Bible

 

Jezekilj 44

Studie

   

1 I odvede me opet k vratima spoljašnjim od svetinje, koja gledaju na istok, a ona behu zatvorena.

2 I reče mi Gospod: Ova vrata neka budu zatvorena i da se ne otvaraju, i niko da ne ulazi na njih, jer je Gospod Bog Izrailjev ušao na njih; zato neka budu zatvorena.

3 Za kneza su; sam knez neka seda na njima da jede hleb pred Gospodom; kroz trem od ovih vrata neka ulazi i istim putem neka izlazi.

4 I odvede me k severnim vratima pred dom; i videh, i gle, dom Gospodnji beše pun slave Gospodnje, i padoh na lice svoje.

5 I reče mi Gospod: Sine čovečji, pazi srcem svojim i vidi očima svojim i slušaj ušima svojim šta ću ti kazati za sve uredbe doma Gospodnjeg i za sve zakone Njegove; pazi srcem svojim na sve ulaze u dom i na sve izlaze iz svetinje.

6 I reci odmetničkom domu Izrailjevom: Ovako veli Gospod Gospod: Dosta je gadova vaših, dome Izrailjev,

7 Što uvodiste tuđince neobrezanog srca i neobrezanog tela da budu u mojoj svetinji da skvrne dom moj, i prinosiste moj hleb, pretilinu i krv, i tamo prestupaše moj zavet osim svih gadova vaših;

8 I ne izvršavaste šta treba za moju svetinju, nego postaviste ljude po svojoj volji da izvršuju šta treba u mojoj svetinji.

9 Ovako veli Gospod Gospod: Ni jedan tuđin neobrezanog srca i neobrezanog tela da ne dolazi u moju svetinju, ni jedan od svih tuđinaca koji su među sinovima Izrailjevim.

10 A Leviti koji odstupaše od mene kad zađe Izrailj, koji zađoše od mene za gadnim bogovima svojim, nosiće bezakonje svoje.

11 I biće sluge u mojoj svetinji u službi na vratima od doma služeći domu; oni će klati žrtve paljenice i druge žrtve narodu, i stajaće pred njima služiće im.

12 Što im služiše pred gadnim bogovima njihovim i biše domu Izrailjevom spoticanje na bezakonje, zato podigoh ruku svoju na njih, govori Gospod Gospod, da će nositi bezakonje svoje,

13 I neće pristupati k meni da mi vrše svešteničku službu, niti kojoj svetinji mojoj, ni svetinji nad svetinjama neće pristupati, nego će nositi sramotu svoju i gadove svoje, koje činiše.

14 Nego ću ih postaviti za čuvare domu na svaku službu njegovu i na sve što biva u njemu.

15 A sveštenici Leviti sinovi Sadokovi, koji izvršavahu šta treba u mojoj svetinji, kad sinovi Izrailjevi zađoše od mene, oni će pristupati k meni da mi služe, i stajaće preda mnom prinoseći mi pretilinu i krv, govori Gospod Gospod.

16 Oni neka ulaze u moju svetinju i oni neka pristupaju k stolu mom da mi služe i neka izvršuju šta sam zapovedio da se izvršuje.

17 I kad ulaze na vrata unutrašnjeg trema, neka obuku lanene haljine, i ništa da ne bude na njima vuneno kad služe na vratima unutrašnjeg trema i u njemu.

18 Na glavama neka im budu kape lanene i gaće lanene po bedrima, i da se ne pašu ničim oda šta bi se znojili.

19 A kad izlaze u trem spoljašnji, u spoljašnji trem k narodu, neka svuku sa sebe haljine u kojima služe, i ostave ih u kletima svetim, pa neka obuku druge haljine, da ne osvećuju narod haljinama svojim.

20 I glave svoje da ne briju, a ni kose da ne ostavljaju, nego neka strižu glave svoje.

21 I vino da ne pije nijedan sveštenik kad hoće da uđe u unutrašnji trem.

22 I udovicom ni puštenicom da se ne žene, nego devojkom od semena doma Izrailjevog ili udovicom svešteničkom neka se žene.

