima koji šiju uzglavlja pod sve laktove i grade pokrivala na glavu svakoga rasta da love dušu. Lovite duše moga naroda. Svoje li ćete dušesačuvati?Jezekilj 13:18-21. ; o značenju lova u ovom smislu, vidi br. 1178; ali se za ovu vrstu lova obično koriste mreže.

  
/ 10837  
  

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 2686

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

2686. Da luk označava nauk istine (o istini), vide se iz njegovog značenja. U Reči, gde god se govori ili pominju ratovi, u unutrašnjem smislu su označeni samo oni (rativi) koji su duhovni, vidi br. 1664. U Drevnoj Crkvi su postojale knjige koje su se zvale Ratovi Jehovini, kao što se vidi iz Mojsija Brojevi 21:14-16; pošto su pisane u proročkom stilu, one su imale unutrašnji smisao, i govorile su o Gospodovim borbama u iskušenjima, a isto tako i o crkvi, i o ljudima crkve; to se vidi i po tome što je Mojsije uzeo nešto iz tih knjiga. Isto je očito i iz drugih knjiga te crkve, koje su se naziovale Knjiga Proročkih Izreka (o kojoj vidi Brojevi 21:27-30), u kojim se (izrekama) nalaze skoro iste reči kao i kod Jeremije; uporedi Brojevi 21:28 i Jer. 48:45. Iz ovoga se može zaključiti da je i Drena

Crkva imala spise, kako istorijske tako i proročke, koji su bili Božanski i nadahnuti, a koji su u unutrašnjem smislu govorili o Gospodu i Njegovom carstvu, i da su ovi spisi bili njima Reč, kao što su naše istorijske i proročke knjige nama Reč, koja u doslovnom smislu govori o Jevrejima i Izraelićanima, ali u unutrašnjem smislu o Gospodu i o onim stvarima koje su Njegove. Pošto su rat u Reči, kao i knjige Drevne Crkve, označavali duhovni rat, tako i svako oružje, kao mač, koplje, štit, oklop, strela, i lukovi, označavaju stvari koje su povezane s ratom u duhovnom smislu. O posebnim značenjima ovih oružja biće, po Gospodovoj Možanskoj milosti, govora na drugome mestu. Za sada biće pokazano šta je označeno strelama, lukovima i drugim misilima, a što su stvari nauka (doktrine), uz pomoć kojih i i protivu kojih se bore, posebno oni koji su duhovni. Da luk označava nauk istine, vidi se iz sledećih odlomaka.

Kod Isaije: Strijele će im biti oštre, i svi lukovi njihovi napeti: i kopita u konja njihovijeh biće kao kremen i točkovi njihovi kao vihor (Isaija 5:28. govoreći o istinama nauka; strele označavaju duhovne istine, konjska kopita prirodne istine, točkovi, nauk iz toga; pošto ove stvari imaju ovakvo značenje, one se pripisuju Jehovi, jer se jedino Njemu mogu opisati u duhovnom smislu, inače bi bile prazni i nepristojni izrazi.

Kod Jeremije: Nateže luk svoj ko neprijatelj, podiže desnicu svoju kao protivnik, i pobi sve što bješe drago očima; na šator kćeri Sionske prosu kao oganj gnjev svoj (Plač Jeremijim 2:4); luk označava nauk istine, koji izgleda kao neprijatelj, i neprijateljski onim koji su u obmnama; nijedan drugi luk se ne može pripisati Gospodu.

Kod Avakuma (Habakuka): kad si (Jehova) pojezdio na konjma svojim i na kolima svojim na spasenje? Pomoli se luk kao što si se zakleo plemenima; razdro si zemlju na rijeke Avakuma 3:8, 9); i ovde je označen nauk (doktrina) dobra i istine.

Kod Mojsija: Ako ga i ucvijeliše ljuto i strijeljaše na njoj, i biše mu neprijatelji strijelci. Opet osta jak luk njegov i ojačaše mišice ruku njegovijeh od ruku jakoga Boga Jakovljeva, odakle posta pastir i kamen Izrelu Postanje 49:23, 24), ovoreći o Josipu; luk označava nauk dobra i istine.

Kod Jovana: I vidjeh, gle, konj bijel, i onaj koji sjedi na njemu imadijaše strijelu; i njemu se dade vijenac, i iziđe pobjeđujući, i da pobijedi (Otkr. 6:2). Beli konj označava mudrost; onaj koji sedi na konju je Reč, kao što se jasno izjavljuje u poglavlju 19:13, gde se opet govori o belom konju; a pošto je onaj koji na njemu sedi Reč, očito je da luk označaa nauk (doktrinu) istine.

Kod Isaije: Ko je podigo pravdu s istoka? Ko j oznao da ide za njima ustopice? ko je pokorio narode i da joj vlast nad carevima i učinio te su kao prah maču njezinu, i kao rasijana pljeva luku njezinu? (41:2), govoreći o Gospodu; mač označava istinu, a luk nauk (doktrinu) od Njega.

