Bible

 

Brojevi 16

Studie

   

1 A Korej, sin Isara sina Kata sina Levijevog, i Datan i Aviron sinovi Elijavovi, i Avnan sin Faleta sina Ruvimovog pobuniše se,

2 I ustaše na Mojsija, i s njima dvesta i pedeset ljudi između sinova Izrailjevih, glavara narodnih, koji se sazivahu na zbor i behu ljudi znatni.

3 I skupiše se na Mojsija i na Arona i rekoše im: Dosta nek vam je; sav ovaj narod, svi su sveti, i među njima je Gospod; zašto se vi podižete nad zborom Gospodnjim?

4 Kad to ču Mojsije, pade ničice.

5 Potom reče Koreju i svoj družini njegovoj govoreći: Sutra će pokazati Gospod ko je Njegov, i ko je svet, i koga je pustio k sebi, jer koga je izabrao onog će pustiti k sebi.

6 Ovo učinite: Uzmite kadionice, Korej sa svom družinom svojom.

7 I metnite sutra u njih ognja i metnite u njih kada pred Gospodom, i koga izbere Gospod onaj će biti svet. Dosta nek vam je, sinovi Levijevi!

8 I reče Mojsije Koreju: Čujte sinovi Levijevi!

9 Malo li vam je što vas je Bog Izrailjev odvojio od zbora Izrailjevog pustivši vas k sebi da vršite službu u šatoru Gospodnjem i da stojite pred zborom i služite za nj?

10 Pustio je k sebi tebe i svu braću tvoju, sinove Levijeve, s tobom, a vi tražite još i sveštenstvo?

11 Zato ti i sva družina tvoja skupite se na Gospoda. Jer Aron šta je da vičete na nj?

12 I posla Mojsije da dozovu Datana i Avirona, sinove Elijavove. A oni odgovoriše: Nećemo da idemo.

13 Malo li je što si nas izveo iz zemlje u kojoj teče mleko i med da nas pobiješ u ovoj pustinji, nego još hoćeš da vladaš nad nama?

14 Jesi li nas odveo u zemlju gde teče mleko i med? I jesi li nam dao da imamo njive i vinograde? Hoćeš li oči ovim ljudima da iskopaš? Nećemo da idemo.

15 Tada se rasrdi Mojsije vrlo, i reče Gospodu: Nemoj pogledati na dar njihov; nijednog magarca nisam uzeo od njih, niti sam kome od njih učinio kakvo zlo.

16 Potom reče Mojsije Koreju: Ti i svi tvoji stanite sutra pred Gospodom, ti i oni i Aron.

17 I uzmite svaki svoju kadionicu, i metnite u njih kada, i stanite pred Gospodom svaki sa svojom kadionicom, dvesta i pedeset kadionica, i ti i Aron, svaki sa svojom kadionicom.

18 I uzeše svaki svoju kadionicu, i metnuvši u njih ognja metnuše u njih kada, i stadoše na vrata šatora od sastanka s Mojsijem i Aronom.

19 A Korej sabra na njih sav zbor na vrata šatora od sastanka; tada se pokaza slava Gospodnja svemu zboru.

20 I reče Gospod Mojsiju i Aronu govoreći:

21 Odvojte se iz tog zbora, da ih odmah satrem.

22 A oni padoše ničice i rekoše: Bože, Bože duhovima i svakom telu! Ovaj jedan zgrešio, i na sav li ćeš se zbor gneviti?

23 Opet reče Gospod Mojsiju govoreći:

24 Reci zboru i kaži: Odstupite od šatora Korejevog i Datanovog i Avironovog.

25 I ustavši Mojsije otide k Datanu i Avironu, a za njim otidoše starešine Izrailjeve.

26 I reče zboru govoreći: Odstupite od šatora tih bezbožnika, i ne dodevajte se ničeg što je njihovo, da ne izginete sa svih greha njihovih.

27 I odstupiše sa svih strana od šatora Korejevog i Datanovog I Avironovog; a Datan i Aviron izašavši stadoše svaki na vrata od šatora svog sa ženama svojim i sa sinovima svojim i s decom svojom.

