3623. Našta mi život? Označava da ne bi bilo povezanosti. Ovo se vidi iz značenja života, što je povezivanje istina i dobara; jer ako se nijedna istina istog porekla ili izvora ne bi mogla pripojiti prirodnoj istini, u tome slučaju ne bi bilo ni udruživanja prirodnog s istinom Racionalnog. Tako bi Racionalnom izgledalo d jegov život nije život (vidi br. 3493, 3620). Otuda se rečima, našta mi život? označava da na taj način ne bi bilo povezanosti. Razlog da se u ovom i u drugim odlolmcima pominje život u pluralu (životi umesto život), je stoga što u čoveku postoje dve sposobnosti, jedna koja se naziva razum, i koja pripada istini, i druga koja se naziova voljom, a koja pripada dobru. Ova dva života, ili sposobnosti života, čine jednu, kada razum dolazi od volje ili, što je isto, kada istina dolazi od dobra. Otuda to da se u Hebrejskom jeziku tako često spominje život, i životi. Da se često pominju životi, jasno je iz sledećih odlomaka: A stvori Jehova Bog čovjeka od praha zemaljskoga, i dunu mu u nos duh života (plural), i posta čovjek duša živa (Postanje 2:7). I učini Jehova Bog te nikoše iz zemlje svakojaka drveta lijepa za gledanje i dobra za jelo, i drvo od života (plural) usred vrta i drvo od znanja dobra i zla (Postanje 2:9). I evo pustiću potop na zemlju, da istrijebim svako tijelo, u kojemu je duša živa (duše žive) pod nebom (Postanje 6:17). Dođe k Noju u kovčeg po dvoje od svakoga tijela, u kome ima duša živa (duše žive) (Postanje 7:15, br. 780. Sve što imaše dušu živu (duše žive) u nosu (Postanje 7:22).

Kod Davida: I vjerujem da ću vidjeti dobrotu Gospodnju u zemlji živijeh (u zemlji života, plural). (Psalam 27:13).

Kod istoga: Jer je u tebi izvor života (plural))Psalam 36:9).

Kod Malahije: Zavjet moj i za život (za živote) i mir bješe u njima 2:5).

Kod Jeremije: A narodu tome reci: evo stavljam pred vas put k životu (životima) i put ka smrti Jeremija 21:8. Ljubeći Jehovu Boga svojega, slušajući glas njegov i držeći se njega, jer je on život (životi) tvoj i duljina dana tvojih (Zak. Ponovljeni 30:20).

Kod istoga: Jer nije prazna riječ da za nju ne marite, nego je život (životi) vaš (Zak. Ponovljeni 32:47). i na drugim mestima, Život se pominje u pluralu, jer su dva, kao što je rečeno, a iapk su jedno; Isto tako u Hebrejskom jeziku, kad se kaže da ima više neba, ali svi zajedno čine jedno nebo; tao i sa vodom (vodama), kojih ima iznad i ispod (Postanje 1:6).

7. 9), koje su duhovne stvari koje pripadaju Racionalnom i Prirodnm, a koje treba da budu jedno preko povezivanja. U pogledu života (plural), oni označavaju u pluralu kako volju tako i razum, pa stoga ono što pripada dobru i ono što pripada istini; jer čovekov život je samo dobro i istna, gde je život od Gospoda; jer čovek, bez dobra i istine, to jest bez života od ovih, nije čovek. Jer bez ovih, čovek ne bi bio u stanju da nešto hoće ili da nešt isli; sve što hoće, je od dobra ili nije od dobra; i sve što misli, je od istine ili nije od istine. Otuda čovek ima živote, koji su jedan život kad njegova misao potiče od iz njegove volje, to jest, kada istina pripada veri, i kada dolazi od dobra koje pripada ljubavi.

KORESPONDENCIJA (SAOBRAZNOST) SVIH ČOVEKOVIH ORGANA I UDOVA, KAKO UNUTARNJIH TAKO I SPOLJAŠNJIH, SA VELIKIM ČOVEKOM, KOJI JE NEBO.