Opet: I postaviću znak na njih, i poslaću između njih one koji se spasu k narodima u Tarsis, u Ful, i u Lud, koji natežu luk, u Tubal i u Javan i na daljna ostrva, koja ne čuše glasa o meni niti vidješe slave moje, i javljaće slavu moju po narodima (Isaija 66:19. ; oni koji natežu lukove su oni koji naučavaju nauk: a šta je oznčeno Tarsisom, vidi br. 1156; šta Ludom, vidi br. 1195, 1231; a šta Tubalom, br. 151; a šta Javanom, br. 1152, 1153, 1155).

Kod Jeremije: Od vike konjika i stijelaca pobjeći će svi iz gradova, otići će u guste šume, i na stijene će se popeti; svi će gradovi biti ostavljeni i niko ne će u njima živjeti Jeremija 4:29. : konjici su oni koji propovdaju istinu; luk označava nauk istine, od kojega beže oni, ili se plaše, koji su u obmanama.

Opet: Postavite se oko Babilona svi koji natežete luk, strijeljajte ga, ne žalite strijela; jer je sagriješio Jehovi. Sazovite u Babilon mnoštvo, svi koji natežete luk, stanite u oko prema njemu stanite unaokolo da nijedan ne uteče, platite mu po djelima njegovijem; kako je činio, onako mu učinite Jeremija 50:14, 29), gde oni koji natežu luk označavaju one koji objavljuju i uče nauk istine.

Kod Zaharije: Jer ću istrijebiti iz Efraima kola i iz Jerusalima konje; i istrijebiće se luk ubojiti, i on će kazivati mir narodima Zaharija 9:10. Efraim označava razumevanje istine u crkvi; luk pretstavlja nauk (doktrinu).

Kod Samuila: Tada narica ovako David za Saulom i za Jonatanom sinom njegovijem, i izgovori, da bi se učili sinovi Judini luku (1:17, 18), gde predmet o kome se govori nije luk, nego nauk vere.

Kod Jezikilja: Evo, doći će, i zbiće se, govori Jehova Bog; to je dan za koji govorih. Tada će izaći stanovnici gradova Izrailjevih, i naložiće na oganj i splaliće oružje i šitove i štitiće, lukove i strijele, sulice i koplja, i ložiće ih na oganj sedam godina Jezekilj 39:8? 39:9); oružje koje se ovde pominje je oružje duhovnoga rata; luk sa strelama označava nauk i njegove istine; u drugom životu, same istine odvojene od dobara, pretstavljaju se vidu kao strele. Kao što luk pretstavlja nauke istine, to on u obrnutom smislu označava nauk obmane. Slični izrzi imaju u galvnom suprotno značenje u Reči na mnogim mestima.

Kod Jeremije: Ovako govori Jehova: evo, narod će doći iz zemlje sjeverne, i velik će narod ustati od krajeva zemaljskih. Luk i koplje nosiće, glas će im bučati kao more, i jahaće na konjma, spremni kao junaci da se biju s tobom, kćeri Sionsk 6:22, 23), gde luk označava nauk (doktrinu) obmane.

Opet: Evo, narod će doći sa sjevera, velik narod, i carevi silni podignuće se od krajeva zemaljskih. Luk i strijelu nosiće, žestoki će biti, niti će žaliti; glas će im kao more bučati i jahaće na konjma, spremni kao junaci za boj, na tebe, kćeri Babilonska Jeremija 50:41, 42), gde je isto značenje. Opet : I zapinju jezik svoj kao luk da lažu, i osiliće na zemlji, ali ne za istinu, nego idu iz zla u zlo, niti znaju za me, govori Jehova Jeremija 9:3, gde je vrlo jasno da luk oznčava nauk obmane, jer se kaže da zapinju jezik radi laži, a ne radi istine.

Opet: Ovako veli Jehova nad vojskama: evo ja ću slomiti luk Elamu, glavnu silu njihovu Jeremija 49:35).

Kod Davida: Hoditei vidite djela Jehovina, koji učini čudesa na zemlji; prekide ratove do kraja zemlje, luk prebi, koplje slomi i kola sažeže ognjem (Psalam 46:8, 9).

Opet: Zna se u Judeji za Gospoda, u Izrailju za ime njegovo veliko. U Salemu je stan njegov i naselje njegovo na Sionu. Ondje je polomio strijele krilate (ognjene) (jacula) luku, štit i imač i rat Psalam 76:1-3. Opet. Zar iz mnoge riječi nema odgovora? Ili će čovek govorljiv istati prav?(prim, prev. U u slobodnom pevodu: nepravednik savija luk, da bi bacio strele u tami na one koji su pravedni u srcu) (Psalam 11:21); luk i strele označavaju na jasan način stvari nauke obmane.

  
/ 10837