28 Tada reče Mojsije: Ovako ćete poznati da me je Gospod poslao da činim sva ova dela, i da ništa ne činim od sebe:

29 Ako ovi pomru kao što mru svi ljudi, i ako budu pokarani kao što bivaju pokarani svi ljudi, nije me poslao Gospod;

30 Ako li šta novo učini Gospod, i zemlja otvori usta svoja i proždre ih sa svim što je njihovo, i siđu živi u grob, tada znajte da su ovi ljudi uvredili Gospoda.

31 A kad izgovori reči ove, rasede se zemlja pod njima,

32 I otvorivši zemlja usta svoja proždre ih, i domove njihove i sve ljude Korejeve i sve blago njihovo.

33 I tako siđoše sa svim što imahu živi u grob, i pokri ih zemlja i nesta ih iz zbora.

34 A svi Izrailjci koji behu oko njih pobegoše od vike njihove, jer govorahu: Da nas ne proždre zemlja.

35 I izađe oganj od Gospoda, i sažeže onih dvesta i pedeset ljudi koji prinesoše kad.

36 Tada reče Gospod Mojsiju govoreći:

37 Kaži Eleazaru, sinu Arona sveštenika neka pokupi kadionice iz tog garišta, i ugljevlje iz njih neka razbaci, jer su svete;

38 Kadionice onih koji ogrešiše duše svoje neka raskuju na ploče da se okuje oltar, jer kadiše njima pred Gospodom, zato su svete, i neka budu sinovima Izrailjevim znak.

39 I pokupi Eleazar sveštenik kadionice bronzane, kojima behu kadili oni što izgoreše, i raskovaše ih na okov oltaru

40 Za spomen sinovima Izrailjevim, da ne pristupa niko drugi koji nije roda Aronovog da kadi pred Gospodom, da mu ne bude kao Koreju i družini njegovoj, kao što mu beše kazao Gospod preko Mojsija.

41 A sutradan vikaše sav zbor sinova Izrailjevih na Mojsija i na Arona govoreći: Pobiste narod Gospodnji.

42 A kad se stecaše narod na Mojsija i na Arona, pogledaše na šator od sastanka, a to oblak na njemu, i pokaza se slava Gospodnja.

43 I dođe Mojsije i Aron pred šator od sastanka.

44 I reče Gospod Mojsiju govoreći:

45 Uklonite se iz tog zbora da ih odmah potrem. A oni padoše ničice.

46 I reče Mojsije Aronu: Uzmi kadionicu, i metni u nju ognja s oltara, i metni kada, i idi brže ka zboru, i očisti ih; jer gnev žestok izađe od Gospoda, i pomor poče.

47 I uzevši Aron kadionicu, kao što mu reče Mojsije, otrča usred zbora, i gle, pomor većbeše počeo u narodu; i okadiv očisti narod.

48 I stajaše među mrtvima i živima, i ustavi se pomor.

49 A onih koji pomreše od tog pomora beše četrnaest hiljada i sedam stotina, osim onih što izgiboše s Koreja.

50 I vrati se Aron k Mojsiju na vrata šatora od sastanka, kad se ustavi pomor.

   

Ze Swedenborgových děl

 

