Bible

 

Postanak 24

Studie

   

1 A Avram beše star i vremenit, i Gospod beše blagoslovio Avrama u svemu;

2 I reče Avram sluzi svom najstarijem u kući svojoj, koji beše nad svim dobrom njegovim: Metni ruku svoju pod stegno moje,

3 Da te zakunem Gospodom Bogom nebeskim i Bogom zemaljskim da nećeš dovesti žene sinu mom između kćeri ovih Hananeja, među kojima živim;

4 Nego da ćeš otići u zemlju moju i u rod moj i dovesti ženu sinu mom Isaku.

5 A sluga mu reče: i ako devojka ne htedbude poći sa mnom u ovu zemlju; hoću li odvesti sina tvog u zemlju iz koje si se iselio?

6 A Avram mu reče: Pazi da ne odvedeš sina mog onamo.

7 Gospod Bog nebeski, koji me je uzeo iz doma oca mog i iz zemlje roda mog, i koji mi je rekao i zakleo mi se govoreći: Semenu ću tvom dati zemlju ovu, On će poslati anđela svog pred tobom da dovedeš ženu sinu mom odande.

8 Ako li devojka ne htedbude poći s tobom, onda da ti je prosta zakletva moja; samo sina mog nemoj odvesti onamo.

9 I metnu sluga ruku svoju pod stegno Avramu gospodaru svom, i zakle mu se za ovo.

10 Tada sluga uze deset kamila između kamila gospodara svog da ide, jer sve blago gospodara njegovog beše pod njegovom rukom; i otišavši dođe u Mesopotamiju do grada Nahorovog.

11 I pusti kamile da poležu iza grada kod studenca pred veče kad izlaze građanke da zahvataju vode;

12 I reče: Gospode Bože gospodara mog Avrama, daj mi sreću danas i učini milost gospodaru mom Avramu.

13 Evo, ja ću stajati kod ovog studenca, a građanke će doći da zahvataju vode.

14 Kojoj devojci kažem: Nagni krčag svoj da se napijem, a ona reče: Na pij, i kamile ću ti napojiti; daj to da bude ona koju si namenio sluzi svom Isaku; i po tome da poznam da si učinio milost gospodaru mom.

15 I on još ne izgovori, a to Reveka, kći Vatuila sina Melhe žene Nahora brata Avramovog, dođe s krčagom na ramenu.

16 I beše vrlo lepa, još devojka, još je čovek ne beše poznao. Ona siđe na izvor, i natoči krčag, i pođe;

17 A sluga iskoči pred nju, i reče; daj mi da se napijem malo vode iz krčaga tvog.

18 A ona reče: Na pij, gospodaru. I brže spusti krčag na ruku svoju, i napoji ga.

19 I kad ga napoji, reče: i kamilama ću tvojim naliti neka se napiju.

20 I brže izruči krčag svoj u pojilo, pa opet otrča na studenac da nalije, i nali svim kamilama njegovim.

21 A čovek joj se divljaše, i ćutaše, neće li poznati je li Gospod dao sreću putu njegovom ili nije.

22 A kad se kamile napiše, izvadi čovek zlatnu grivnu od po sikala i metnu joj oko čela, i dve narukvice metnu joj na ruke od deset sikala zlata.

23 I reče: Čija si kći? Kaži mi. Ima li u kući oca tvog mesta za nas da prenoćimo?

24 A ona mu reče: Ja sam kći Vatuila sina Melšinog, koga rodi Nahoru.

25 Još reče: Ima u nas mnogo slame i piće i mesta za noćište.

26 Tada čovek savivši se pokloni se Gospodu,

27 I reče: Blagosloven da je Gospod Bog gospodara mog Avrama, što ne ostavi milost svoju i veru svoju prema gospodaru mom, i putem dovede me Gospod u dom rodbine gospodara mog.

28 A devojka otrča i sve ovo kaza u domu matere svoje.

29 A Reveka imaše brata, kome ime beše Lavan; i istrča Lavan k čoveku na studenac,

30 Kako vide grivnu i narukvice na rukama sestre svoje i ču gde Reveka sestra mu reče: Tako mi kaza čovek; dođe k čoveku; a on stajaše kod kamila na studencu.

