Bible

 

Jeremija 52

Studie

   

1 Dvadeset i jedna godina beše Sedekiji kad poče carovati, i carova jedanaest godina u Jerusalimu. Materi mu beše ime Amutala, kći Jeremijina, iz Livne.

2 On činjaše što je zlo pred Gospodom sasvim kako je činio Joakim.

3 Jer od gneva Gospodnjeg zbi se Jerusalimu i Judi, te ih odbaci ispred sebe. A Sedekija se odmetnu od cara vavilonskog.

4 I tako, devete godine njegova carovanja, desetog dana dođe Navuhodonosor car vavilonski sa svom vojskom svojom na Jerusalim; i stadoše u logor pod njim, i načiniše opkope oko njega.

5 I grad bi opkoljen do jedanaeste godine carovanja Sedekijinog.

6 I devetog dana, četvrtog meseca, nasta velika glad u gradu, te narod zemaljski nemaše hleba.

7 Tada grad bi provaljen, i vojnici svi pobegoše i iziđoše iz grada noću na vrata između dva zida uz vrt carev, a Haldejci behu svuda oko grada; i otidoše putem k pustinji.

8 Ali vojska haldejska potera cara, i stigoše Sedekiju u polju jerihonskom, a sva vojska što beše s njim razbeže se od njega.

9 I uhvatiše cara i odvedoše ga k caru vavilonskom u Rivlu u zemlji ematskoj; i onde mu sudi.

10 I pokla car vavilonski sinove Sedekijine na njegove oči, i sve knezove Judine pokla u Rivli.

11 I Sedekiji iskopa oči, i svezav ga u dvoje verige bronzane odvede ga car vavilonski u Vavilon i metnu ga u tamnicu gde osta do smrti svoje.

12 A desetog dana petog meseca godine devetnaeste carovanja Navuhodonosora cara vavilonskog dođe u Jerusalim Nevuzardan, zapovednik stražarski, koji služaše caru vavilonskom.

13 I popali dom Gospodnji i dom carski i sve domove u jerusalimu; sve velike kuće popali ognjem.

14 I sve zidove jerusalimske u naokolo razvali sva vojska haldejska što beše sa zapovednikom stražarskim.

15 A narod siromašni i ostatak naroda što osta u gradu, i prebege što prebegoše k caru vavilonskom, i ostali prosti narod, odvede Nevuzardan, zapovednik stražarski.

16 Samo od siromašnog naroda u zemlji ostavi Nevuzardan zapovednik stražarski koji će biti vinogradari i ratari.

17 I stupove bronzane što behu u domu Gospodnjem, i podnožja i more bronzano koje beše u domu Gospodnjem, izlomiše Haldejci, i bronzu od njih odnesoše u Vavilon.

18 I lonce i lopate i viljuške i kotliće i kadionice i sve sve sudove bronzane kojima služahu, uzeše.

19 I umivaonice i klešta s kotlićima i loncima i svećnjacima i kadionicama i čašama, šta god beše zlatno i šta god beše srebrno, uze zapovednik stražarski.

20 Dva stupa, jedno more, i dvanaest volova bronzanih što behu pod podnožjima, što načini car Solomun za dom Gospodnji, ne beše mere bronzi od svih tih sudova.

21 A stupovi behu svaki od osamnaest lakata u visinu, a u naokolo od dvanaest lakata, a četiri prsta beše svaki debeo i šupalj;

22 I ozgo na njemu beše oglavlje bronzano, i oglavlje beše visoko pet lakata, i pletenica i šipci oko oglavlja, sve od bronze; takav beše i drugi stup sa šipcima.

23 I beše devedeset i šest šipaka sa svake strane; svega šipaka na pletenici u naokolo beše sto.

24 Uze zapovednik stražarski i Seraju, prvog sveštenika, i Sofoniju, drugog sveštenika, i tri vratara.

25 A iz grada uze jednog dvoranina, koji beše nad vojnicima, i sedam ljudi koji stajahu pred carem, koji se nađoše u gradu, i prvog pisara vojničkog, koji popisivaše narod po zemlji u vojsku, i šezdeset ljudi iz naroda zemaljskog, koji se nađoše u gradu.

26 Uze ih Nevuzardan zapovednik stražarski i odvede k caru vavilonskom u Rivlu.

27 A car ih vavilonski pobi i pogubi u Rivli u zemlji ematskoj. Tako bi preseljen Juda iz zemlje svoje.

28 Ovo je narod što ga preseli Navuhodonosor: sedme godine tri hiljade i dvadeset i tri Judejca;

29 Godine osamnaeste Navuhodonosorove preseli iz Jerusalima osam stotina i trideset i dve duše;

30 Godine dvadeset treće Navuhodonosorove preseli Nevuzardan zapovednik stražarski Judejaca sedam stotina i četrdeset i pet duša; svega četiri hiljade i šest stotina duša.