Apokalipsa Objašnjena # 323

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 1232  
  

323. I imajući svaki gusle (harfu). Da ovo označava ispovedanje od duhovnih istina, vidi se iz značenja gusala (harfe), što označava ispovedanja od duhovnih istina. Harfe ovo označavaju jer su to bili gudački instrumenti, a takvi instrumenti označavaju duhovne istine, ili stvari istine, dok duvački intrumenti označavajju nebeske stvari, ili stvari dobra. Ovakve su stvari označene muzičkim instrumentima, zbog zvukova, jer zvuk korespondira osećanjima, a od zvukova se isto tako opažaju osećanja u nebu. A pošto ima raznih osećanja, a razni se zvukovi stvaraju muzičkim instumentima, stoga ovi poslednji, zbog korespondencije i slaganja, označavaju one prethodne. Uopšte, gudački instrumenti označavaju stvari koje pripadaju osećanjima istine, a duvački intrumenti pripadaju osećanjima dobra; ili, što je ista stvar, neki instrumenti pripadaju duhovnoj klasi, a neki nebeskoj klasi. Da zvukovi korespondiraju osećanjima, bilo mi je pokazano jasno kroz mnogo iskustva, i preko muzičkih zvukova, i da oni deluju na anđele u skladu sa zvukovima i njihovim varijacijama; ali navoditi sva ova iskustva, bilo bi nepotrebno na ovome mestu. Želim da zabeležim ono što je široko zapaženo, a to je da kratki zvukovi izazivaju osećanja istine, odnosno da takvi zvukovi deluju na one koji su u osećanjima istine; dok dugi zvukovi izazivaju osećanja dobra, odnosno da takvi zvukovi deluju na one koji su u osećanjima dobra. Ako kažete osećanja istine ili duhovne stvari, to je isto, ili da li kažete osećanja dobra ili nebeske stvari, opet je isto. Ali, ove se stvari mogu bolje razumeti iz onoga što je rečeno iz iskustva o zvukovima i njihovoj korespondenciji s osećanjima, u delu Nebo i Pakao 241. Iz ovih se razmatranja sada vidi zašto se, u Reči, pominje toliko vrsta muzičkih instrumenata, kao psaltir, gusle (harfe), flaute, cimbala, bubnjevi, i drugi, naime, da je to zbog korespondencije s osećanjima, a u isto vreme s izrazima, koji su izrazi koji sadrže stvari, i koji iz njih proističu.

2. Da osobito gusle (harfe) označavaju osećanja istine, jer ih one podstiču, stoga i slavljenje koje dolazi od duhovnih istina s radosnim srcem, vidi se iz sledećih odlomaka.

Kod Isaije:

Tužiće vino, uvenuće loza vinova, uzdisaće koji su vesela srca. Prestaće veselje uz bubnje, nestaće graje onih koji se vesele, prestaće veselje uz gusle (harfe). Neće piti vina uz pjesme (24:7, 8, 9).

Predmet o kome se ovde govori je pustošenje duhovne crkve. Duhovno dobro koje će nestati, označeno je novim vinom koje tuži, i zvukom bubnja koji prestaje; a da će nestati istine, označava se lozom koja vene, i radošću uz bubanj koja nestaje; novim vinom označava se duhovno dobro, a veselje uz njega, radošću uz gusle (harfu). Pošto će nestati osećanje tih stvari, stoga se kaže, Nestaće graje onih koji se vesele. Radošću i mirtom u Reči označavaju se duhovna radost i mirta, koji su od osećanja istine i dobra. Dodaje se, da neće piti vina uz pesmu, jer se pesmom označava svedočenje o radosti od osećanja istine, dok se vinom označava istina.

Kod Davida:

3. Slavite Jehovu guslama (harfom), udarajte mu u psaltir od deset žica, pjevajte mu pjesmu novu; složno udarajte podvikujući: Jer je prava riječ Jehovina, i svako je djelo njegovo istinito (Psalam 33:2, 3, 4.)

Pošto gusle označavaju slavljenje od duhovnih istina, stoga se kaže, slavite (ispovedajte) Jehovu guslama. A psaltir od deset žica označava korespondirajuće duhovno dobro; stoga se kaže, udarajte mu u psaltir od deset žica; i zboga toga se kaže, Jer je riječ Jehovina prava i svako djelo njegovo istinito; istina od dobra je istina koja proističe od dobra, a dobro istine je istina od dobra koje se stvara pomoću istine.

Kod istoga:

4. Pošlji vidjelo svoje i istinu svoju, neka me vode, i izvedu na svetu goru tvoju i u dvorove tvoje. Onda ću pristupuiti k žrtvniku Božijem, k Bogu radosti i veselja svojega, i uz gusle (harfu) slaviću te, Bože, Bože moj! (Psalam 43:3, 4).

Da gusle (harfa) označavaju slavljenje duhovnih istina, vidi se, jer se kaže, Uz gusle slaviću te, Bože, Bože moj, a pre toga se kaže, Tvoje vidjelo i tvoja istina neka me vode.

