La Bibbia

 

Mihej 1

Studio

1 Reč Gospodnja koja dođe Miheju Moresećaninu za vremena Joatama, Ahaza i Jezekije, careva Judinih, što vide za Samariju i za Jerusalim.

2 Čujte, svi narodi, slušaj, zemljo i šta je na njoj, i Gospod Bog da vam je svedok, Gospod iz svete crkve svoje.

3 Jer, gle, Gospod izlazi iz mesta svog, i sići će, i hodiće po visinama zemaljskim.

4 I gore će se rastopiti pred Njim, i doline će se rasesti, kao vosak od ognja i kao voda što teče niz strmen.

5 Sve je to za zločinstvo Jakovljevo i za grehe doma Izrailjevog. Koje je zločinstvo Jakovljevo? Nije li Samarija? Koje su visine Judine? Nije li Jerusalim?

6 Zato ću učiniti od Samarije gomilu u polju da se sade vinogradi, i pobacaću kamenje njeno u dolinu i otkriću joj temelje.

7 I svi rezani likovi njeni razbiće se, i svi će se darovi njeni sažeći ognjem, i sve ću idole njene potrti, jer od plate kurvarske nakupi, i opet će biti plata kurvarska.

8 Zato ću plakati i ridati; hodiću svučen i go, plakaću kao zmajevi i tužiću kao sove.

9 Jer joj se rane ne mogu isceliti, dođoše do Jude, dopreše do vrata mog naroda, do Jerusalima.

10 Ne javljajte u Gatu, ne plačite; u Vit-Afri valjaj se po prahu.

11 Izađi, stanovnice safirska, s golom sramotom; stanovnica sananska neće izaći; žalost vet-ezilska neće vam dati stanka.

12 Jer stanovnica marotska tuži za svojim dobrom. Jer siđe zlo od Gospoda do vrata jerusalimskih.

13 Upregni brze konje u kola, stanovnice lahiska, koja si početak grehu kćeri sionskoj, jer se u tebi nađoše zločinstva Izrailjeva.

14 Zato pošalji darove Moresetu gatskom; domovi ahsivski prevariće careve Izrailjeve.

15 Još ću ti dovesti naslednika, stanovnice mariska; doći će do Odolama, slave Izrailjeve.

16 Načini se ćelava i ostriži se za milom decom svojom; raširi ćelu svoju kao orao, jer se vode od tebe u ropstvo.

Dalle opere di Swedenborg

 

Nebeske Tajne #10406

Studia questo passo

  
/ 10837  
  

10406. Sali u kalup. Da ovo označava [da je to bilo] iz njihove vlastite inteligencije, vidi se iz značenja Sali u kalup, kada se kaže o liku, što označava pripraviti lažnu doktrinu iz svoje vlastite intelgencije, što se čini primenjivanjem smisla slova u Reči u prilog ljubavi prema sebi i svetu. Jer kada ove ljubavi vladaju, čovek nije u prosvetljenju iz neba, nego dobija sve iz svoje vlastite inteligencije, i to potvrđuje smislom slova u Reči, koji on falsifikuje krivim primenama i izopačenm tumačenjem, a posle odobrava (povlađuje) stvari koje su iz samoga njega. U Reči se svuda pominju rezani likovi i livene stvari (likovi, slike, idoli). Oni koji razumeju Reč samo u smislu slova, pretpostavljaju da se ovde misli samo na likove; međutim, ovde se ne misli na idole, nego na lažne doktrine Crkve, koje sam čovek oblikuje vođen ljubavlju prema sebi. Rezanim likom se označava oblikovanje obmana tako da se slažu, i da izgledaju kao istine; livena stvar (idol, lik) označava njihovu povezanost da bi pogodovali spoljašnjim ljubavima kako bi izledale kao dobra; i jedno i drugo označeno je zlatnim teletom, pa se stoga ovde kaže, da ih je Aron salio u kalup, čime se označava oblikovanje obmana tako da bi izgledale kao istine; a pravljenjem od zlata izlivenig teleta tako što je zlato bacio u vatru odakle je izašlo tele (stih 24), čime se označava povezivanje u korist spoljašnjih ljubavi kako bi zla izgledala kao dobra. Takav je slučaj sa svakom doktrinom koju stvara čovek a ne Gospod; a stvara je čovek onda kada mu je cilj vlastita slava, ili vlastita dobit; a stvara je Gospod onda kada joj je cilj dobro bližnjega kao i dobro Gospodovog carstva. Ovakve su stvari označene rezanim likovima i izlivenim stvarima (likovima), kao u sledećim odlomcima, I odbacićete posrebrene likove svoje rezane i zlatno odelo likova livenih (Isaija 30:22. Odelo rezanih likova srebrnih, označava obmane koje izgledaju kao da su istine; odelo od izlivenoga zlata označava izgled zala kao da su dobra; jer odelo i pokrivalo su spoljašnji izgledi, u koje se oblače ili kojima se pokrivaju; srebro označava istinu, stoga se kaže da su rezani likovi od srebra; a zlato označava dobro, vidi br. 1551, 1552, 5658, 6914, 9874, 9881. Ponovo, Umetnik lije lik , i zlatar ga pozlaćuje, i verižice srebrne lije, i traži vešta umetnika da načini rezani lik, koji se ne pomera (Isaija 40:19, 20). U ovome se odlomku opisuje stvaranje obmana tako da se slažu, i da izgledaju kao da su istine; rezani lik je ta obmana; umetnik je onaj koji ga stvara iz svoje vlastite inteligencije; a vešt umetnik koji ga pokriva zlatom označava da on to čini kako bi to izgledalo kao dobro; izlivati verižice (lančiće) od srebra označava slaganje; koji se ne pomera, označava da se zbog toga obmane ne bi mogle oslabiti i razrušiti,