31 I reče: Hodi, koji si blagosloven od Gospoda; što bi stajao napolju? Spremio sam kuću, ima mesta i za kamile.

32 I dovede čoveka u kuću, i rastovari kamile; i dodaše slame i piće kamilama, i donesoše vode za noge njemu i ljudima što behu s njim;

33 I postaviše mu da jede; ali on reče: Neću jesti dokle ne kažem stvar svoju. A Lavan mu reče: Govori.

34 Tada reče: Ja sam sluga Avramov.

35 A Gospod je blagoslovio gospodara mog veoma, te je postao velik, i dao mu je ovaca i goveda, i srebra i zlata, i sluga i sluškinja, i kamila i magaraca.

36 I još Sara žena gospodara mog rodi sina gospodaru mom u starosti njegovoj, i on mu dade sve što ima.

37 A mene zakle gospodar moj govoreći: Nemoj dovesti sinu mom žene između kćeri ovih Hananeja, među kojima živim;

38 Nego idi u dom oca mog i u rod moj, da dovedeš ženu sinu mom.

39 A ja rekoh gospodaru svom:

40 Može biti da devojka neće hteti poći sa mnom.

41 A on mi reče: Gospod, po čijoj volji svagda živeh, poslaće anđela svog s tobom, i daće sreću tvom putu da dovedeš ženu sinu mom od roda mog, iz doma oca mog.

42 Onda će ti biti prosta zakletva moja, kad otideš u rod moj; ako ti je i ne dadu, opet će ti biti prosta zakletva moja.

43 I kad dođoh danas na studenac, rekoh: Gospode Bože gospodara mog Avrama, ako si dao sreću putu mom, kojim idem,

44 Evo, ja ću stajati kod studenca: koja devojka dođe da zahvati vode, i ja joj kažem: Daj mi da se napijem malo vode iz krčaga tvog,

45 A ona mi odgovori: i ti pij i kamilama ću tvojim naliti; to neka bude žena koju je namenio Gospod sinu gospodara mog.

46 Ja još ne izgovorih u srcu svom, a dođe Reveka s krčagom na ramenu, i sišavši na izvor zahvati; i ja joj rekoh: Daj mi da se napijem.

47 A ona brže spustivši sa sebe krčag reče: Na pij, i kamile ću ti napojiti. I kad se napih, napoji i kamile moje.

48 I zapitah je govoreći: Čija si kći? A ona odgovori: Ja sam kći Vatuila sina Nahorovog, kog mu rodi Melha. Tada joj metnuh grivnu oko čela i narukvice na ruke;

49 I padoh i poklonih se Gospodu, i zahvalih Gospodu Bogu gospodara mog Avrama, što me dovede pravim putem da nađem kćer brata gospodara svog za sina njegovog.

50 Ako ćete dakle učiniti ljubav i veru gospodaru mom, kažite mi; ako li nećete, kažite mi, da idem na desno ili na levo.

51 A Lavan i Vatuilo odgovarajući rekoše: Od Gospoda je ovo došlo; mi ti ne možemo kazati ni zlo ni dobro. Eto, Reveka je u tvojoj vlasti, uzmi je pa idi, i neka bude žena sinu tvog gospodara, kao što kaza Gospod.

52 A kad ču sluga Avramov reči njihove, pokloni se Gospodu do zemlje;

53 I izvadi zaklade srebrne i zlatne i haljine, i dade Reveci; takođe i bratu njenom i materi njenoj dade darove.

54 Potom jedoše i piše on i ljudi koji behu s njim, i prenoćiše. A kad ujutru ustaše, reče sluga: Pustite me gospodaru mom.