23 I narod moj neka uče šta je sveto šta li nije sveto, i neka ih uče raspoznavati nečisto od čistog.

24 A u raspri neka stanu da sude, po mojim zakonima neka sude, i zakone moje i uredbe moje neka drže o svim praznicima mojim, i subote moje neka svetkuju.

25 I k mrtvacu da ne idu da se ne oskvrne; samo za ocem i za materom i za sinom i za kćerju, za bratom i za sestrom neudatom mogu se oskvrniti.

26 A kad se očisti, neka mu se broji sedam dana.

27 I u koji bi dan ušao u svetinju, u trem unutrašnji, da služi u svetinji, neka prinese žrtvu za greh svoj, govori Gospod Gospod.

28 A nasledstvo što će imati, ja sam njihovo nasledstvo; i vi im ne dajte dostojanja u Izrailju, ja sam njihovo dostojanje.

29 Dar i žrtvu za greh i žrtvu za krivicu oni će jesti; i sve zavetovano u Izrailju njihovo će biti.

30 I prvine od svakog prvog roda i svi prinosi podizani od svega između svih prinosa vaših biće sveštenicima; i prvine od testa svog davaćete svešteniku da bi počivao blagoslov na domovima vašim.

31 Sveštenici da ne jedu mrcino ni šta zverka raskine, bilo ptica ili šta od stoke.

   

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 10253

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

10253. Pet stotina. Da ovo označava ono što je puno, vidi se iz značenja pet stotina, što označava puninu. Pet stotina označava puninu, jer je taj broj sastavljen od pet i deset pomnoženo, ili pet puta stotina; a sa pet se označava mnogo; slično i sa deset, i sa stotinom; otuda pet stotina označava ono što je puno. Da pet označava mnogo, vidi br. 5708, 5956, 902; slično deset, br. 3107, 4638; tako isto i stotina, br. 4400, 6582, 6594. Da svi brojevi u Reči označavaju stvari, vidi navedene odlomke, br. 9488; i da sastavljeni brojevi označavaju isto kao i prosti, od kojih su postali množenjem, vidi br. 5291, 5335, 5708, 7973. Da brojevi označavaju stvari, jasno je iz Jezekilja gde se kaže da su Božija kuća, sa svim stvarima izvan i unutar nje, kao i nova zemlja, izmereni, i opisani brojevima merila, od poglavlja XL do XLVIII ; a novom zemljom se tamo označava Crkva, a kućom Božijom njena svetost. Kada se brojevima ne bi označavale stvari, svi oni brojevi bi bili besmisleni

Da pet stotina označavaju celinu (puninu) od jednoga kraja do drugoga, to jest, ono što je potpuno, vidi se iz gornjih poglavlja kod Jezekilja,

I izmerivši dom unutrašnji odvede me na vrata istočna, i izmeri svuda unaokolo. I izmeri istočnu stranu trskom meračkom, i beše pet stotina trsaka, trskom meračkom unaokolo. Izmeri severnu stranu i beše pet stotina trsaka, trskom meračkom u naokolo. Izmjeri južnu stranu, i beše pet stotina trsaka, trskom meračkom unaokolo. I okrenuvši se na zapadnu stranu, izmeri, i beše pet stotina trsaka, trskom meračkom. Izmeri četiri strane, i beše zid unaokolo pet stotina trsaka dug i pet stotina širok da razdvaja sveto mesto od svetskoga Jezekilj 42:15-20. Iz ovih je reči jasno da pet stotina označavaju sve skupno, ili sve sveto od jednoga kraja do drugoga, ili puninu, jer se kaže da je zid, koji je dužinom i širinom bio kvadrat, kojim se razdvajalo sveto od svetskog . Sa pet stotina se označava mnogo, a njegov peti deo, ili pedeset, relativno [označava] nešto, jasno je iz Gospodovih reči Simonu kod Luke,