Ponovo, Koji grade rezane likove, svi su ništa (taština), i mile stvari njihove ne pomažu, i one su im svedoci da ne vide i ne razumeju, da bi se posramili. Ko gradi boga i lije lik, nije ni na kakvu korist. Gle, svi će se bogovi njegovi posramiti, metnici više od drugih ljudi. Kovač kleštima radi na živom ugljevlju, i kuje čekićem, i radi snagom svoje ruke, gladuje, te iznemogne, i ne pije vode, te sustane. I drvodelja rasteže traku, beleži crvenilom, teše i zaokružuje, i načini kao lik čovečiji, kao lepa čovjeka, da stoji u kući (Isaija 44:9-13. U ovome odlomku se opisje kako se oblikuju lažne doktrine, kako bi se slagale, i kako bi izgledale da su istine i dobra. Svaka pojedinost pokazuje kako se ovo radi kada je iz čovekove vlastite inteligencije, kad čoveka vodi njegovo uživanje, požuda, i ljubav.

Da je ovakav slučaj, to mogu da vide oni koji znaju da sve stvari u Reči imaju unutrašnji smisao, preko kojega se Reč shvata na duhovan način. Inače, čemu bi služilo opisivanje kako se pravi rezani lik. Da bi izgledao kao istina i dobro, označava se sa praviti ga u formi čovek a u skladu s lepotom čoveka; jer čovek označava u unutrašnjem smislu istinu, dok čovek (homo, ljudsko biće) označava dobro te istine. I kod Jeremije,

Svaki čovek (homo) posta bezuman od znanja, svaki se zlatar osramoti likom rezanijem, jer su laž likovi njegovi, i nema duha u njima Jeremija 10:14; 51:17).

Da rezani lik u ovome odlomku označava ono što je od čovekove vlastite inteligencije; i da izliveni lik označava ono što je u saglasnosti s njegovom ljubavi, sasvim je jasno; jer se kaže, da je svaki čovek postao bezuman od znanja, a svaki zlatar da se osramoti likom razanim, i da je liveni lik laž. Znanje na ovome mestu označava čovekovu vlastitu intelegenciju, dok laž označava obmanu od zla. Pošto u njima nema ničega Božanskog, to se kaže da u njima nema duha. Ponovo, Mač na konje njegove, i na kola njegova, i na svu mešavinu što je ispred njega, i postaće kao žene. Mač i blago njegovo razgrabiće se. Suša na vode njegove, i usahnuće, jer je zemlja idolska Jeremija 50:37, 38).

