Bible

 

Izlazak 37

Studie

   

1 I načini Veseleilo kovčeg od drveta sitima, dva i po lakta dug i podrug lakta širok i podrug lakta visok.

2 I pokova ga čistim zlatom iznutra i spolja; i načini mu zlatan venac unaokolo.

3 I sali mu četiri biočuga od zlata na četiri ugla njegova: dva biočuga s jedne strane a dva s druge.

4 I načini poluge od drveta sitima, i okova ih zlatom.

5 I provuče poluge kroz biočuge s obe strane kovčegu, da se može nositi kovčeg.

6 I načini zaklopac od čistog zlata, u dužinu od dva i po lakta, a u širinu od podrug lakta.

7 I načini dva heruvima od zlata, jednostavne načini ih, na dva kraja zaklopcu,

8 Jednog heruvima na kraju odovud, a drugog heruvima na kraju odonud; zaklopcu na oba kraja načini heruvime.

9 I u heruvima behu krila raširena u vis, i zaklanjahu krilima svojim zaklopac, i licem behu okrenuti jedan drugom, i gledahu prema zaklopcu heruvimi.

10 I načini sto od drveta sitima, u dužinu od dva lakta a u širinu od lakta, i od podrug lakta u visinu.

11 I pokova ga čistim zlatom, i načini mu venac zlatan unaokolo.

12 I načini mu oplatu s podlanice unaokolo, i načini venac zlatan uz oplatu unaokolo.

13 I sali mu četiri biočuga od zlata, i metnu biočuge na četiri ugla, koji mu behu na četiri noge.

14 Prema oplati behu biočuzi, a u njima poluge, da se može nositi sto.

15 A poluge načini od drveta sitima, i okova ih zlatom, da se može nositi sto.

16 I načini od čistog zlata posuđe što se meće na sto: zdele i čaše i kotliće i vedra, kojim će se prelivati.

17 I načini svećnjak od čistog zlata, jednostavan načini svećnjak; stup mu i grane, čašice i jabuke i cvetovi izlažahu iz njega.

18 Šest grana izlažahu mu sa strana; tri grane svećnjaka s jedne strane a tri grane svećnjaka s druge strane;

19 Tri čašice kao badem na jednoj grani i jabuka i cvet, a Tri čašice kao badem na drugoj grani i jabuka i cvet; tako na svih šest grana koje izlažahu iz svećnjaka.

20 A na samom svećnjaku behu četiri čašice kao badem sa svojim jabukama i cvetovima,

21 Jedna jabuka beše pod dve grane iz njega, i jedna jabuka pod druge dve grane iz njega, i jedna jabuka pod druge dve grane iz njega; tako pod šest grana koje izlažahu iz njega.

22 Jabuke njihove i grane im izlažahu iz njega, sve beše od čistog zlata jednostavno.

23 I načini mu sedam žižaka i usekače i spremice za gar od čistog zlata.

24 Od talanta čistog zlata načini ga sa svim spravama njegovim.

25 I načini oltar kadioni od drveta sitima u dužinu od jednog lakta, i u širinu od jednog lakta, četvorouglast, i od dva lakta u visinu; iz njega izlažahu mu rogovi.

26 I pokova ga čistim zlatom ozgo i sa strane unaokolo, i rogove; i načini mu venac od zlata unaokolo.

27 I dva biočuga od zlata načini mu ispod venca na dva ugla njegova s obe strane, da u njima stoje poluge da se može nositi o njima.

28 A poluge načini od drveta sitima, i okova ih zlatom.

29 I načini ulje za sveto pomazanje i čisti kad mirisni veštinom apotekarskom.

   

Komentář

 

Стопала

  
by Jenny Stein
baby feet and adult hands

Наша стопала су најнижи делови тела и веома су корисна! У Библији стопала представљају најнижи и најкориснији део нашег духовног ја - „природни“ ниво. Овај свакодневни аспект живота повезан је са рутинским задацима и захтевима и мислима повезаним са њима. Није претерано дубоко или интроспективно, али је корисно - баш као и стопала.

Ова преписка важи за Господа и за црквене заједнице такође. Господово Божанско Природно води нас кроз релативно једноставно послушање (помислите на Десет заповести и две велике заповести). Цркве такође имају природни ниво на којем служе својим заједницама на једноставне, али опипљиве начине.

(Odkazy: Apokalipsi Otkrivenoj 49, 510; Nebeske tajne 2162, 3147 [1-2], 3761, 4302 [6], 6844 [1-2], 9406, 10087)

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 5658

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

5658. I novci (srebro) naši na mjeru. Ovo označava istine u skladu sa svačijim stanjem, što se vidi iz značenja na mjeru (po težini), naime, stanje stvari u pogledu dobra (br. 3104); stoga istine u skladu sa svačijim stanjem znači u skladu s dobrom koje su u stanju da prime. Težine i mere se pominju često u Reči, ali u unutrašnjem smislu one ne znače težine i mere; nego težine označavaju stanje neke stvari u pogledu dobra, a mere stanje neke stvari u pogledu istine. Tako isto i težine i prostiranja (ekstenzije); nešto teško u prirodnom svetu korespondira dobru u duhovnom svetu, a prostiranje (ekstenzija, širenje), istini. Razlog je to da u nebu, koje je izvor korespondencija, nema težine i širine, jer nema prostora. Stvari, doista, izgledaju teške i prostrane među duhovima; ali ovo su izgledi koji potiču od stanja dobra i istine u višem nebu.

2. Da srebro označava istinu, bilo je vrlo poznato u drevna vreemena. Otuda su drevni razlikovali nekoliko doba sveta od prvoga do poslednjega, u zlatno, srebreno, bakarno, i gvozdeno doba kojemu su dodali i glineno doba. Nazivali su ona vremena zlatnim dobom kada je postojala nevinst i poštenje, i kada je svako činio dobro radi dobra, i kada je svako bio pravedan radi pravičnosti. Nazvali su ono doba srebrenim kad više nije bilo nevinosti, neg neke vrste poštenja koje se sastojalo ne u tome da se čini dobr adi dobra, nego da se tvori istina radi istine, dok su ime kopra i gvožđa dali onome dobu koje je bilo još niže.

3. Ovako su označili te periode ne po upoređivanjima, nego po korespondencijama; jer su drevni znali da srebro korespondira istini, a zlato dobru, a to su znali kroz komunikaciju s duhovima i anđelima. Jer kada se u višem nebu govori o dobru, pokazuje se zlato onima koji su u prvom ili nižem nebu; a kada se govori o istini, pokazuje se srebro; ponekad tako da ne samo zidovi soba u kojima borave da sijaju kao zlato nego sama atmosfera sija isto tako. Pojavljuju se zlatni stolovi, zlatni svećnjaci, i mnoge druge stvari pokazuje se anđelima prvog ili poslednjeg neba, koji su u dobru radi dobra; dok se onima koji su u istinama radi istina, njima se takvi predmeti pokazuju od srebra. Ali ko danas zna da su drevni ova doba zbog korespondencja nazivali zlatnim, i srebrenim dobom? Zaista, ko danas zna bilo šta o korespondecijama? A naj ko ovo ne zna, a još više onaj ko misli da je to zadovoljstvo i da je mudro raspravljaiti da li je nešto ovako ili nije, taj ne može da zna ništa o bezbroj stvari koje je se odnose na korespondencije.

  
/ 10837