A Isus reče, dvojica bejahu dužna jedinome dužniku, jedan beše dužan pet stotina a drugi pedeset. A kad oni ne imadoše da mu vrate, pokloni obojici. Kaži koji će ga od njih dvojice većma ljubiti. A Simon) odgovarajući reče, mislim onaj kome najviše pokloni. A on mu reče: pravo si sudio. I okrenuvši se ženi reče Simonu: vidiš li ovu ženu? Ja uđoh u tvoju kuću, ni vode mi na noge nisi dao; a ona suzama obli noge moje, i kosom od glave svoje otra. Celiva mi nisi dao; ona od kako uđe ne presta celivati mi nogu. Uljem nisi pomazao glave moje; a ona mirom pomaza mi noge. Za to ti kažem: opraštaju joj se gresi mnogi, jer je veliku ljubav imala; a kome se malo oprašta ima malu ljubav Luka 7:41 do 46). Gospod je koristio ove brojeve, jer označavaju mnogo i malo; jer je On govorio od Božanskog, stoga preko značenja u skladu sa korespondencijama. Slično na drugim mestima svuda, kao kad je govorio o devicama, kad je rekao da ih je bilo deset, od kojih su pet bile mudre, a pet lude. Rekao je da ih je bilo deset, zato što se tim brojem označava sve, ili, oni koji su od Crkve, a pet, jer se tim brojem označava neki deo, vidi br. 4637, 4638).

  
/ 10837  
  

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 4638

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

4638. Tada će carstvo Božje biti kao deset djevojaka. Ovo označava poslednje vreme stare crkve i u početak nove. Crkva je Gospodovo carstvo na zemlji. Deset devojaka su oni koji su u crkvi, naime, kako oni koji su u dobru i istini tako i oni koji su u zlu i u obmani. Deset, u unutrašnjem smislu, označava ostatke, a tako isto i punoću, to jest, sve; a djevojke označavaju one koji su u crkvi, kao i na drugim mestima u Reči.

2. Koje uzeše žiške svoje. označava duhovne stvari, u kojima je nebesko, ili istine u kojima ima dobra, ili što je isto, vera u kojoj ima ljubavi ka bližnjemu, i milosrđa, u kojima je ljubav ka Gospodu; jer ulje je dobro ljubavi, kao što se vidi kasnije. Ali žišci u kojma nije bilo ulja označavaju iste u kojima nema dobra.

3. I izidoše na susret ženiku. označava njihovo primanje. Pet od njih bijahu mudre a pet lude. označava deo njih u istinama, koje su bile u dobrima, a deo njih u istinama u kojima nije bilo dobra. Prve su mudre, a druge su lude. U unutrašnjem smislu, pet označava neke, a ovde, stoga deo njih. A lude uzevši žiške svoje ne uzeše ulja označava nemanje ljubavi ka bližnjemu u svojim istinama; jer, u unutrašnjem smislu, ulje označava dobro ljubavi ka bližnjemu i dobro ljubavi. A mudre uzeše ulje sa žišcima svojim, označava da su one imale ljubavi ka bližnjem svojim istinama; njihove posude su doktrinarne stvari vere.

4. A budući da ženik odocni, zadrijemaše sve i pospaše, označava odlaganje, aotudai sumnju. Zadremati, u unutrašnjem smislu, je postati nemaran u stvarima crkve. a zaspati je zavoleti sumnju – kod mudrih, sumnju u kojoj ima osećanja, a kod ludih – sumnju u kojoj je osporavanje. A u ponoći stade vika; označava poslednje vreme crkve i početak nove. Ovo se vreme naziva noć u Reči, kada se govori o stanju crkve. Vika označava promenu. Eto ženika gdje ide, izlazite mu na susret. označava isto što i sud, naime, prihvatanje i odbacivanje.

5. Tada ustaše djevojke one i ukrasiše žiške svoje označava pripremanje svih. Jer oni koji su u istinama ukojima nema dobra, oni su isto tako u veri da su primljeni kao oni koji su u istinama u kojima je i dobro; jer oni pretpostavljaju da sama vera spasava, ne znajući da nema vere ako u njoj nema i ljubavi ka bližnjemu. A lude rekoše mudrima: dajte i nama ulja svojega jer se naši žiški gase, označava da oni žele da im drugi predaju dobro u njihove prazne istine, ili u njihovu osiromašenu veru. Jer se u drugom životu sve duhovne i nebeske stvari prenose (komuniciraju) uzajamno, ali samo preko dobra.

