Bible

 

Danilo 11

Studie

   

1 I ja prve godine Darija Midijanina stadoh da Mu pomognem, i da Ga potkrepim.

2 A sada ću ti kazati istinu. Evo, još će tri cara nastati u Persiji; i četvrti će biti bogatiji od svih, i kad se ukrepi bogatstvom svojim, sve će podignuti na grčko carstvo.

3 Potom će nastati silan car, i vladaće velikom državom i radiće šta hoće.

4 A kako nestane, rasuće se carstvo njegovo i razdeliće se u četiri vetra nebeska, ne među natražje njegovo niti s vlašću s kojom je on vladao, jer će se carstvo njegovo ukinuti i dopasti drugima, a ne njima.

5 I car južni osiliće, i jedan od knezova njegovih, i biće silniji od njega, i vladaće, i država će njegova biti velika.

6 I posle nekoliko godina oni će se oprijateljiti, i kći južnog cara doći će k caru severnom da učini pogodbu; ali ona neće sačuvati sile mišici, niti će se on održati mišicom svojom, nego će biti predana i ona i oni koji je dovedu i sin njen i onaj koji joj bude pomagao u to vreme.

7 Potom će od izdanka iz korena njenog nastati jedan na mesto njegovo, koji će doći s vojskom svojom i udariti na gradove cara severnog, i biće ih i osvojiće ih.

8 I bogove će njihove i knezove njihove sa zakladama njihovim dragocenim zlatnim i srebrnim odneti u ropstvo u Misir, i ostaće nekoliko godina jači od cara severnog.

9 I tako će car južni doći u svoje carstvo, i vratiće se u svoju zemlju.

10 Ali će sinovi njegovi zaratiti, i skupiće veliku vojsku; i jedan će doći iznenada, i poplaviti i proći; i vrativši se ratovaće do grada njegovog.

11 Tada će se razljutiti car južni, i izaći će i ratovaće s njim, s carem severnim, i podignuće veliku vojsku, te će mu biti data u ruke vojska.

12 I kad razbije vojsku, poneće se srce njegovo, i pobiće hiljade, ali se neće ukrepiti.

13 Jer će car severni opet dignuti vojsku veću od prve; i posle nekoliko godina doći će s velikom vojskom i s velikim blagom.

14 I u to će vreme mnogi ustati na cara južnog; i zlikovci od tvog naroda podignuće se da se potvrdi utvara, i popadaće.

15 I doći će car severni, i načiniće opkope, i uzeće tvrde gradove, i mišice južnog cara neće odoleti ni izabrani narod njegov, niti će biti sile da se opre.

16 I onaj došav na nj činiće šta hoće, i neće biti nikoga da mu se opre; i zaustaviće se u krasnoj zemlji, koju će potrti svojom rukom.

17 Potom će okrenuti da dođe sa silom svega carstva svog, ali će se pogoditi s njim, i daće mu kćer za ženu da bi ga upropastio, ali se ona neće držati, niti će biti s njim.

18 Potom će se okrenuti na ostrva, i osvojiće mnoga; ali će jedan vojvoda prekinuti sramotu koju čini, i oboriće na nj sramotu njegovu.

19 Potom će se okrenuti ka gradovima svoje zemlje, i spotaknuće se i pašće, i neće se više naći.

20 I na njegovo će mesto nastati koji će poslati nastojnika u slavi carskoj; ali će za malo dana poginuti bez gneva i bez boja.

21 A na njegovo će mesto doći neznatan čovek, kome nije namenjena čast carska; ali će doći mirno i osvojiće carstvo laskanjem.

22 I mišice koje plave on će poplaviti i polomiti, pa i kneza s kojim je učinio veru.

23 Jer udruživši se s njim učiniće prevaru, i došavši nadvladaće s malo naroda.

24 I doći će mirno u rodna mesta u zemlji, i učiniće šta ni očevi njegovi ni očevi otaca njegovih ne učiniše, razdeliće im plen i grabež i blago, i smišljaće misli na gradove, za neko vreme.

