¹ Trubite u trubu na Sionu, i vičite na svetoj gori mojoj, neka drhću svi stanovnici zemaljski, jer ide dan Gospodnji, jer je blizu.

² Dan, kad je mrak i tama, Dan, kada je oblak i magla; kako se zora razastire povrh gora, tako ide narod velik i silan, kakvog nije bilo otkad je veka niti će ga posle kad biti od kolena do kolena.

³ Pred njim proždire oganj, a za njim pali plamen; zemlja je Pred njim kao vrt edemski, a za njim pustinja pusta, ništa neće uteći od njega.

⁴ Na očima su kao konji i trčaće kao konjici.

⁵ Skakaće povrh gora topoćući kao kola, praskajući kao plamen ognjeni koji sažiže strnjiku, kao silan narod spreman za boj.

⁶ Pred njim će se prepadati narodi, svako će lice pocrneti.

⁷ Oni će trčati kao junaci, kao vojnici skakaće na zid, i svaki će ići svojim putem, niti će odstupati sa svoje staze.

⁸ I jedan drugog neće tiskati, svaki će ići svojim putem, i na mačeve navirući neće se raniti.

⁹ Po gradu će hoditi, po zidovima će trčati, u kuće će se peti, ulaziće kroz prozore kao lupež.

¹⁰ Pred njima će se zemlja tresti, nebesa će se pokolebati, sunce će i mesec pomrknuti i zvezde će ustegnuti svetlost svoju.

¹¹ A Gospod će pustiti glas svoj pred vojskom svojom, jer će logor Njegov biti vrlo velik, jer će biti silan onaj koji će izvršiti volju Njegovu; jer će dan Gospodnji biti velik i vrlo strašan, i ko će ga podneti?

¹² Zato još govori Gospod: Obratite se k meni svim srcem svojim i posteći i plačući i tužeći.

¹³ I razderite srca svoja, a ne haljine svoje, i obratite se ka Gospodu Bogu svom, jer je milostiv i žalostiv, spor na gnev i obilan milosrđem i kaje se oda zla.

¹⁴ Ko zna, neće li se povratiti i raskajati se, i ostaviti iza toga blagoslov, dar i naliv za Gospoda Boga vašeg.

¹⁵ Trubite u trubu na Sionu, naredite post, proglasite svetkovinu.

¹⁶ Saberite narod, osveštajte sabor, skupite starce, saberite decu i koja sisaju; ženik neka iziđe iz svoje kleti i nevesta iz ložnice svoje.

¹⁷ Između trema i oltara neka plaču sveštenici, sluge Gospodnje, i neka kažu: Prosti, Gospode, narodu svom, i ne daj nasledstvo svoje pod sramotu, da njim ovladaju narodi; zašto da kažu u narodima: Gde im je Bog?

¹⁸ I Gospod će revnovati za zemlju svoju i požaliće narod svoj.

¹⁹ I Gospod će odgovoriti i reći će svom narodu: Evo, ja ću vam poslati žita i vina i ulja, i bićete ga siti, i neću vas više dati pod sramotu među narodima.

²⁰ Jer ću udaljiti od vas severca, i odagnati ga u zemlju suvu i pustu, prednju četu njegovu u istočno more, a zadnju u more zapadno, i podignuće se smrad njegov i trulež će se njegov podignuti, pošto učini velike stvari.

²¹ Ne boj se, zemljo, raduj se i veseli se, jer će Gospod učiniti velike stvari.

²² Ne bojte se, zveri poljske; jer će se zeleneti pasišta u pustinji i drveta će nositi rod svoj, smokva će i loza vinova davati silu svoju.

²³ I vi, sinovi sionski, radujte se i veselite se u Gospodu Bogu svom, jer će vam dati dažd na vreme, i spustiće vam dažd rani i pozni na vreme.

²⁴ I gumna će se napuniti žita, a kace će se prelivati vinom i uljem.

²⁵ I naknadiću vam godine koje izjede skakavac, hrušt i crv i gusenica, velika vojska moja, koju slah na vas.

²⁶ I ješćete izobila, i bićete siti i hvalićete ime Gospoda Boga svog, koji učini s vama čudesa, i narod moj neće se posramiti doveka.

²⁷ I poznaćete da sam ja usred Izrailja, i da sam ja Gospod Bog vaš, i da nema drugog, i narod moj neće se posramiti doveka.

²⁸ I posle ću izliti duh svoj na svako telo, i proricaće sinovi vaši i kćeri vaše, starci će vaši sanjati sne, mladići će vaši viđati utvare.

²⁹ I na sluge ću i na sluškinje u one dane izliti duh svoj;

³⁰ I učiniću čudesa na nebu i na zemlji, krv i oganj i pušenje dima.

³¹ Sunce će se pretvoriti u tamu i mesec u krv pre nego dođe veliki i strašni dan Gospodnji.

³² I svaki koji prizove ime Gospodnje spašće se; jer će na gori Sionu i u Jerusalimu biti spasenje, kao što je rekao Gospod, i u ostatku koji pozove Gospod.

² He said, "Amos, what do you see?" I said, "A basket of summer fruit." Then Yahweh said to me, "The end has come on my people Israel. I will not again pass by them any more.

³ The songs of the temple will be wailings in that day," says the Lord Yahweh. "The dead bodies will be many. In every place they will throw them out with silence.

⁴ Hear this, you who desire to swallow up the needy, and cause the poor of the land to fail,

⁵ Saying, 'When will the new moon be gone, that we may sell grain? And the Sabbath, that we may market wheat, making the ephah small, and the shekel large, and dealing falsely with balances of deceit;

⁶ that we may buy the poor for silver, and the needy for a pair of shoes, and sell the sweepings with the wheat?'"

⁷ Yahweh has sworn by the pride of Jacob, "Surely I will never forget any of their works.

⁸ Won't the land tremble for this, and everyone mourn who dwells in it? Yes, it will rise up wholly like the River; and it will be stirred up and sink again, like the River of Egypt.

⁹ It will happen in that day," says the Lord Yahweh, "that I will cause the sun to go down at noon, and I will darken the earth in the clear day.

¹⁰ I will turn your feasts into mourning, and all your songs into lamentation; and I will make you wear sackcloth on all your bodies, and baldness on every head. I will make it like the mourning for an only son, and its end like a bitter day.

¹¹ Behold, the days come," says the Lord Yahweh, "that I will send a famine in the land, not a famine of bread, nor a thirst for water, but of hearing the words of Yahweh.

¹² They will wander from sea to sea, and from the north even to the east; they will run back and forth to seek the word of Yahweh, and will not find it.

¹³ In that day the beautiful virgins and the young men will faint for thirst.

¹⁴ Those who swear by the sin of Samaria, and say, 'As your god, Dan, lives;' and, 'As the way of Beersheba lives;' they will fall, and never rise up again."