Bible

 

Jevanðelje po Mateju 3

Studie

   

1 U ono pak doba dođe Jovan krstitelj, i učaše u pustinji judejskoj.

2 I govoraše: Pokajte se, jer se približi carstvo nebesko.

3 Jer je to onaj za koga je govorio prorok Isaija gde kaže: Glas onog što viče u pustinji: Pripravite put Gospodu, i poravnite staze Njegove.

4 A Jovan imaše haljinu od dlake kamilje i pojas kožan oko sebe; a hrana njegova beše skakavci i med divlji.

5 Tada izlažaše k njemu Jerusalim i sva Judeja, i sva okolina jordanska.

6 I on ih krštavaše u Jordanu, i ispovedahu grehe svoje.

7 A kad vide (Jovan) mnoge fariseje i sadukeje gde idu da ih krsti, reče im: Porodi aspidini! Ko kaza vama da bežite od gneva koji ide?

8 Rodite dakle rod dostojan pokajanja.

9 I ne mislite i ne govorite u sebi: Imamo oca Avrama; jer vam kažem da može Bog i od kamenja ovog podignuti decu Avramu.

10 Veći sekira kod korena drvetu stoji; svako dakle drvo koje ne rađa dobar rod, seče se i u oganj baca.

11 Ja dakle krštavam vas vodom za pokajanje; a Onaj koji ide za mnom, jači je od mene; ja nisam dostojan Njemu obuću poneti; On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.

12 Njemu je lopata u ruci Njegovoj, pa će otrebiti gumno svoje, i skupiće pšenicu svoju u žitnicu, a plevu će sažeći ognjem večnim.

13 Tada dođe Isus iz Galileje na Jordan k Jovanu da se krsti.

14 A Jovan branjaše Mu govoreći: Ti treba mene da krstiš, a Ti li dolaziš k meni?

15 A Isus odgovori i reče mu: Ostavi sad, jer tako nam treba ispuniti svaku pravdu. Tada Jovan ostavi Ga.

16 I krstivši se Isus iziđe odmah iz vode; i gle, otvoriše Mu se nebesa, i vide Duha Božjeg gde silazi kao golub i dođe na Njega.

17 I gle, glas s neba koji govori: Ovo je Sin moj ljubazni koji je po mojoj volji.

   

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 3941

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

3941. Stih 14. I Ruben izide u vrijeme žetve pšenične. Da ovo označava veru u pogledu njenih stanja ljubavi i samilosti, vidi se iz reprezentacije Rubena, što je vera koja je prva (stvar) kod preporađanja (see br. 3861, 3866); iz značenja dana, vremena, što su stanja (vr. (23, 487, 488, 493, 893, 2788, 3462, 3785), i iz značenja pšenice, što je ljubav i samilost – a što će biti objašnjeno u onome što sledi; otuda je žetva pšenice zrelije stanje ljubavi i samilosti. Sredstva za povezivanje spoljašnjeg čoveka s unutrašnjim opisana su reprezentacijama četiri sina koja je Jakov dobio od robinja; a predmet o kome se sada govori je povezivanje dobra i istine preko ostalih sinova; pa se stoga prvo govori o mandragori, kojom se označava povezivanje ili bračni odnos. Razlog što pšenična žetva označava zrelo stanje ljubavi i samilosti je to, što se poljem označava crkva, pa stoga i stvari koje pripadaju crkvi; i što se semenima koja se sejeuu polju označavaju stvari koje pripadaju dobru i istinu; a one biljke koje se rađaju (niču, rastu) iz toga, kao što je pšenica, ječam, i ostala žita, označavaju stvari ljubavi i samilsoti, a isto tako i vere. Stanja crkve u pogledu ovih stvari se stoga upoređuju sa sejanjem i sa žetvom, i tako se nazivaju u Knjizi Postanja 8:22 (br. 932. DOVDE PREGL Da pšenica označava stvari ljubavi i samilosti, može se videti iz SEKCIJA 2 sledećih odlomaka.

Kod Mojsija: Jehova ga vođaše na visine zemaljske da jede rod poljski; i davaše mu da sisa med iz stijene i ulje iz tvrdoga kamena. Maslo od krava i mlijeko od ovaca s pretilinom od jaganjaca iovnova Bazanskih i jaraca, sa srcem zrna pšeničnih, i pio si vino, krv od grožđa (Zak. Ponovljeni XXXII-13, 14). Ovde, u unutrašnjem smislu, govori se o Drevnoj Crkvi u njenim stanjima kad je bila ustnovljena; i o svim stvarima ljubavi i samilosti i svim stvarfima vere koja je u njoj bila, opisuju s omoću značenja. Pretilina jaganjaca je nebesko ljubavi i samilosti; a pretilo i pretilina označava ono što je nebesko (br. 353), a pšenica, ljubav, to se često pominje skupa u Reči, kao kod Davida: O kad bi narod moj slušao mene, i sinovi Izrailjevi hodili putovima svojim! Najboljom bih pšenicom hranio njih, i medom bih iz kamena sitio ih (Psalam 81:13, 16). Opet kod istoga: Ograđuje međe svoje mirom, nasićava te jedre pšenice (Psalam 147:14). SEKCIJA 3 Da je pšenica ljubav i samilost, može se videti kod Jeremije: Pastiri mnogi pokvariće moj vinograd, potačiće dio moj, mili dio moj obratiće u golu pustoš. Na sva visoka mjesta po pustinji doći će zatirači; jer će mač Jehovin proždrijeti od jednoga kraja zemlje do drugoga, ne će biti mira ni jednom tijelu. Sijaće pšenicu, a trnje će žeti; mučiće se, a koristi ne će imati, i stidjeće se ljetine svoje, sa žestokoga gnjeva Jehovina Jeremija 12:10, 12, 13). Vinograd i polje oznaačavaju crkvu; gola pustoš (pustinja), njeno pustošenje; mač koji proždire, pustošenje istine; ne će biti mira, neće biti dobra koje utiče; sijanje pšenice, označava dobra ljubavi i samilosti; trnje žeti, zla i obmane ljubavi prema sebi i svetu. (Da je vinograd duhovna crkva, može se videti gore, br. 1069; a da je polje crkva u pogledu dobra, br. 2971; da je pustoš, pustošenje; da je mač koji proždire pustošenje istine, br. 2799; i da je SEKCIJA 4 mir dobro koje utiče, br. 3780.

