8364. Nijedne bolesti koje sam pustio na Egipat, ne ću pustiti na tebe. Da ovo označava da oni treba da se uklanjaju od zla koja imaju oni koji su u veri odvojenoj

I u životu zla, vidi se iz značenja bolesti, što je zlo (o čemu niže); I iz reprezentacije Egipćana, a to su oni koji su u veri odvojenoj I u životu zla (vidi br. 7997, 7317, 7926, 8148); I iz značenja neću pustiti na tebe, kada se odnosi na bolest, čime se označava zlo, a od kojega treba da se čuvaju; jer Jehova, to jest, Gospod, ne oduzima zlo, nego uzdržava čoveka od zla, I drži ga u dobru (br. 926, 1581, 2256, 4564, 8206). Otuda ne ću pustiti blesti na njih označava da će biti odvajani (uzdržavani) od zala. Bolesti koje deluju na ovaj život su zla, a nazivaju se požudama I pohotama. Vera I ljubav prema bližnjemu sačinjavaju duhovni život. Ovaj se život razboli kad obmana uzme mesto istine vere, a zlo uzme mesto dobra ljubavi prema bližnjemu; jer ove stvari donose smrt, koja se naziva duhovnom smrću, I prokletstvom, kao što bolesti vode prirodni život u smrt. Otuda to, da se bolešću, u unutranjem smislu, označava zlo; a bolesti Egipćana označavaju zla u koja se bacaju oni koji su u veri odvojenoj I u zlu života, čime su napadali pravedne, a o kojim zlima je bilo govora u onome što prethodi, kada se govorilo o pomorima (pošastima) u Egiptu. Zla su označena bolestima I u drugim odlomcima u Reči; kao kod Mojsija: Ako ne uzaslušaš glasa Jehove Boga svojega da držiš I tvoriš sve zapovijesti njegove I uredbe njegove, koje ti danas zapovijedam, doći će na tebe sve ove kletve I stignuće te. Poslaće na tebe Jehova kletvu, rasap I pogibao u svemu za što se prihvatiš rukom svojom I što uzradiš, dokle se ne zatreš I ne propadneš na prečac za zla djela svoja kojima si me odustavio. Učiniće Jehova Bog da se prilijepi za tebe pomor, dokle te ne istrijebi sa zemlje u koju ideš da je naslijediš. Udariće te Jehova suhom bolešću I vrućicom I groznicom I žegom I mačem, I sušom I medljikom, koje će te goniti dokle ne propadneš. Udariće te Jehova prištevima Egipatskim I šuljevima I šugom I krastama, da se ne ćeš moći iscijeliti. Udariće te Jehova ludilom I šljepotom I bjesnilom. I poludjećeš od onoga što ćeš gledati svojim očima. Udariće te Jehova prištem zlim u koljenima I na golijenima, da se ne ćeš moći iscijeliti, od stopala noge tvoje do tjemena. I obratiće na tebe sve pomore Egipatske, od kojih si se plašio, I prilijepiće se za tebe. I sve bolesti I sva zla, koja nisu zapisana u knjizi ovoga zakona, pustiće Jehova na tebe, dokle se ne istrijebiš. Ali u onijem narodima ne ćeš odahnuti, niti će se stopala noge tvoje odmoriti; nego će ti Jehova dati ondje srce plašljivo, oči iščiljele, I dušu iznemoglu (Zak. Ponovljeni 15, 20-22, 27, 28, 34, 35, 60, 61, 65). Ovde se bolestima ovde imenovanim označavaj uhovne bolesti, koje su zla koja razaraju život volje, I obmane koje razaraju život razumevanja istine; jednom rečju, koje razaraju duhovni život vere I ljubavi prema bližnjemu. Prirodne bolesti I korespondiraju takvim stvarima, jer svaka je bolest u ljudskom rodu iz toga izvora, jer je od greha (br. 5712, 5726). Svaka bolest korespondira svom zlu; razlog je to što je sve u čovekovom životu preklom iz duhovnog sveta; stoga ako se njegov duhovni život razboli, bolest koja od toga dolazi, pojavljuje se u prirodnom životum I tu postaje bolest. (Vidi šta je rečeno iz iskustva o korespondenciji bolesti sa zlima, br. 5711-5727). Slične stvari označene su bolestima I u drugim odlomcima, kao kod Mojsija: I služite Jehovi Bogu svojemu, I on će blagosloviti hljeb tvoj I vodu tvoju; I ukloniću bolest između vas (Izlazak 22:25). Ako pvrgnete uredbe moje, I duši vašoj omrznu zakoni moji da ne tvorite sve zapovijesti moje, I raskinete zavjet moj, I ja ću vam učiniti ovo: pustiću na vas strah, suhu bolest I vrućicu, koje će vam oči iskvariti I dušu ucvijeliti; I zaludu ćete sijati sjeme svoje, jer će ga jesti neprijatelji vaši (Levitska 26:15, 16); ovakve stvari koje označavaju smanjenje istine I porast obmane; vrućica označava požudu za zlom. Kao I kod Isaije: Što biste još bili bijeni kad se sve više odmećete? Sva je glava bolesna I sve srce onemoćalo. Od pete do glave nema ništa zdravo, nego uboj I modrica I rane gnojave, ne zacijeljene ni zavijene ni uljem zablažene (Isaija 1:5, 6). da ovde bolest I ranai modrica I uboj označavaju grehove, skriveno je od svakoga. Slično kod Jezikilja: teško pastirima Izrailjevim koji pasu sami sebe! Ne treba li stado da pasu pastiri? Slabijeh ne krijepite, I bolesne ne liječite, ranjene ne zavijate, odagnane ne dovodite natrag, izgubljene ne tražite, nego silom I žestinom gospodarite nad njima Jezekilj 34:2? 34:4).

