Nebo i Pakao # 287
287. Eto zbog čega je Gospod nazvan Knezom Mira, i zašto On kaže da od Njega dolazi Mir. Zbog toga se i Anđeli nazivaju Anđelima Mira, a Nebo staništem Mira, kao na sledećim mestima:
“Jer nam se rodi dijete, sin nam se dade, kojemu je vlast na ramenu, i ime će mu biti: divni, savjetnik, Bog silni, otac vječni, knez mirni. Bez kraja će rasti vlast i mir na prijestolu Davidovu” (Isaija 9:6, 7).
“Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam. Ne dajem vam ga kao što svijet daje” (Jovan 14:27).
“Ovo vam kazah, da u meni mir imate” (Jovan 16:33).
“Da Gospod obrati lice svoje k tebi i dade ti mir” (Brojevi 6:26).
“Poslanici mirni plaču gorko: putevi opustješe” (Isaija 33:7, 8).
“I mir će biti djelo pravde... I moj će narod sjedjeti u mirnu stanu” (Isaija 32:17, 18).
Da je to nebeski i Božanski Mir koji se podrazumeva u Reči, može se videti iz drugih mesta gde se mir pominje, kao: Isaija 52:7; 54:10; 59:8; Jeremija 16:5; 25:37; 29:11; Agej 2:9; Zaharija 8:12; Ps. 37, kao i na drugim mestima.
Kako mir znači Gospoda i Nebo, kać i nebesku radost i zadovoljstvo dobra, otuda je u drevna vremena, a to je ostalo i do dan danas, ušlo u običaj da se kao pozdrav kaže: Mir bio s tobom. Čak je i Gospod to potvrdio rekavši učenicima koje je slao:
“U koju god kuću udete najprije govorite: Mir kući ovoj. I ako dakle bude ondje sin mira, ostaće na njemu mir vaš” (Luka 10:5, 6).
Sam Gospod, kad se ukazao Učenicima, rekao je:
“Mir vam” (Jovan 20:19, 21, 26).
U Reči se na Mir misli kad se kaže da je Jehova “mirisao mir ugodni”, u stvari “odmor ugodni” (odoratus odorem quietatis), na primer: Izlazak 29:18, 25, 41; Levitska 1:9, 13, 17; 2:2, 9; 6:8, 14; 23:12, 13, 18; Brojevi 15:3, 7, 13; 28:6, 8, 13; 29:2, 6, 13, 36.
“Miris odmora” u nebeskom smislu označava opažanje Mira. Pošto Mir znači jedinstvo Samog Božanskog i Božanskog Ljudskog u Gospodu, kao i spajanje Gospoda s Nebom i Crkvom, kao i sa svima koji u Nebu i u Crkvi primaju Gospoda, to je u spomen tih stvari ustanovljen Sabat, i tako nazvan prema Odmoru ili Miru, što je bila najsvetija Predstava (Reprezentativ) Crkve. Zbog toga se i Gospod naziva Gospodarem Sabata (v. Mateja 12:8; Marko 2:27, 28; Luka 6:5).