31 A trideset sedme godine od kako se zarobi Joahin car Judin, dvanaestog meseca, dvadeset petog dana, Evil-Merodah car vavilonski iste godine zacarivši se izvadi iz tamnice Joahina, cara Judinog.

32 I lepo govori s njim, i namesti mu presto više prestola drugih careva koji behu kod njega u Vavilonu.

33 I promeni mu haljine tamničke, i on jeđaše svagda s njim svega veka svog.

34 I hrana mu se jednako davaše od cara vavilonskog, svaki dan, svega veka njegovog do smrti njegove.

   

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 4744

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

4744. A jama bješe razna, ne bješe vode u njoj. Da ovo označava da tada ništa nije bilo istinito, vidi se iz značenja jame, što su obmane (vidi vr. 4728); iz značenja biti prazan, što je biti tamo gde nema ništa istinito, jer nema dobra (o čemu kasnije); i iz značenja vode, što je istina (br. 680, 739, 2702, 3058, 3424).

Da biti prazan označava gde nema išta istinito jer nema ništa dobro, vidi se iz drugih odlomaka u Reči, kao do Jeremije: Najveći između njih šalju najmanje na vodu; došavši na studence, ne nađoše vode, vraćaju se s praznim sudovima svojim, stide se i srame, i pokrivaju svoju glavu Jeremija 14:3. Biti prazan ovde označava istine u kojima nema istina od dobra. Ponovo: Izjede me i potr me Nabuhodonosor car Babilonski, načini od mene nepotreban sud, proždrije me kao zmaj, napuni trbuh svoj milinama mojim, i otjera me. (Jeremija 51:34. Nepotreban (prazan) sud ovde označava stanje gde nema istine; a Babilon, one koji pustoše, to jest, one koji druge lišavaju istina (br. 1327kraj).

Opet: Pogledah na zemlju, a gle, bez obličja je i pusta; i na nebo, a svetlosti njegove nema Jeremija 4:23).

Kod Isaije: Nego će je naslijediti gem i ćuk, sova i gavran naseliće se u nj, i Gospod će rastegnuti preko nje uže pogibli i mjerila ustoši. (Izaija 34:11).

2. Ponovo: Pustoš će ostati u gradu, i vrata će se razvaliti; jer će biti u zemlji i u narodu kao kad se oberu masline, ili kao kad se paljetkuje poslije berbe. Ovi će podignuti glas svoj i pjevaće, radi veličanstva Jehovina podvikivaće od mora. (Izaija 24:10-12. Pustoš se ovde izražava drugom reči u izvornom jeziku, koji, međutim, ima slično značenje. Da je pustoš tamo gde nema istine jer nema dobra, jasno je, u unutrašnjem smislu, iz značenja grada, i kuće, podvikivati, vina, i ulice.

Kod Jezikilja: Jer ovako veli Gospod Jehova: teško gradu krvničkome! I ja ću naložiti veliki oganj. Metni ga prazna na živo ugljevlje da se ugrije i izgori mjed njegova i da se istopi u njemu nečistota njegova i da nestane zagorjeli njegove Jezekilj 24:9? 24:11). Jasno je što znači biti prazan. Prazan sud je onaj u kome ima nečisti i zagorelosti, to jest, zla i obmane.

3. Tako kod Mateja: A kad nečisti duh izide iz čovjeka, ide kroz bezvodna mjesta tražeći pokoja, i ne nađe ga. Onda reče: da se vratim u dom svoj otkuda sam izašao; i došavši ondje nađe prazan, pometen i ukrašen. Tada otide i uzme sa sobom drugih duhova gorijeh od sebe, i ušavši žive ondje; i bude potonje gore od prvoga. Tako će biti i rodu ovome zlome. (Mateju 12:43-45. Nečisti duh označava nečistotu života kod čoveka, kao i nečiste duhove kod njega, jer nečisti duhovi žive u čovekovoj nečistoti; suha mjesta , ili mesta bez vode, označavaju gde nema istina; prazna kuća označava unutarnje čovekovo ispunjen ečistotomi, to jest, obmanama od zla.

Kod Luke: Gladne napuni blaga, a bogate otpusti prazne. (Luka 1:53. Bogati označavaju one koji imaju mnogo znanja, jer bogatstvo, u duhovnom smislu, su reči-znanja, doktrinarne stvari, i spoznaje (cognitiones) dobra i istine. Nazivaju se prazni bogati, koji znaju ove stvari ali ih ne čine (tvore); jer njima istine nisu istine, jer su bez dobra (vidi br. 4736).

  
/ 10837