Kod istoga:

5. I ja te hvalim uz psaltir, tvoju vjernost, Bože, udaram ti uz gusle, sveče Izrailjev! (Psalam 71:22).

Pošto psaltir označava duhovno dobro ili dobro od istine, a guslama se označava duhovna istina ili istina od dobra, a slavi se i jedno i drugo, stoga se kaže, Hvalim te uz psaltir, i udaram ti uz gusle.

Kod istoga:

6. Probudi se, slavo moja, psaltire i gusle; ustaću ano. Slaviću Boga po narodima, pjevaću ti po plemenima (Psalam 57:8, 9; 108:2, 3).

Ispovedati i slaviti od dobra od istine ili od duhovnog dobra, i od istine od dobra ili duhovne istine, izražava se u pojedinostima u ovome odlomku. Dobro od istine se izražava pevanjem, a biti budan, psaltirom, i slavljenjem po narodima; a istina od dobra slavljenjem, sa biti budnim, i slavljenjem po plemenima; jer narodi u Reči označavaju one koji su u dobru, dok plemena označavaju one koji su u istini; u ovome slučaju, one koji su u duhovnoj istini. Kaže se, tamo gde se govori o dobru u Reči, govori se isto tako i o istini, i to je zbog braka među pojedinim stvarima u njoj (o čemu vidi gore, br. 238, na kraju, 288).

Kod istoga:

7. Redom pjevajte Jehovi hvalu; udarajte Bogu našemu uz gusle (Psalam 147:7). I ovde se ispovedanje od duhovnog dobra i duhovne istine izražava odgovaranjem Jehovi sa zahvaljivamnjem, i sviranjem na guslama (harfi) svome Bogu; od duhovnog dobra, odovarajući Jehovi od duhovne istine, svirajući Bogu na harfi. Jehova se pominje tamo gde se govorii o dobru, a Bog gde se govori o istini. (Kao što se može videti, br. 709, 732, 2586, 7010, 9167.)

Kod Jezekilja:

8. I prekinuću jeku pjesama tvojih, i glas kitara tvojih neće se više čuti. I učiniću od tebe go kamen (26:13, 14).

Ovo se kaže o Tiru, kojim se označava crkva u pogledu poznavanja dobra i istine. Njeno se pustošenje opisuje ovim rečima; pustošenje u pogledu poznavanja dobra sa, Prekinuću jeku pjesama tvojih; a pustošenje u pogledu poznavanja istine sa, Glas kitara tvojih neće se više čuti; pustošenje istine sa, Ućiniću od tebe go kamen, a kamen označava istinu, njegova suvoća pustošenje.

Kod Davida:

9. Raduj se Jehovi, sva zemljo, pjevajte, poklikujte i popijevajte!Udarajte Jehovi uz gusle, uz gusle s glasom psalamskim. U trube i rogove zatrubite pred carem Jehovom (Psalam 98:4-6).

Ovde se izražavaju razne vrste osećanja od ispovedanja i slavljenja Gospoda, raznim vrstama zvukova i instrumenata; raznim vrsama zvukova, pevanjem, poklikivanjem i popevanjem; a raznim vrstama intrumenata, kao guslama (harfama), trubama, i rogovima; ali da bi se izložilo značenje svakoga od ovih, za to nema ovde mesta, osim ono što se odnosi na harfu (gusle). Udarajte Jehovi uz gusle (harfu), u gusle s glasom psalamskim, označava zahvaljivanje od osećanja duhovnog dobra i istine; jer svako osećanje, jer pripada ljubavi, kada siđe u zvuk, zvuči prijatno; otuda i od izražaja govora kao da teče osećanje drugova koji sluša, koji je poznat kao pridružen, i to se pokazuje jasno u duhovnom svetu, gde zvukovi govora pokazuju osećanja.

I na drugim mestima kod Davida, u sledećim odlomcima:

10. Radujte se Bogu, koji nam daje krijepost; poklikujte Bogu Jakovljevu; podignite pjesme, dajte bubanj, slatke gusle sa psaltirom. Trubite o mijeni u trubu, o uštapu radi praznika našega (Psalam 81:1, 2, 3).