Kod Joila:-Opustje polje, tuži zemlja, jer je potrveno žito, usahlo vino, nestalo ulja. Stidite se, ratari, ridajte gradari, pšenice radi i ječma radi, jer propade žetva na njivi; opašite se i plačite, sveštenici; ridajte koji služite oltaru, dođite, noćujte u kostrijeti, sluge Boga mojega; jer se unosi u dom Boga vašega dar i naljev Joilo 1:10, 11, 13). Svako može videti da se ovde opisuje stanje opustošenja crkve; tako da su polje i njiva crkva, žito njeno dobro, a novo vino njena istina (br. 3580); i da je pšenica nebesko ljubavi, a ječam duhovna ljubav; a pošto se govori o stanju crkve, to se kaže, plačite, sveštenici, ridajte koji služite oltar.

Kod Jezekilja, Duh Jehovin reče proroku: Uzmi pšenice i ječma i boba i leća i prosa i krupnika, i saspi sve u jedan sud, i načini od toga sebi hljeb prema broju dana koje ćeš ležati na svojoj strani, tri stotine i devedeset dana ješćeš ga. A hljeb ječmen prijesan jedi, ispekav ga na kalu čovječijem na njihove oči. Tako će jesti sinovi Izrailjevi hljeb svoj nečist među narodima u koje ću ih razagnati Jezekilj 4:9? 4:12? 4:13). Ovde se govori o profanaciji dobra i istine; pšenica, ječam, bob, leća, proso i krupnik su vrste dobra i istina koje iz njih porističu; hljeb ili i hljeb prijesan (pogača) načinjeni od ljudskog kala (blata, izmeta), označava profanaciju SEKCIJA

6. (svetogrđenje) svih ovih (dobara).

Kod Jovana: I gle, konj vran (crn), i onaj što sjeđaše na njemu imaše mjerila u ruci svojoj. I čuh glas između četiri životinje gdje govori: oka pšenice za groš, i tri oke ječma za groš; a ulja i vina ne će ni biti. (Otkr. 6:5, 6). Ovde se govori o pustošenju dobra i istine; oka pšenice za groš označavajući nedostatak ljubavi; tri oke ječma za groš, SEKCIJA 7nedostatak samilosti.

Kod Jezekilja: Juda i zemlja Izrailjeva bijahu tvoji trgovci, dolažahu na sajme tvoje sa pšenicom Menitskom i feničkom i medom i uljem i balsamom Jezekilj 27:17. Ovde se govori o Tiru, kojim su označeni dobro i istina; dobra ljubavi i samilosti i njihova sreća su pšenica Menitska, i ulje i med i balsam; Juda je nebeska crkva, a zemlja Izrailjska je duhovna crkva, iz kojih dolaze ove stvari; trgovanje je sticanje.

Kod Mojsija: Zemlja pšenice i ječma, zemlja loze i smokve i šipka, i masline, i ulja, i meda (Zak. Ponovljeni 8:8). Ovime se opisuje zemlja Hanansku, koja je u unutrašnjem smislu Gospodovo carstvo (br. 1413, 1437, 1585, 1607, 3038, 3705). Dobra ljubavi i samilosti su označena pšenicom i ječmom, a dobra vere lozom i SEKCIJA 9 smokvom.

Kod Mateja: Njemu je lopata u ruci Njegovoj, pa će otrijebiti gumno svoje, i skupiće pšenicu svoju u žitnicu, a pljevu će sažeći ognjem vječnijem Mateju 3:12. Ovako Jovan Krstitelj govori o Gospodu; pšenica označava dobro ljubavi i samilosti; pljeva, ono što nije dobro.

Kod istoga: Ostavite neka raste oboje zajedno do žetve; i u vrijeme žetve reći ću žeteocima: saberite najprije kukolj, i svežite ga u snoplje da ga sažežem; a pšenicu svezite u žitnicu moju Mateju 13:30. Kukolj označava zla i obmane; a pšenica, dobra. Ovo su upoređenja, a upoređenja se u Reči prave pomoću značenja.

  
/ 10837