55 A brat i mati njena rekoše: Neka ostane devojka kod nas koji dan, barem deset dana, pa onda neka ide.

56 A on im reče: Nemojte me zadržavati, kad je Gospod dao sreću mom putu; pustite me da idem gospodaru svom.

57 Tada rekoše: Da zovemo devojku, i upitamo šta ona veli.

58 I dozvaše Reveku i rekoše joj: Hoćeš ići s ovim čovekom? A ona odgovori: Hoću.

59 I pustiše Reveku sestru svoju i dojkinju njenu sa slugom Avramovim i ljudima njegovim.

60 I blagosloviše Reveku i rekoše joj: Sestro naša, da se namnožiš na hiljade hiljada, i seme tvoje da nasledi vrata svojih neprijatelja!

61 I podiže se Reveka s devojkama svojim, i posedaše na kamile, i pođoše s čovekom; i sluga uzevši Reveku otide.

62 A Isak iđaše vraćajući se od studenca Živoga koji me vide jer življaše u južnom kraju;

63 A beše izašao Isak u polje pred veče da se pomoli Bogu; i podigavši oči svoje ugleda kamile gde idu.

64 I Reveka podigavši oči svoje ugleda Isaka, te skoči s kamile,

65 I reče sluzi: Ko je onaj čovek što ide preko polja pred nas? A sluga reče: Ono je gospodar moj. I ona uze pokrivalo i pokri lice.

66 I pripovedi sluga Isaku sve što je svršio.

67 I odvede je Isak u šator Sare matere svoje; i uze Reveku, i ona mu posta žena, i omile mu. I Isak se uteši za materom svojom.

   

Komentář

 

Feet like those of a bear

  

In Revelation 13:2, this signifies that it was full of fallacies from the literal sense of the Word misunderstood. (Apocalypse Revealed 573)

Ze Swedenborgových děl

 

Apocalypse Revealed # 573

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 962  
  

573. Whose feet were like those of a bear. This symbolically means, full of misconceptions taken from the literal sense of the Word, read but not understood.

Feet symbolize the natural support which is the basis on which the heresy meant by the leopard rests and, so to speak, propels itself, and that support is the literal sense of the Word. A bear symbolizes people who read the Word but fail to understand it, so that they derive from it misconceptions.

That these are the people symbolized by bears became apparent to me from seeing bears in the spiritual world, and from seeing some people there wearing bearskins. They were all people who read the Word and did not see any doctrinal truth in it. They were also people who affirmed the appearances of truth there, resulting in misconceptions.

Some bears seen in the spiritual world are dangerous and some are not, and some also are white, but they are told apart by their heads. Bears that are not dangerous have heads like those of calves or sheep.

Bears symbolize people and things like this in the following passages:

A bear lying in wait for me has overturned my paths, a lion in hidden places has corrupted my ways... He has made me desolate. (Lamentations 3:9-11)

I will meet them like a bereaved bear..., and there I will devour them like a savage lion. The wild beast of the field shall rend them. (Hosea 13:8)

...there shall lie down... the calf and the young lion... The heifer and the bear shall graze. (Isaiah 11:6-7)

(The second beast that came up from the sea was) like a bear... and had three ribs in its mouth between its teeth. (Daniel 7:5)

The lion and bear that David smote, catching the lion by its beard (1 Samuel 17:34-37), have a similar symbolic meaning. So, too, in 2 Samuel 17:8.

[2] A lion and a bear are mentioned in these places because a lion symbolizes falsity destroying the Word's truths, and a bear symbolizes misconceptions that destroy them also, but not to the same degree. Thus we are told in Amos:

...the day of Jehovah...(a day of) darkness, and not light. It is as if one who flees from a lion comes upon a bear. (Amos 5:18-19)

In the second book of Kings we read that Elisha was mocked by some boys and called a baldhead, and that forty-two boys were therefore torn apart by two female bears from the woods (2 Kings 2:23-24). This occurred because Elisha represented the Lord in respect to the Word (no. 298), because baldness symbolized the Word without its literal sense, thus having no reality (no. 47), because the number forty-two symbolized blasphemy (no. 583), and because female bears symbolized the literal sense of the Word read indeed, but not understood.

  
/ 962  
  

Many thanks to the General Church of the New Jerusalem, and to Rev. N.B. Rogers, translator, for the permission to use this translation.