25 Potom će podignuti silu svoju i srce svoje na cara južnog s velikom vojskom; i car će južni doći u boj s velikom i vrlo silnom vojskom; ali neće odoleti, jer će mu se činiti nevera.

26 I koji jedu hleb njegov satrće ga; vojska će njegova poplaviti, i mnogi će pasti pobijeni.

27 I srce će obojice careva raditi o zlu, i za jednim će stolom lagati; ali se neće izvršiti; jer će kraj još biti u određeno vreme.

28 I tako će se vratiti u svoju zemlju s velikim blagom; i srce će se njegovo obratiti na sveti zavet, i kad izvrši, vratiće se u svoju zemlju.

29 U određeno će vreme opet doći na jug; ali drugi put neće biti kao prvi put.

30 Jer će doći na nj lađe kitejske, i on će se ojaditi, te će se vratiti; i razljutiće se na sveti zavet, i izvršiće; i vrativši se složiće se s onima koji ostavljaju sveti zavet.

31 I vojska će stajati uza nj, i oskvrniće svetinju u gradu, i ukinuti žrtvu svagdašnju i postaviće gnusobu pustošnu.

32 I koji su bezbožni prema zavetu, on će ih laskanjem otpaditi; ali narod koji poznaje Boga svog ohrabriće se i izvršiće.

33 I razumni u narodu naučiće mnoge, i padaće od mača i ognja, ropstva i grabeža mnogo vremena.

34 Ali padajući dobiće malu pomoć; i mnogi će pristati s njima dvoličeći.

35 I od razumnih će pasti neki da bi se okušali i očistili i ubelili do roka, jer će još biti rok.

36 I taj će car činiti šta hoće, i podignuće se i uzvisiće se iznad svakog boga, i čudno će govoriti na Boga nad bogovima, i biće srećan dokle se ne svrši gnev, jer će se izvršiti šta je određeno.

37 Neće mariti ni za bogove svojih otaca ni za ljubav žensku, niti će za kog boga mariti, nego će se uzvišavati nada sve.

38 I na mesto Boga Najsilnijeg slaviće boga kog oci njegovi ne znaše, slaviće zlatom i srebrom i dragim kamenjem i zakladama.

39 I učiniće da gradovi Boga Najsilnijeg budu boga tuđeg; koje pozna umnožiće im slavu i učiniće ih gospodarima nad mnogima i razdeliće zemlju mesto plate.

40 A u poslednje vreme južni će se car pobiti s njim; i car će severni udariti na nj kao vihor s kolima i konjicima i s mnogim lađama, i ušavši u zemlje poplaviće i proći.

41 I doći će u krasnu zemlju, i mnogi će propasti, a ovi će se izbaviti od njegovih ruku: edomska, moavska i glavni deo sinova Amonovih.

42 I posegnuće rukom svojom na zemlje, i zemlja misirska neće umaknuti.

43 I osvojiće blago u zlatu i u srebru i sve zaklade misirske; i Livijani i Etiopljani ići će za njim.

44 Ali će ga glasovi sa istoka i sa severa smesti, te će izaći sa velikim gnevom da pogubi i zatre mnoge.

45 I razapeće šatore dvora svog među morima na krasnoj svetoj gori; i kad dođe k svom kraju, niko mu neće pomoći.

   

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 6385

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

6385. I gdje pristaju lađe. Da ovo označava gde su doktrinarne stvari iz Reči, vidi se iz značenja luka (pristaništa), što je mesto boravka (vidi gore, br. 6384), a to znači gde su; i iz značenja lađa, što su doktrinarne stvari iz Reči. Da lađe imaju ovo značenje, je zato što lađe prolaze po moru i po rekama, i nose stvari korisne za život; jer se morima i rekama označavaju spoznanja i spoljašnja-znanja i stvari korisne za živoit koje oni nose, su doktrnarne stvari, kao i same istine iz Reči koje su označene lađama, što je jasno iz sledećih odlomaka: Ostrva će me čekati i prve lađe Tarsiske, da dovezu sinove tvoje iz daleka, i s njima srebro njihovo i zlato njihovo imenu Gospoda Boga tvojega, i sveca Izrailjeva, jer te proslavi (Isa. (60:9). Lađe Tarsiske označavaju doktrinarne stvari i istine iz Reči, stoga se kaže da treba da donesu sinove njihove, njihovo srebro i zlato; jer se sinovima označavaju oni koji su u istinama; srebrom, sama istina; a zlatom, dobro. Svako može da vidi da se ovde ne misli na Tarsiske lađe ni na sinove, srebro, 2 i zlato.

