Bible

 

Izlazak 30

Studie

   

1 Još načini oltar kadioni, od drveta sitima načini ga.

2 Dužina neka mu bude lakat, i širina lakat, četvorouglast da bude, i dva lakta visok; iz njega neka mu izlaze rogovi.

3 I pokuj ga čistim zlatom, ozgo sa strana unaokolo, i rogove njegove; i načini mu venac zlatan unaokolo.

4 I načini mu po dva biočuga zlatna ispod venca na dva ugla njegova s obe strane, i kroz njih ćeš provući poluge da se može nositi.

5 A poluge načini od drveta sitima, i okuj ih u zlato.

6 I metni ga pred zaves koji visi pred kovčegom od svedočanstva prema zaklopcu koji je nad svedočanstvom, gde ću se s tobom sastajati.

7 I neka kadi na njemu Aron kadom mirisnim; svako jutro neka kadi kad spremi žiške.

8 I kad zapali Aron žiške uveče, neka kadi; neka bude kad svagdašnji pred Gospodom od kolena do kolena vašeg.

9 Ne prinosite na njemu kad tuđi niti žrtvu paljenicu niti prinos; ni naliv ne lijte na njemu.

10 Samo očišćenje neka čini nad rogovima njegovim Aron jednom u godini; krvlju od žrtve za greh u dan očišćenja jednom u godini činiće očišćenja na njemu od koljena do koljena vašeg; jer je to svetinja nad svetinjama Gospodu.

11 Još reče Gospod Mojsiju govoreći:

12 Kad staneš brojati sinove Izrailjeve, između onih koji idu u broj svaki neka dade otkup za život svoj Gospodu, kad ih staneš brojati, da ne bi došlo na njih kakvo zlo kad ih staneš brojati.

13 A neka da svaki koji ide u broj pola sikla, po siklu svetom (a taj je sikal dvadeset novčića); pola sikla biće prilog Gospodu.

14 Ko god ide u boj, od dvadeset godina i više, neka da prilog Gospodu.

15 Bogati da ne da više a siromah da ne da manje od po sikla, kad daju prilog Gospodu na očišćenje duša vaših.

16 I uzevši novce za očišćenje od sinova Izrailjevih ostavi ih za potrebu u šatoru od sastanka, i biće sinovima Izrailjevim spomen pred Gospodom za očišćenje duša vaših.

17 Još reče Gospod Mojsiju govoreći:

18 Načini i umivaonicu od bronze i podnožje joj od bronze za umivanje; i metni je između šatora od sastanka i oltara, i nalij u nju vode.

19 Da iz nje pere Aron i sinovi njegovi ruke svoje i noge svoje.

20 Kad idu u šator od sastanka, neka se umivaju vodom, da ne izginu, ili kad pristupaju k oltaru da služe i da pale žrtvu ognjenu Gospodu.

21 Tada neka peru ruke svoje i noge svoje da ne izginu. To neka im bude uredba večna Aronu i semenu njegovom od kolena do kolena.

22 Još reče Gospod Mojsiju govoreći:

23 Uzmi mirisa najboljih: smirne najčistije pet stotina sikala i cimeta mirisavog pola toliko, dvesta pedeset, i iđirota takođe dvesta pedeset,