Kod Davida: Jer bezakonja moja izađoše vrh glave moje, kao teško breme otežaše mi. Usmrdješe se I zagnojiše se rane moje od bezumlja mojega. Jer sam iznutra pun ognja, I nema zdrava mjesta na tijelu mojem (Psalam 38:2, 5, 7); Zato što se bolestima označavaju poroci I zla duhovnog života, stoga se raznim vrstama bolesti označavaju zarne vrste poroka I zala toga života. (Da se kugom označava pustošenje istine, vidi br. 7102, 7505; a leprom , profanacija istine, br. 6963.

Da se u opšte bolestima označavaju grehovi, može se videti kod Isaije: Prezren bješe I odbačen između ljudi, bolnik I vičan bolestima, I kao jedan odkoga svak zaklanja lice, prezren da ga ni za šta ne uzimasmo. A on bolesti naše nosi I nemoći naše uze na se, a mi mišljasmo da je ranjen, da ga Bog bije I muči. Ali on bješe ranjen z aše prijestupe, izbijen za naša bezakonja; kar bješe na njemu našega mira radi, I ranom njegovom mi se izliječismo (Isaija 53:3-5. ; govoreći o Gospodu: Zato što bolesti pretstavkljaju nepravde I zla u duhovnom životu, stoga se bolestima koje je Gospod lečio označava izbavljenje od raznih vrsta zla I obmane, koje su napadale crkvu I ljudsku rasu, a koje mogu da dovedu do duhovne smrti. Jer se Božanska čuda razlikuju od ostalih čuda po tome što se ona odnose na stanja crkve I nebeskoga carstva; zbog čega su Gospodova čuda tako često bila lečenje bolesti. Na ovo su se odnosile Gospodove reči učenicima poslate Jovanu [Krstitelju]: Kažite Jovanu ono što vidite; slijepi gledaju, I hromi hodaju, gubavi se čiste, gluvi čuju, mrtvi ustaju, I ubogi slušajju dobru vijest [Mateja 11:4, 5). Otuda se često kaže za Gospoda da je lečio svaju bolest I slabost (Mateja 4:23; 9:35; 14:14, 35, 36; Luke 4:40; 5:15; 6:17; 7:21; Mark 1:34; 3:10).