Kod Jezikilja: Međe su ti u srcu morsom koji te zidaše, načiniše te sa svijem lijep. Od jela Sanirskih gradiše ti daske, cedre s Libana uzimaše da ti grade stupove. Od hrastova Basanskih gradiše ti vesla, sjedišta ti gradiše od slonove kosti i od šimšira s ostrva Kitejskih. Tanko platno Egipatsko izmetano razapinjao si da su ti jedra; porfirom i skerletom s ostrva Eliskih pokrivao si se. Stanovnici Sidonski i Aradski bijahu ti veslari; mudraci tvoji, Tire, što bijahu u tebi, bijahu ti krmari. Starješine i mudraci Gibalski opravljahu u tebi što bi se pokvarilo; sve lađe morske i svi lađari bijahu u tebi trgujući s tobom Jezekilj 27:4-9. Ovo se kaže o Tiru, kojim su označenja poznanja (cognitiones) dobra i istine (vidi br. 1201), koja su opisana onim što pripada lađi kao daske, stupovi, vesla, grede, jedra, pokrivači, veslari, krmari, i lađari. Da ovo ne treba razumeti prela smislu slova, svakome je jasno; ali kada se pod ovim razumeju doktrinarne stvari iz Reči, da su to lađe, tada se sve 3 divno slaže.

Kod Davida: Kako je mnogo djela tvojih, Gospode! Sve si premudro stvorio; puna je zemlja blaga tvojega. Gle, more veliko i široko, tu gmižu bez broja, životinja mala i velika (Psalam 104:24-26). Ponovo: I neka prinesu žrtvu za hvalu, i kazuju djela njegova u pjesmama! Koji plove morem na korabljima i rade na velikm vodama. Oni su vidjeli djela Gospodova, i čudesa njegva u dubini (Psalam 107:22-24). Lađe i ovde označavaju spoznanja (cognitiones) i doktrinarne stvari; čudesa (kitovi?), opšte stvari spoljašnjih-znanja (br. 42); a pošto su lađe spoznaje i doktrinarne stvari, stoga se kaže, Koji plove morima na lađama i rade na velikim vodama, oni vide djela Jehovina i čudesa njegova u dubini; jer oni vide te stvari koji su u spoznajama (cognitiones) i u 4 doktrinarnim stvarima iz Reči.

Kod Jovana: I drugi anđeo zatrubi, i kao velika gora ognjem zapaljena pade u more; i trećina mora posta krv. I umrije trećina stvorenja koje žive u moru, i trećina lađi propade (Otkr. 8:8, 9). Velika gora ognjem zapaljena označava ljubav prema sebi (br. 1691); more označava Prirodno gde su spoljašnja-znanja (br. 28); krv, nasilje naneseno ljubavi prema bližnjem (br. 374, 1005); stvorenja koja žive u moru (koja imaju dušu), istine spoljašnjih-znanja sa dobrima; trećina, nešto što još nije potpuno (br. 2788); njihova smrt (umiranje), da nemaju duhovnog života (br. 6119); otuda trećina lađi propade označava da su istine i dobra iz Reči postali obmane. Iz svega ovoga se može znati šta je 5 označeno ovim proroštvom. Ali u obrnutom smislu lađe označavaju spoznanja (cognitiones) i doktrinarne stvari o onome to je lažno i zlo kao kod Danila: A u pošljednje vrijeme južni će se car pobiti s njim; i car će sjeverni udariti na nj kao vihor s kolima i konjicima i s mnogim lađama i ušavši u zemlje poplaviće i proći Danijel 11:40. Južni car označava istinu od dobra; sjeverni car, obmane od zla; kola i konjici sa lađama, doktrinarne obmane; zemlje, crkve, na koje se odnose obmnane od zla, da će na kraju poplaviti ih i proći kroz njih.