24 I kasije pet stotina merom svetom, i ulja maslinovog jedan in.

25 I od toga načini ulje za sveto pomazanje, ulje najbolje veštinom apotekarskom; to da bude ulje svetog pomazanja.

26 I njim pomaži šator od sastanka i kovčeg od svedočanstva,

27 I sto i sve sprave njegove, i svećnjak i sprave njegove, i oltar kadioni,

28 I oltar na kome se prinosi žrtva paljenica, i sve sprave njegove, i umivaonicu i podnožje njeno.

29 Tako ćeš ih osvetiti, te će biti svetinja nad svetinjom, i šta ih se god dotakne biće sveto.

30 Pomaži i Arona i sinove njegove, i osvetićeš ih da mi budu sveštenici.

31 A sinovima Izrailjevim kaži i reci: Ovo neka mi bude ulje svetog pomazanja od kolena do kolena vašeg.

32 Telo čovečje neka se ne maže njim, niti pravite takvo ulje kakvo je ono; sveto je, neka vam bude sveto.

33 Ako li bi ko načinio tako ulje ili namazao njim drugog, istrebiće se iz naroda svog.

34 I reče Gospod Mojsiju: Uzmi mirisa, stakte, oniha i halvana mirisavog, i tamjana čistog, koliko jednog toliko drugog.

35 I od toga načini kad, sastavljen veštinom apotekarskom, čist i svet.

36 I istucavši ga nasitno, metaćeš ga pred svedočanstvom u šatoru od sastanka, gde ću se sastajati s tobom; to neka vam bude svetinja nad svetinjama.

37 A takav kad kakav načiniš nemojte sebi praviti; to neka ti je svetinja za Gospoda.

38 Ako li bi ko načinio takav da ga miriše, istrebiće se iz naroda svog.

   

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 10222

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

10222. A sikl je dvadeset gera. Da ovo označava sve stvari dobra, vidi se iz značenja dvadeset, što označava sve stvari i ostatke dobra, kao i ono što je sveto; da označava sve stvari dobra, a otuda i ono što je puno, vidi br. 9641. Da označava ostatke dobra, br. 2280; i ono što je sveto, br. 4759, 7842, 7903; jer dvadeset , kada se odnosi na Gospoda, označava Njegov Proprium, koji je suštinski svet, br. 4176. Tako se vidi da je sikl bio dvadeset gera ili obola, i zašto se nazivao svetim siklom, u ovome i drugim odlomcima, levitska 27:3; Brojevi 3:47, 50; 7:13, 19, 25, 31, 37, 49, 55, 61, 67, 73; 18:16. Da je sikl bio određena težina srebra ili zlata, vidi Postanje 24:22; Izazak 38:24; Jezekilj , ?; ?).

  
/ 10837  
  

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 2280

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

2280. Može biti da će se naći dvadeset, da ovo označava, da ako ima i malo borbe, ima i dobra, vidi se iz značenja dvadeset. Pošto svi brojeviu Reči označvaju stanja i stvari, već prema tome šta se kaže i pokazuje na raznim mestima gore (br. 2252), stoga je tako i sa dvadeset, čije se značenje pokazuje iz onoga iz čega je sastavljen, a to je dva puta deset. Deset u Reči, a isti tako i desetina, označava ostatke, kojima su označena sva dobra i istine koje Gospod uliva u čoveka od detinjstva pa sve do kraja života, o kojim ostacima biće više rečeno u sledećem stihu; dva puta deset, to je dvadeset, i dve desetine, označavaju istu stvar, ali u višem stepenu, naime, ozmnačavaju dobro. Dobra tri vrste označena su ostacima, naime, dobra detinjstva, dobra neznanja, i dobra inteligencije. Dobra detinjstva se ulivaju u čoveka od rođenja, do doba kada prima pouku i stekne neko znanje; dobra neznanja koja se ulivaju onda kada prima pouku, i kada stekne neko znanje; dobra inteligencije koja se ulivaju onda kad je on u stanju da razmišlja o tome šta je dobro i šta je istinito. Dobro detinjstva postoji od čovekovog detinjstva pa do deset godina starosti; dobro neznanja od ovoga doba pa do dvadesete godine; od ove godine čovek počinje da biva racionalan, i da je sposoban da misli o dobru i istini, i da sebi pribavi dobro inteligencije. Dobro neznanja je označeno sa dvadeset, jer oni koji nisu u dobru neznanja ne dolaze ni u kakvo iskušenje; jer niko nije kušan pre nego li je sposoban da razmišlja, i da opazi na svoj način šta je dobro i šta je istinito. Oni koji prime dobra preko iskušenja, o njima se govorilo u stihovima koji prethode; ovaj stih govori o onima koji nisu u iskušenjima, a koji imaju dobra. To je bilo zbog značenja dvadeset, koje označava one koji imaju ovo dobro, koje se naziva dobro neznanja, da su svi oni koji su napustili Egipat, da su se brojali oni koji su bii dvadest i više godina; ili, kao što je rečeno, svaki onaj koji je išao u vojsku, a kojima su bili označeni oni koji više nisu bili u dobru neznanja, o kojima vidi