6. A mudre odgovoriše govoreći: da ne bi nedostajalo i nama i vama; označava da se to ne može predati, jer da bi i ono malo istine koju su imali, bilo od njih uzeto. Jer što se tiče saoštavanja dobra u drugom životu onima koji su u istinama bez dobra, oni kao da uzimaju dobra od onih koji ga imaju, i usvajaju ga, i ne saopštavaju da drugima, nego ga ukaljaju; stoga im nije moguće saopštiti (preneti) dobro. Ovi će duhovi biti opisani iz iskustva na kraju sledećeg poglavlja (Postanje XXXVII.).

7. Bolje idite trgovcima i kupite sebi, označava dobro zasluge. Oni koji se hvališu ovim (da se spasavaju svojom zaslugom), to su oni koji su označeni onima koji prodaju (trgovcima), Pored toga, u drugom životu, oni koji su u istinama u kojima nema dobra, oni više od ostalih pripisuju sebi zaslugu za sve što urade, što izgelda dobro u spoljašnjoj formi iako je zlo u unutrašnjoj formi, prema onome što je Gospod rekao kod Mateje: Mnogi će mi reći u onaj dan, Gospode, Gospode, nijesmo li prorokovali u Tvoje ime, i Tvojim imenom izgonili đavole, i Tvojim imenom činili čudesa? Ali tada ću im kazati: Ne poznajem vas, odlazite o mene, vi koji činite nepravdu Mateju 7:22, 23). i kod Luke: Kad ustane domaćin i zavori vrata, i stanete na polju stajati i kucati govoreći: Gospode! Gospode! Otvori nam; i odgovarajući reći će vam: ne poznajem vas otkuda ste. Tada ćete stati govoriti: mi jedosmo pred tobom i pismo, i po ulicama našim uči i. A On će im reći: odstupite od mene svi koji nepravdu činite. (13:24, 25, 26).

8. A kad otidoše dakupe, dođe ženik. Ovo označava njihovu kasnu primenu (prim. prev. kasnu primena istina u životu). A gotove uđoše s njim na svadbu; označava da oni koji su bili u dobro a otuda i u istini, da su primljeni u nebo. Nebo se upoređuje sa svadbom zbog nebeskoga braka, koji je brak dobra i istine; a Gospod se upoređuje sa ženikom, jer se oni tada povezuju s Njim; a otuda se crkva naziva nevestom. I zatvoriše se vrata, označava da drugi ne mogu ući.

9. A poslije dođoše i one druge djevojke govoreći: Gospodaru! Gospodaru! Otvori nam označava da oni žele da uđu preko same vere bez dela ljubavi ka bližnjemu, i zbog dela u kome nema Gospodovog života, nego samo života od sebe. A on odgovarajući reče: zaista vam kažem. ne poznajem vas; označava odbacivanje. To što ih On ne poznaje, znači, u unutrašnjem smislu, da oni nisu bili u ljubavi ka bližnjemu pa stoga nisu bili povezani s Gospodom. Oni koji nisu povezani, za njih se kaže da ih se ne poznaje.

10. Stražite dakle, jer ne znate dana i časa kada će ženik doći. Ovo označava vredno primenjivanje u životu u skladu sa zapovestima vere, što je stražite. Vreme primanja, koje je nepoznato čoveku, i stanje, označeni su time što ni ne znaju dan ni čas dolaska Sina čovečjega. Na drugome mestu kod Mateje, onaj koji je u dobru, to jest, koji postupa po zapovestima, naziva se mudrim, a onaj koji je u poznanjima istine li koji ih ne čini, naziva se ludim: Svaki dakle koji sluša ove moje riječi i izvršuje ih, kazaću da je kao mudar čovjek koji sazida kuću svoju na kamenu, a svaki koji sluša riječi moje a ne izvršuje ih, on će biti kao čovjek lud koji sazida kuću svoju na pijesku Mateju 7:24, 26).

  
/ 10837