Kod Jovana: Jer u jedan čas pogibe toliko bogatstvo! I svi gospodari od lađi i sav narod u lađama, i lađari, i kojigod rade na moru, stadoše iz daleka, i vikahu, vidjevši dim gorenja njezina, i govorahu: ko je bio kao Babilon veliki grad? I baciše prah na glave svoje, i povikaše plačući i ridajući, govreći: jaoh!grade veliki u kojemu se obogtiše svi koji imaju lađe na moru od bogatstva njegova, jer u jedan čas opustje! (Otkr. 18:17-19). Lađe ovdje očigledno označavaju spoznaje (cognitiones) i doktrinarne stvari obmane i zla, je Babilon označava bogoštovanje koje izvana izgleda sveto ali je iznutra profano (oskrvnuto). Osim toga, svako može da vidi da se lađama ne označavaju lađe nego nešto drugo.

Kod Isaije: Ovako vel)

  
/ 10837  
  

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 2788

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

2788. Treći dan: da ovo označava ono što je potpuno i početak posvećivanja (posvećenosti), vidi se iz značenja trećeg dana. Dan u Reči označava stanje (vidi br. 23, 487, 488, 493, 893), a tako i godina, i vremena u opšte, kao sat, dan, sedmica, mesec, godina, i doba, kao jutro, podne, veče, i noć; i proleće, leto, jesen, i zima; a kada se doda treće (tri) ovima, tada se označava kraj toga stanja, a u isto vreme početak sledećeg stanja. U ovom slučaju, pošto se radi o Gospodovom posvećivanju, koje je izvedeno preko iskušenja, treći dan označava ono što je potpuno, a u isto vreme i početak posvećivanja, a to sledi i iz onoga što se ide pre. Razlog za ovo značenje je to što je Gospod, kad je ispunio sve stvari, ustao trećeg dana; jer stvari koje je učinio i koje je trebao Gospod da učini dok je živeo na svetu, bile su već u pretstavama crkve kao da su se već dogodile, kao što je slučaj s unutrašnjim smislom Reči: jer u Bogu ono što je učinjeno i što će se učinii su iso, jer je cela večnost u Njemu prisutna. Otuda je broj tri jedna pretstava, ne samo u Drevnoj Crkvi i u Jevrejskoj, nego i kod raznih naroda; vidi što je rečeno o ovome broju u br. 720, 901, 1825. Da je to njegovo poreklo, jasno je iz Ozeja: Hodite, vratimo se Jehovi! Jer On razdrije, i iscijeliće nas, rani i zaviće nas. Povratiće nam život za dva dana, treći dan podignuće nas, i živjećemo pred njim Osija 6:1, 2), gde treći dan označava Gospodov dolazak i Njegovo uskrsnuće. To se vidi i iz Jone, u tome što je on bio u trbuhu velike ribe tri dana i tri noći (Jona 1:17);

o čemu je Gospod rekao ovo kod Mateja: kao šo je Jona bio u trbuhu kitovom tri dana i tri noći: tako će biti i sin čovječiji u srcu zemlje tri dana i tri noći Mateju 12:40.

Treba znati da u Reči tri dana i tri noći označavaju istu stvar, kao i tri i treći u odlomcima koji slede: - kod Jovana: Isus reče jevrejima: razorite onaj hram, i za tri dana ja ću da podići; On govoraše o hramu Svoga tijela Jovan 2:19-21; Mateja 26:61; Marko 11:58, 15:29).