Lijepo je hvaliti Jehovu, i pjevati imenu tvojemu, Višnji. Uz deset žica i uz psaltir, i uz jasne gusle!(Psalam 92:1, 3).

Hvalite Boga uz zvuk roga; hvalite ga uz psaltir i harfu; hvalite ga uz bubanj i gusle neka mu udaraju (Psalam 149:2, 3).

Hvalite ga uz glas trubni, hvaite ga uz psaltir i gusle, havlite ga s bubnjem i igrom, hvalite ga uz žice i organ. Hvalite ga uz jasne cimbale; hvalite ga uz cimbale gromovne (Psalam 150:3-5).

11. Pošto muzički intrumenti i igre označavaju radost i veselje, koji izviru iz osećanja, ali isti tako označavaju i sama osećanja uma, koje njihovi zvukovi čine kako u onome što je prosto tako i u onome što je složeno, stoga su,

David i sav dom Izrailjev udarali pred Jehovom u svakojake sprave od drveta kedrova, u gusle, u psaltire, u bubnje, i svirale i u cimbale (2. Samuilova 6:5).

12. Zato što gusle (harfa) označavaju slavljenje od duhovnih istina; a duhovne su istine one koje utiču na anđele koji su u Gospodovom duhovnom carstvu, i koje razgone obmane od zla, a s njima i same duhove koji su u njima, stoga,

Kad je zli duh bio na Savlu, David bi uzeo harfu, i svirao na njoj svojom rukom; i tako bi se Savle smirio, i zli duh bi otišao od njega (1. Samuilova 16:23).

Ovo se dešavalo zato što su carevi predstavljali Gospoda u pogledu duhovnoga carstva, pa su stoga označavali i duhovne istine (kao što se može videti, br. 31); ali Savle je tada predstavljao obmane koje se protive tim istinama, - obmane koje su bile razagnane zvukom harfe, jer je harfa označavala duhovno osećanje istine. Ovo se događalo u to vreme, jer su kod sinova Izrailjevih sve stvari bile reprezentativne i imale su značenja; drugačije je danas. Iz odlomaka koji su navedeni, jasno je šta označava harfa, kao i na drugim mestima (kao kod Isaije 30:31, 32; Psalam 49:3, 4: Psalam 137:1, 2; 1 Samuilova 10:5; Otkr. 14:2;18:22; Jov 30:31).

13. Pošto većina stvari u Reči označavaju i nešto suprotno, taklo i muzički instrumenti, u kojem smislu označavaju radost i veselje koji izviru od osjećanja obmane i zla; tako harfa označava slavljenje obmane, a otuda i radost zbog rušenja istine. Kao kod Isaije:

I tada će Tir biti zarobljen sedamdeset godina, a poslije pjevaće se Tiru kao kurvi: Uzmi harfu i idi po gradu, zaboravljena kurvo, dobro udaraj i pjevaj i popijevaj (23:15, 16).

Tirom se označava crkva u pogledu poznavanja istine i dobra, kao što je gore rečeno, u ovom slučaju crkva u kojoj su ove falsifikovane; kurva označava falsifikovanje istine (kao što se može videti gore, br. 141); uzeti harfu i hodati po gradu, dobro udarati i pevati, i popevati, označava radost i hvalisanje obmane nad razaranjem istine.

I kod istoga:

14. Teško onima koji rane, te idu na silovito piće i ostaju do mraka dok ih vino raspali. I na gozbama su im gusle (harfe) i psaltiri i bubnji i svirale i vino; i ne gledaju na djela Jehovina, i ne vide rada ruku njegovijeh (5:11, 12).

Ovdje se harfom, psaltirom, bubnjem, sviralom i vinom označava u suprotnom smislu radost i hvalisanje zbog obmana od zla. Da su označene ovakve stvari, jasno je, jer se kaže, Teško onima; oni ne gledaju na djela Jehovina, i ne vide rada ruku Jehovinih.

  
/ 1232