Da zemlja idolska (zemlja rezanih likova) označava Crkvu gde prevladavaju obmane, i to je sasvim jasno iz svih izraza u odlomku, shvaćenih u duhovnom smislu; bez ovoga smisla, šta bi bio mač protivu konja, protivu kola, protivu blaga, i suša na vodama, nego zvučne reči bez ikakvog značenja? Dok se iz svake pojedinosti, shvaćene u unutrašnjem smislu, vidi da se opisuje razaranje istina Crkve, pa stoga da obmane prevladavaju, koje su zemlja idolska; jer mač označava obmanu u sukobu sa istinama koje ona razara. Konji označavaju Intelektualno, koje je prosvetljeno; kola označavaju doktrinarne stvari; blaga (zaklade), poznavanja istine i dobra; vode usahle označavaju istine koje više nisu istine; a zemlja Crkvu.

Da mač označava istinu koja se bori protivu obmane, a u obrnutom smislu obmanu koja se sukobljava s istinama i razara ih, vidi br. 2799, 6353, 7102, 8294; da konji označavaju Intelektualno koje je prosvetljeno, br. 2760-2762, 3217, 6534; da kola oznčavaju doktrinarne stvari, br. 5321, 8146, 8148, 8215; da blaga označavaju poznavanja istine i dobra, br. 10227.

Da vode označavaju istine, br. 2702, 3058, 3424, 4876, 5668, 8137, 9323, 10238; i da zemlja označava Crkvu, vidi navedene odlomke, br. 9325. Značenje suše na vodama koje su se isušile, i zemlje idolske stoga je očito. A kod Avakuma, Šta pomaže rezan lik što ga izreza umetnik njegov? šta liven lik i učitelj laži, te se umetnik uzda u delo svoje gradeći neme idole? Avakuma 2:18. Iz ovih se reči vidi da se rezanim likovima i livenim likovima ne označavaju rezani i liveni likovi, nego obmana koja je izmišljena, i zlo koje obmana odobrava: jer kaže se umetnik koji reže i učitelj laži.

Slične su stvari označene razanim likovima i livenim likovima u sledećim odlomcima, Pade Vavilon; i sve rezane likovi su bačeni na zemlju (Isaija 21:9). Ponovo, Tada će se vratiti natrag i posramiti koji su uzdaju u lik rezani, koji govore livenim likovima: vi ste naši bogovi (Isaija 42:17. Ponovo, I za to ti odavna objavih, pre nego se zbi kazah ti, da ne bi rekao: idol moj učini to, i lik moj rezani i lik moj liveni zapovedi tako (Isaija 48:5. I kod Osije,

Koliko ih zvaše, koliko oni odlaziše od njih; prinosiše žrtve Valima, kadiše likovima Osija 11:2).

Kod Miheja, I svi rezani likovi Samarijini razbiće se, i svi će se darovi njezini sažeći ognjem, i sve ću idole njezine potrti Mihej 1:7. Pošto su obmane i zla doktrine označene rezanim likovima i livenim likovima, načinjene čovekovom vlastitom inteligencijom vođenom njegovom ljubavi, stoga se oni (idoli) u Reči nazivaju delom ruku čovečijih, delom ruku umetnikovih, i delom ruku livčevih, kao u sledećim odlomcima, I sada jednako greše i grade sebi lijući od srebra svojega po razumu svojemu likove (Osija 13:2). A kod Mojsija,

Proklet da je čovek koji načini lik rezan ili liven, stvar gadnu pred Jehovom, delo ruku umetnikovih (Zak. Ponovljeni 27:15) , I kod Davida,

Idoli su njihovi srebro i zlato, delo ruku čovečijih (Psalam 115:4; 135:15).

Kod Jeremije, I izreći ću im sud svoj za svu zloću njihovu što me ostaviše, i kadiše drugim bogovima, i klanjaše se delu ruku svojih Jeremija 1:16. Ponovo, Seku drvo u šumi, delo ruku umetničkih sekirom; srebrom i zlatom ukrašuju ga, klinovima i čekićima utvrđuju ga da se ne pomera Jeremija 10:3, 4). Delo ruku označava ono što je od čovekovog propriuma, stoga ono što je od vlastitog razuma, i njegove vlastite volje, a te su stvari od propriuma njegovog razuma i njegove volje, koji pripadaju ljubavi prema sebi; ovo je poreklo svih obmana u Crkvi. Pošto su sve obmane od čovekovog propriuma, a delom ruku se označava ono što je od toga, stoga je bilo zabranjeno tesati gvožđem, sekirom, ili livenim oruđem kamenje od kojega se pravio oltar, a stoga i kada se gradio hram; kao što se vidi iz Mojsija, Načini mi oltar od kamena,

