934. Da studen znači kako nema ljubavi ili milosti i vere, jasno je iz sledećih odlomaka u Reči, kod Jovana kada govori o crkvi u Laodikeji:
Znam tvoja dela da nisi ni studen ni vruć. O, da si studen ili vruć! Tako, budući mlak, nisi studen ni vruć, izbljuvaću te iz usta svojih. (Otkrivenju 3:15, 16)
Ovde studen znači da nema ljubavi prema bližnjem, a vruć da ima puno ljubavi prema bližnjem.
Kod Isaije:
Jer ovako reče Jehova: Umiriću se i gledaću sa stana svojega, kakva je vrućina koja suši poslije dažda i kakav je rosan oblak o vrućini žetvenoj. (Izaija 18:4).
Ovde se radi o Novoj crkvi koja će biti posađena; vrućina i rosan oblak označavaju ljubav i milost. Ponovo:
Reče Jehova, čiji je oganj na Sionu i peć u Jerusalimu. (Izaija 31:9).
Ovde oganj znači ljubav. O heruvimima se kaže kod Jezekilja:
I na oči bijahu te životinje kao ugljevlje, gorahu na oči kao svijeće; taj oganj prolažaše između životinja i svijetljaše se, i iz ognja izlažaše munja. (Jezekilj 1:13).
I ponova se kaže za Gospoda, u istom poglavlju:
I ozgo na onom nebu što im bijaše nad glavama, bijaše kao prijesto, po viđenju kao kamen safir, i na prijestolju bijaše po obličju kao čovjek. I vidjeh kao jaku svjetlost, i u njoj unutra kao oganj naokolo, od bedara gore, a od bedara dolje vidjeh kao oganj i svjetlost oko njega. (Jezekilj 1:26? 1:27)
I opet oganj označava ljubav.
Kod Danila:
Gledah dokle se postaviše prijestoli, i starac sjede, na kojem bješe odijelo bijelo kao snijeg, i kosa na glavi kao čista vuna, prijesto mu bijaše kao plamen ognjeni, točkovi mu kao oganj razgorio. Rijeka ognjena izlazaše i tecijaše ispred njega, tisuća tisuća služaše mu. I deset tisuća po deset tisuća stajahu pred njim; sud sjede, i knjige se otvoriše. (Danijel 7:9, 10)
Ovde oganj označava Gospodovu ljubav.
Kod Zaharija:
I ja ću mu, govori Jehova, biti zid ognjen okolo i biću za slavu sred njega. (Zaharija 2:5).
Ovde se govori o Novom Jerusalimu.
Kod Davida:
Činiš vjetrove da su ti anđeli, plamen ognjeni da su ti sluge.
(Psalam 104:4)
Plamen ognjeni predstavlja nebesko duhovno. Zato što oganj predstavlja ljubav, to isto tako predstavlja Gospoda, što se vidi po ognju na oltaru za žrtve paljenice, koji se nikada nije gasio (Levitska 6:12, 13), predstavljajući Gospodovu milost. Radi toga, pre nego bi Aron prišao sedištu milosti, uzeo bi žeravice sa žrtvenog oltara (Levitska 16:12-14). Iz istog razloga, da bi se označilo kako ih je Gospod uslišio, oganj je sišao s neba i spalio žrtvu paljenicu (Levitska 9:24 i na drugim mestima). Isto tako ognjem se u Reči označavaju ljubav prema sebi i požuda, s kojima se nebeska ljubav ne slaže; stoga je dva sina Aronova progutala vatra, jer su na miro stavili oganj tuđ (Levitska 10:1, 2). Oganj tuđ je svaka ljubav prema sebi i svetu, i sve požude tih ljubavi. Pored toga, nebeski oganj zlim ljudima izgleda kao oganj koji sažiže, pa se stoga u Reči pominje u vezi s Gospodom, kao što je bio oganj na brdu Sinaju, koji je predstavljao ljubav ili milost Gospodovu, a ljudi su videli kao oganj koji sažiže, pa su stoga tražili od Mojsija da ne slušaju glas Jehove Boga i da gledaju taj veliki oganj da ne bi poginuli (Ponovljeni zakoni 18:16). Ljubav ili milost Gospodova ovako izgleda onima koji su u ognju ljubavi prema sebi i svetu.