Da je Gospod ustao trećega dana, dobro je poznato. I zbog toga je Gospod razlikovao tri perioda u Svome životu, kao kod Luke: I reče, idite i kažite onoj lisici: evo izgonim đavole i iscjeljujem danas i sutra, a treći dan svršiću Luka 13:32. Gospod je pretrpeo poslednje iskušenje koje je bilo na krstu, u treći čas dana (Marko15:25); i posle tri časa bila je tama po celoj zemlji, ili u šesti čas (Luka 23:44). I posle tri časa, ili u deveti čas, bio je kraj (Marko 15:33, 34, 37). Ali u jutro trećega dana, On je ustao (Marko 16:1-4; Luka 24:7; vidi Mateja 16:21; 17:22, 23; 20:18. 19; Marko 9:31; 8:31; 10:33. 34; Luka 18:33; 24:46). Otuda, a posebno od onog što je Gospod ustao na treći dan, broj tri je pretstava i značenje; da je tako bilo, vidi se iz sledećih odlomaka u Reči: kad je Jehova sišao na Goru Sinajsku, On je rekao Mojsiju, da sveti (posvećuje) narod danas i sutra, da operu svoje haljine, i da budu spremni na treći dan, jer će Jehova sići na treći dan (Izlazak 19:10, 11, 15). Kad su puovali od Jehovinog brda, tri dana puta, da bi našli mesto gde bi se odmorili (Brojevi 10:33).

Da je bila tama po Egipatskoj zemlji tri dana, i da čovek nije video brata tri dana, a sinovi Izrailjevi su imali svetlo (Izlazak 10:22, 23).

Da se žrtva zavjetna i slobodni prinos jede prvog i drugog dana, i ništa ne treba da ostane za treći dan, nego da se to spali, jer da je gad, a isto tako i prinos za žrtvu, da ga ne treba jesti treći dan, i da ako se pojede trećega dana, taj koji je pojeo, nosiće svoje bezakonje (Levitska 7:16-18; 19:6-8).

Da onaj koji se dotakne mrtvaca, da treba da se čisti na treći dan, i da će biti čist na sedmi dan; ako ne, da se ta duša izluči iz Izraela; i da onaj koji je čist treba da poškropi vodom onoga koji nije čist na treći dan i na sedmi dan (Brojevi 19:12, 13, 19).

Da onaj koji pogubi dušu u boju, i koji je dotakao tijelo ubijenoga, treba da se čisti treći dan, i na sedmi dan (Brojevi 31:19).

Da kada dođu u zemlju Hanansku, da se voćke ne obrezuju za tri godine, i da se ne jedu (Levitska 19:23).

Da na kraju treće godine treba da donesu sve desetke od svoga prinosa (od roda) u toj godini, i da to stave na vrata, kako bi Leviti, došljaci, siročad, i udovice mogli jesti (Zak. Ponovljeni 14:28, 29; 26:12).

Da tri puta u godini treba da bude praznik (gozba) Jehovi; i da tri puta svake godine svako muško treba da se pojavi pred Gospodom Jehovom (Izlazak 23:14, 17; Zak. Ponovljeni 16:16).

Da je Jošua rekao narodu da za tri dana treba da pređu Jordan, i da naslede zemlji (Jošua 1:11, 3:2).

Da je Jehova pozvao Samuila tri puta, i da mu je ovaj odgovorio tri puta (3:8).

Da kada je Saul želeo da ubije Davida, David se krio u polju tri večeri, da je Jonatan rekao Davidu: Iskušaću oca do tri (časa) sutra; da je Jonatan bacio tri strele porežd kamena; i da se David poklonio do zemlje tri puta pred Jonatanom (1 Sam. (20:5, 12, 19, 20, 35, 36, 41).

Da je David trebao da izabere jednu od tri stvari; ili sedam godina gladi u zemlji; il a beži tri meseca od svojih neprijatelja, ili tri dana kuge u zemlji (2 Sam. (24:12, 13).

Da je glad u vreme Davida bila tri godine, godina za godinom (2 Sam. (21:1).

Da se Elizej (Jelisije) pružio preko tela mrtvog dečaka tri puta, i vratio ga u život (1 o Carevima 17:21, 22). A kada je Ilija sazidao oltar Jehovi, rekao je da poškropi vodom žrtvu paljenicu i drvo tri puta (1 o Carevima 8:34).

Da je vatra izgorela pedesetnika sa pedeset junaka koji su bili poslani Iliji, ali ne onoga pedesetnika koji je poslat treći put (2 o Carevima 1:13).

Da će to biti znak Jezikilju, da će jesti što te godine samo izraste, a druge godine što poraste od istoga, ali treće godine da seju, žanju, i sade vinograde i jedu njihov plod (2 o Carevima 19:29).