sagradi ga od netesanoga kamena, jer ako ga dodirneš alatkom, oskvrnuo si ga Izlazak 20:25. I na drugome mestu, I načini onde oltar Bogu svojemu, oltar od kamenja, ali ga nemoj gvožđem tesati (Zak. Ponovljeni 27:5). I u Prvoj knjizi o Carevima, dom je bio sagrađen sav od kamena, onakvog kakvo je donešeno; a kad zidahu dom, zidahu od kamena, koji dovožahu sasvim prigotovljen, te se ni čekić ni sekira niti kako oruđe gvozdenome ču u domu kad se ziđaše 1. Kraljevima 6:7. Ove su stvari navedene kako bi se znalo šta je bilo označeno Aronovim pravljenjem od zlata zlatne alatke, i pravljenjem zlatnog teleta.

  
/ 10837  
  

Dalle opere di Swedenborg

 

Nebeske Tajne #7102

Studia questo passo

  
/ 10837  
  

7102. Da ne pošalje na nas pomor ili mač, da bi se izbeglo prokletstvo zla i obmane. Ovo se vidi iz značenja reči, Da ne pošalje, što znači da bi bili prokleti; iz značenja pomora, što označava prokletstvo zla; i iz značenja mača, što označava pustošenje istine, kao i kaznu za obmanu (vidi br. 2799), sledstveno i prokletstvo, jer kazna za obmanu, kada se istina opustoši, je prokletstvo. U Reči se pominju četiri vrste pustošenja i kazni, naime, mačem, glađu, ljutim zverima, i pomorom; [kazna] mačem je pustošenje istine, i obmana kao kazna; glađu, je pustošenje dobra i zlo kao kazna; ljutim zverima, kazna je zlo od obmane; a pomor je kazna zlom koje nije od obmane, nego od zla; a pošto je označena kazna, to je označeno i prokletstvo, jer je to kazna za one koji neodustanu od zla. O ove četiri vrste kazni ovako je napisano kod Jezikilja,

Jer ovako veli Jehova Gospod: a kamo li kad pustim četiri ljuta zla svoja, mač i glad i zle zvijeri i pomor na Jerusalim , da istrijebim u njemju ljude i stoku Jezekilj 14:21. Ponovo, Kad pustim na vas glad i ljute zvijeri. koje će ti djecu izjesti; i kad pomor i krv prođu kroza te; i kad pustim mač na te; Ja Jehova rekoh (5:1).

Da pomor označava kaznu za zlo, i njegovo prokletstvo, vidi se iz sledećih odlomaka: Kod Jezikilja, Tako ja živ bio, koji su u pustolinama, pašće od mača; i koji je u polju, zvijerima ću ga dati da ga izjedu; a koji je po gradovima i p ećinama, od pomora će pomrijeti Jezekilj 33:27. Pasti od mača u pustolinama, označava pustošenje istine a otuda i prokletstvo obmane; onim koji je u polju a koji će biti predat ljutim zverima, označava se prokletstvo onih koji su u zlu od obmane; oni koji su u gradovima i u pećinama a koji će stradati od pomora, označavaju one koji su u zlu koje se ojača uz pomoć obmane. Ponovo, Na polju mač, a unutra pomor i glad; ko bude u polju, poginuće od mača; a ko bude u gradu, njega će glad i pomor proždrijeti Jezekilj 7:15. ; mač označava pustošenje istine i prokletstvo obmane; glad i pomor označavaju pustošenje dobra i prokletstvo zla; za mač se kaže da će biti izvan a glad i pomorunutra, jer je pustošenje istine izvana, a pustošenje dobra je iznutra; ali kada čovek živi prema obmani, prokletstvo je označeno onimkoji je u polju a koji gineodmača, akad čovek živi u zlu koje se brani obmanom, prokletstvo je označeno glađu i pomoromkoji proždiru one koji su u gradu. U Knjizi Levitskoj, Pustiću na vas mač, koji će osvetiti moj zavjet i kad se sležete u gradove svoje, tada ću pustiti pomor među vas, i bićete predani u ruke neprijatelju. I kad vam slomim potporu u hljebu, deset će žena peći hljeb vaš u jednoj peći, i davaće vam hljeb vaš na mjeru, i ješćete ane ćete se nasititi Levitska 26:25, 26). I ovde se mačem označava pustošenje istine i prokletstvo obmane; pomor označava prokletstvo zla; pustošenje dobra koje je označeno glađu, opisano je pečenjem hleba za njih; gradovima u koje se mogu skupiti, kao i gore, označavaju se obmane pomoću kojih oni brane zla. Da gradovi označavaju istine, stoga, u obrnutom smislu, obmane, vidi br. 402, 2268, 2712, 2943, 493).

