9408. I kao nebo kad je vedro. Da ovo označava svetlo koje prosijava anđeosko nebo, vidi se iz značenja neba, što je anđeosko nebo (o čemu u onome što sledi); i iz značenjavedro, ili čistote, i supstancije, kada se kažeo nebu, što je prosijavanje. Biće ukratko rečeno šta se ozačava prosijavanjem anđeoskog neba u vezi sa Rečju. Za anđeosko nebo se kaže da prosijava kada kroz njega svetle Božanske istine. Jer celo nebo je samo pozornica istine Božanske, jer je svaki anđeo nje prijemnik u posebnom; stoga su i svi anđeli, ili celo nebo, tako nazvani. Iz ovoga, nebo se naziva stanom Božijim, a isto tako i prijestolom Božijim, jer stan označava istinu Božansku koja proističe od Gospoda, a kojase prima u najdubljem nebu koje je relativno u dobru(br. 8269, 8309); a prijetolom se označava istina Božanska od Gospoda primljena u srednjem nebu (br. 5313, 6397, 9039). Pošto je istina Božanska onakva kakvau nebima prosijava kroz smisao slova Reči, stoga je anđeosko nebo ono koje prosijava (sija kroz); jer je Reč Božanska istina prilagođena svim nebima, pa stoga ona povezuje neba sa svetom, to jest, anđele s ljudima (br. 2143, 713, 9357, 9396). Iz ovoga svega vidi se štaje označeno prosijavanjem anđeoskog neba.

[2] Da u unutrašnjem smislu nebo označavaanđeosko nebo, to je zbog korespondencije, kao i zbog izgleda. Otuda da kad se pomene u Reči nebo kao i nebesa, u unutrašnjem smislu, označavaju se anđeoska neba. Jer drevni nisu imali druge ideje o vidljivom nebu nego da je to stanište anđela, i da su zvezde njihovi stanovi. Slično i danas , takva je ideja o nebu kod prostih (neukih), kao i kod male dece. Zbog ovoga ljudi gledaju gore kada s ole usrdno Bogu. I ovo je zbog korespondencije; jer u drugom životu pokazuje se nebo sa zvezdama u skladu sa stanjem inteligencije i mudrosti duhova i anđela. Zvezde su tamo poznavanja dobra i istine; aoblaci koji se ponekad vide ispod neba, imaju razna značenja u skladu s njihovom bojom, njihovom prozirnošću zbog dobra. Iz svega ovoga se može videti da se nebesima označavaju anđeoska neba; a da se anđeoskim nebima označavaju istine Božanske koje proizlaze od Gospoda.

[3] Slične su stvari označene nebesima u sledećim odlomcima: Hvalite ga, nebesa nad nebesima, i vodo nad nebesima! (Psalam 148:4). Pojte Gospodu, popijevajte Gospodu!Koji sjedi na nebesima nebesa iskonskih (Psalam 68:32-33). Riječju Jehovinom nebesa se otvoriše, i duhom usta njegovijeh sva vojska njihova (Psalam 33:6). Nebesa kazuju slavu Božiju, i djela ruku njegovijeh glasi svod nebeski (Psalam 19:1). O Jehova! kad si silazio sa Sinaja; kad si išao iz polja Edomskoga, zemlja se tresijaše, i nebesa kapahu, oblaci kapahu vodom (Sudije 5:4). I naraste dori do vojske nebeske, i obori na zemlju neke od vojske i od zvijezda, i pogazi ih (Danilo 8:10). On je sagradio sebi klijeti na nebu i svod svoj osnovao na zemlji (Amos 9:6). Donesite sve desetke . Otvoriću prozore neba, i izliti na vas blagoslov (Malahija 3:10) Pogledaj s neba, i vidi iz stana svetinje svoje i slave svoje (Isa. (63:15). I za Josipa reče: blagoslovena je zemlja njegova od Jehove blagom s neba, rosom, iiz dubine ozdo (Zak. Ponov. (33:13). Isusu reč, Ne kunite se nikako, ni nebom, jer je prijestol Božiji. I koji se kune nebo, kune se prijestolom Božijim, i onijem koji sjedi na njemu (Matt. (5:34; 23:22).

[4] U ovom odlomcima, i u mnogim drugim, nebesima se označavaju anđeoska neba; a pošto je Gospodovo nebo na zemlji crkva, to se nebom označava crkva; kao u sledećim odlomcima: I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo nebo i prva zemlja prođoše (Otkr. 21:1). jer, gle, ja ću stvoriti nova nebesa i novu zemlju, i šta je prije bilo, ne će se spominjati (Isa. (65:17). Podignite k nebu oči svoje i pogledajte dojje na zemlju, jer će nebesa iščeznuti kao dim i zemlja će kao haljina oveštati (Isa. (51:6.) Oblačim nebesa u mrak, i kostrijet im dajem za pokrivač (Isa. (50:3). Zastrijeću nebo, i zvijezde na njemu pomračiti, sunce ću zakloniti oblakom, i mjesec ne će svijetliti svjetlošću svojom. I sva će vidjela svijetla na nebu pomračiti za tobom, i pustiću tamu na tvoju zemlju (Jezek. 32:7-8). I odmah po nevolji dana tijeh sunce će pomračiti, i mjesec svjetlost svoju izgubiti, i zvijezde s neba pasti, i sile se nebeske pokrenuti (Matt. (24:29). Šta je ovde označeno suncem, mjesecom, zvijezdanma, ilama nebeskim, može se videti gore (br. 4056-4060).

Kod Isaije: Gospode nad vojskama, Bože Izrailjev, koji sjediš na heruvimimam ti si stvorio nebo i zemlju (Isa. (37:16). Ja sam jehova, izbavitelj tvoj, koji te je sazda iz utrobe materine; ja načinuih sve: razapeh nebo sam, rasprostrijeh zemlju sam sobom (Isa. (45:24). Jehova, koji je sazdao zemlju i načinio nebesa, i nije je utvrdio naprazno (Isa. (45:18).

[5] Da se nebom i zemljom u ovim i drugim odlomcima označava u unutrašnjem smislu crkva; nebom unutrašnja crkva, zemljom spoljašnja crkva, može se videti gore, br. 1733, 1850, 3355, 4535), iz čega se vidi da se stvaranjem u prvim poglavljima Postanja, gde se kaže, U početku Bog stvori nebo i zemlju (Postanje 1:1); i nebesa i zemlja bila sustvorena, i sva vojska njihova (Postanje 2:1), označava se nova crkva; jer tamo stvaranje označava novo rađanje (preporod), koje se naziva novo stvaranje, kao što se može videti iz onoga što je objašnjeno u ovim poglavljima.