Brojevi 1, 20, 26, 28, 30, 32, 34, 38, 40, 42, 45; 26:4; i da su svi oni koji su bili iznad dvadeset godina stari da su umrli u pustinji (Brojevi 32:10, 11), jer se njima nije moglo pripisati zlo, i oni pretstavljaju one koji su pali u iskušenjima. Iz istoga je razloga bila procena muškog deteta (kod zavetovanje u hramu) , za dete od pet do dvadeset godina bilo je dvadeset šekela (Levitska 27:5); a druga je procena bila za čoveka od dvadeset do šezdeset, bilo je pedeset šekela (stih 3 istog poglavlja). Što se tiče dobara detinjstva, neznanja, i inteligencije, ovakav je slučaj: - Dobro inteligencije je najbolje, jer je ovo dobro mudrosti; dobro koje prethodi, naime, dobro neznanja, jeste dobro; ali pošto je u njemu malo inteligencije, ne može se zvati dobrom mudrosti; dobro detinjstva zaista je dobro u sebi, ali je ipak manje dobro od prethodnih; jer njemu se nije pridružila istina inteligencije, pa tako nije postalo dobro mudrosti, nego je postalo samo osnova (podloga) na kojoj će se steći (dobro mudrosti); poznavanja dobra i istine čine da čovek postaje mudar. Samo detinjstvo, kojim se označava nevinost, ne pripada detinjstvu, već mudrosti, kao što se bolje vidi na kraju ovoga poglavlja o maloj deci u drugom životu. U ovome stihu sa dvadeset označava se samo dobro detinjstva; ovo se dobro me nalazi samo kod onih koji su mlađi od dvadeset (ili deset?) godina, kao što je rečeno, nego i kod onih koji su u dobru ljubavi prema bližnjemu, a u isto vreme u neznanju istine, kao što je to slučaj s onima unutar crkve koji su u dobru ljubavi prema bližnjemu, a koji iz raznih uzroka ne znaju šta je istina vere; kao što je slučaj sa mnogima koji misle pobožno o Bogu, i koji misle dobro o bližnjem. Isti je slučaj i s onima koji su izvan crkve, a koji se nazivaju Neznabošcima, koji isto tako žive u ljubavi prema bližnjemu. I prvi i drugi su, iako nisu u istinama vere, pošto su u dobru, oni su u stanju da prime istine vere u drugom životu, baš kao i mala deca; jer njihovo Intelektualno još nije bilo zaraženo načelima obmane, niti se njihova Volja utvrdila u životu zla, jer oni ne znaju šta je obmana i šta je zlo; a za život ljubavi prema bližnjemu karakteristično je to, da se kod njih obmana i zlo od neznanja mogu lako saviti prema istini i dobru; ali ovo nije slučaj s onima koji su se utvrdili u stvarima koje su suprotne istini, a koji su u isto vreme živeli život u stvarima protivnim dobru. U drugim slučajevima, dve desetine u Reči označavaju dobro, kako nebesko tako i duhovno; nebesko dobro, i duhovno dobro koje je izvedeno iz nebeskog, označeni su sa dve desetine svakoga kolača (na stolu pred Gospodom) (Levitska

24:5); duhovno dobro sa dve desetine kolača kad se na žrtvu prinosi jare (Brojevi 15:6; 28:12, 20, 28; 29:3, 9. 14); o čemu će, po Božanskoj miklosti Gospodovoj, biti reč na drugome mestu.

  
/ 10837