Kod Jezikilja, Što si oskrvnuo svetinju moju svakojakim nečistotama svojim i svakojakim gadovima svojim, za to ću i ja tebe potrti i ne će oko moje žaliti niti će se smilovati. Trećina će tvoja pomrijeti od pomora, i od gladi će izginuti usred tebe, a druga će trećina pasti od mača oko tebe, a treću ću rasijati u sve vjetrove i izvući ću mač za njima Jezekilj 5:11. 12). Glad označava prokletstvo zla, mač prokletstvo obmane; rasijati u sve vetrove i isukati mač za njima, označava rasuti istine, i prigrliti obmane.

Kod Jeremije, Ako će prinijeti žrtve paljenice i dar, ne ćemi to ugoditi, nego mačem i glađu i pomorom pomoriću ih Jeremija 14:12. Ponovo, I pobiće stanovnike toga grada, i ljude i stoku; od pomora ljutoga pomrijeće. A poslije, veli Jehova, daću Sedeciju cara Judina i sluge njegove i narod, one koji ostanu u tome gradu od pomora, i od mača, i od gladi, u ruke

Nabuhodonosoru caru Babilonskom i u ruke neprijateljima njihnovijem i u ruke onimakoji traže dušu njihovu, te će ih pobiti mačem. Ko ostane u tome gradu, poginuće od mača ili od gladi ili od pomora; a ko izađe i preda se Haldejcima koji su vas opkolili, ostaće živ, i duša će mu biti mjesto plijena Jeremija 21:6, 7, 9). Ponovo, O poslaću na njih mač, glad, i pomor, dokle se ne istrijebe sa zemlje Jeremija 24:10. ; i ovde mač označava pustošenje istine, glad pustošenje dobra, a pomor prokletstvo. Isto je označeno mačem, glađu, i pomorom u sledećim odlomcima, Jer. 27:8; 29:17, 18; 32:24, 36, 34:17, 38:2, 42:17, 2, 44:13; Jezek. 12:16. Zato što te tri stvari slede redom, stoga je te tri stvari prorok Gad pokazao Davidu, Hoćeš li da budu sedam gladnijeh godina u zemlji tvojoj, ili da bježiš tri mjeseca od neprijatelja svojih i oni da te gone, ili da bude tri dana pomor u zemlji? (24:13), gde bežanje pred neprijateljem označava mač.

Kod Amosa, Poslah u vas pomor kao u Egiptu, pobih mačem mladiće vaše, i odvedoh konje vaše, i učinih da se podizaše smrad iz okola vašega i u nozdrve vaše Amos 4:10. ; pomor kao u Egiptu označava pustošenje dobra zbogobmana kao što je bilo u Egiptu, Pobih mačemmladiće vaše, i odvedoh konje vaše, označava pustošenje istine, mladićima su označene istine a konjima stvari intelektualne (br. 2761, 2762, 3217, 5321, 6534).

Kod Jezikilja, Pomor i krv kroz tebe će proći Jezekilj 5:17. Ponovo, I poslaću im pomor i krv na ulice njihove (Jezekilj 28:23), gde pomor označava preljubočinstvo dobra a krv istinu pretvorenu u obmanu: da krv označava falsifikovanu istinu, vidi br. 4735, 6978).

Kod Davida, ne ćeš se bojati strahote noćne, strijele koja leti danju, pomora koji ide po mraku, bolesti koja u po dne mori Psalam 91:5, 6); gde strahota noćna označava obmanu koja se pokazuje; pomor koji ide po mraku, označava obmanu u tajnosti; bolesti koja po danu mori, zlo koje se pokazue; da pomor označava zlo i prokletstvo zla, vidi se po tome što se pominje smrt, koja se u gornjem odlomku razlikuje od pomora samo po tome, što se kaže da je to smrt koja mori danju, od pomora koji ide noću. Ponovo, Ravni stazu gnjevu svojemu, ne čuva duša njihovijeh od smrti, i život njihov predade pomoru (Psalam 78:50); govoreći o Egipćanima; pomor označava svaku vrstu zla, i njegovo prokletstvo.

  
/ 10837