Da je Danilo ušao u svoju kuću, i da su prozori u njegovoj sobi bili otvoreni prema Jerusalimu, gde je davao hvalu tri puta na dan na kolenima, i molio se (Danilo 6:10, 13).

Da je Danilo žalovao tri sedmice, a da nije jeo hleba, niti pio vina, niti se mazao (uljem), dok se nisu napunile tri sedmice (Dan. 10:2, 3).

Da je Isaija hodao nag i bosonog tri dana, za znak i čudo za Egipat i Etiopiju (Isaija 20:3).

Da su iz svećnjaka izlazile tri grane sa svake strane, i da su načinjene tri čašice kao bademi na svakoj grani (Izlazak 25:32, 33).

Da su urim i tumin bili tri draga kamena u svakom redu (Izlazak 28:17-20).

Da će u novom hramu biti tri odaje ovu stranu, i tri na onu stranu, jedna mera za sve tri. I da će predvorje kući, širina dveri biti tri stope s obe strane a tri s one strane ( ?? 40:21? 40:48).

Da će u Novom Jerusalimu biti troja vrata na sever, troja na istok, troja na jug, i troja na zapad (Jezekilj 48:31-34; Otkr. 21:13).

Isto se jasno pokazuje iz sledećeih okolnosti: da se Petar odrekao Isusa tri puta (Mat. 26:34, 69).

Da je Gospod rekao Petru tri put, Ljubiš li Me? Isto tako u paraboli, čovek koji je posadio vinograd poslao je tri puta, i na kraju svoga sina (Luka 20:12; Marko 12:2, 4-6).

Da su oni koji su radili u vinogradu bili unajmljeni trećeg časa (Mat. 20:1-17).

Da zato što smokvino stablo nije dalo ploda tri godine, treba ga saseći (Luka 13:6, 7).

Pošto je trostruko i treće bilo reprezentativno, tako je bilo i sa trećim delom (trećinom), kao tao gde se kaže, da se za prinos dve desetine finog brašna pomeša sa trećiom ina ulja; i da vino kao prinos treba da bude trećina ina (Brojevi 15:6, 7; Jezikilj 46:14).

Da je Jezikilj treba da pređe brijačem preko glave i preko brade i da podeli kosu, i da spali treći deo na vatri, da preseče treći deo mačem oko grada, i da se treći deo baci u vetar (Jezikilj 5:1? 5:2? 5:11).

Kod Zaharije, da će se u celoj zemlji otseći dva dela, a treć eo će se ostaviti, i taj treći deo će proći kroz oganj da se očisti Zaharija 13:8, 9).

Kod Jovana: I kad prvi anđeo zatrubi, i posta grad i oganj smiješani sa krvlju, i padoše na zemlju, i trećina drva izgorje, i svaka zelena trava izgorje. i drugi anđeo zatrubi, i kao velika gora zapaljena pade u more, i trećina mora posta krv. I umrije trećina stvorenja koja žive u moru, i trećina lađi propade. I treći anđeo zatrubi, i pade s neba velika zvijezda, koja goraše kao svijeća, i pade na trećinu rijeka i na izvore vodene. I ime zvijezde bješe Pelen, i trećina voda posta pelen, i četvrti anđeo zatrubi, i trećina sunca, i trećina mjeseca i trećina zvijezda i trećina dana da ne svijetli, tako i noći (Otkr. 8:7-12).

Opet: I biše odriješena četiri anđela koji bjahu pripravljeni na sahat, i dan, i mjesec, i godinu da pobiju trećinu ljudi (Otkr. 9:15).

Opet: I od ova tri zla pogibe trećina ljudi, od ognja i od dima i od sumpora što izlažaše iz usta njihovijeh (Otkr. 9:18).

Opet: I rep (aždajin) odvue trećinu zvijezda nebeskih, i baci ih na zemlju (Otkr. 12:4). Ali treći deo označava nešto što nije još potpuno; dok treći i trostruki označavaju ono što je potpuno, potuno zlo za zlo, i dobro za dobro.

  
/ 10837