109. Koji pobijedi daću mu da jede od drveta života. Da ovo označava da koji prima u srce, da će biti ispunjen dobrom ljubavi, a otuda i nebeskom radošću, vidi se iz značenja pobediti, što je primiti u srce, o čemu ćemo govoriti u onome što sledi; i iz značenja jesti, što je usvajati i povezati se (o čemu vidi Nebeske Tajne 2187, 2343, 3168, 3813, 5643; i iz značenja drveta života, što je dobro ljubavi, a otuda i nebeska radost, o čemu ćemo ubrzo govoriti. Razlog da pobediti označava primiti u srce je to, što svako ko treba da primi duhovni život, treba da se bori protivu zala i obmana svog prirodnog života, i kada ih pobedi, tada se dobra i istine, koje pripadaju duhovnom životu, primaju u srce (primiti u srce je primiti u volju i ljubav, jer srce u Reči označava volju i ljubav, kao što se može videti, Nebeske Tajne 2930, 3313, 7542, 8910, 9113, 10336); stoga primati dobra i istine u srce, je činiti od volje ili ljubavi; to je ono što se naziva pobedom. Razlog da drvo života označava dobro ljubavi, a otuda i nebesku radost je to, što drveće označava stvari koje su unutar čoveka, koje pripadaju njegovom unutrašnjem umu, ili njegovom spoljašnjem umu, grane i lišće označavaju one stvari koje pripadaju poznavanjima istine i dobra, dok plodovi označavaju sama dobra života. Ovo značenje drveća je poreklom iz duhovnog sveta; jer se u tome svetu vidi drveće svake vrste; i ta drveća korespondiraju unutrašnjem u umovima anđela i duhova; lepa i plodna drveta, unutrašnjem kod onih koji su u dobru ljubavi, a otuda i u mudrosti; drveta manje lepa i plodna, onima koji su u dobru vere; dok drveta koja imaju lišće ali ne i plodove, onima koji su samo u poznavanjima istine; a drveta koja imaju neprijatnu boju, s lošim (bolesnim) plodovima, onima koji su u poznavanjima a u zlu života; ali onima koji nisu u poznavanjima, a u zlu su života, njima ne korespondiraju drveta, nego kamenje i pesak.
Ovi izgledi u duhovnom svetu ulivaju se iz korespondencije; jer se unutrašnji delovi uma kod stanovnika toga sveta predstavljaju u tim oblicima pred očima anđela. (Ove se stvari mogu bolje videti u dva članka u delu, Nebo i Pakao; u prvom, gde se govori o korespondencijama neba sa stvarima na zemlji, br. 103-115; u drugom, gde se govori o reprezentativma i značenjima u nebu, u br. 170-176, i br. 177-190.) To je razlog da se drveće pominje tako često u Reči, a čime se označavaju stvari koje pripadaju čovekovom umu; i to je razlog da se u prvim poglavljima Postanja kaže da su postavljeni u Edenskom vrtu drvo života, i drugo drvo poznanja. Drvetom života, koje se tamo pominje, označava se dobro ljubavi prema Gospodu, a otuda i nebeska radost, koju su imali oni koji su u to vreme sačinjavali crkvu, a koji su bili označeni čovekom i njegovom ženom; dok se drvetom poznanja označava uživanje u poznavanjima bez neke druge svrhe nego da se stekne ugled učenog, odnosno radi počasti i dobitka. Razlog da drvo života označava i nebesku radost je to, što dobro ljubavi prema Gospodu, koje je posebno označeno tim drvetom, nosi u sebi tu radost. (Vidi delo, Nebo i Pakao 314-385, i Nauk Novoga Jerusalima, br. 230-239.)
Da drveta, koja se često pominju u Reči, označavaju unutrašnje i spoljšnje umove, kao što i stvari koje se rađaju na drveću, kao lišće i plodovi, što označavaju stvari koje se od njih dobijaju, vidi se iz sledećih odlomaka:
Posadiću u pustinji kedar, sitim, mirtu, i maslinu; posadiću u pustoj zemlji jelu, brijest, i šimšir (Isaija 41:19).
Ovde se govori o uspostavljanju crkve:
Slava Livanska tebi će doći, jela, brijest, i šimšir, da ukrase mjesto svetinje moje (Isaija, LX13).
I sva će drveta poljska poznati da ja Jehova snizih visoko drvo i uzvisih nisko drvo, posuših zeleno drvo, i učinih da ozeleni suvo drvo (Jezikilj, 17:24).
Upaliću oganj u tebi, i on će proždreti svako zeleno drvo u tebi, i svako suvo drvo (Jezekilj, 20:47).
Loza posahnu i smokva uvenu; šipak i palma i jabuka i sva drveta poljska posahnuše, jer nesta radosti između sinova ljudskijeh (Joilo 1:12).
I prvi anđeo zatrubi, i posta grad i oganj, smešani s krvlju, i padoše na zemlju; a trećina drveta izgori (Apok. 8:7).
Navukodonosor vide u snu drvo usred zemlje, i visina mu velika. Drvo bješe jako i veliko, a lišće mu bješe lijepo i rod obilan (Danilo, 4:10-12).
Zato što drveće uopšte označava stvari koje pripadaju čoveku, i sačinjavaju unutrašnje njegovog uma, pa stoga i duhovne stvari koje pripadaju crkvi, a i jedne i druge su stvari različite, stoga se pominju mnoge vrste drveća, a svako drvo označava nešto posebno, kao što je pokazano u Nebeskim Tajnama, kao ono što je označeno maslinovim drvetom, br. 9277, 10261; i šta je označeno kedrom, br. 9472, 9486, 9528, 9715, 10178; a šta lozom, br. 1069, 5113, 6375, 9277; a šta smokvom, br. 217, 4231, 5113, i tako dalje.) Osim toga, stvari koje su na drveću, kao listovi i plodovi, označavaju stvari koje pripadaju čoveku; listovi označavaju istine koje mu pripadaju, a plodovi dobra, kao u sledećim odlomcima:
Jer će biti kao drvo usađeno kraj vode i koje niz potok pruža žile svoje, a list mu se zeleni, i ne prestaje rađati plod (Jer. 17:8).
Rekom koja je izlazila iz kuće Božije, po brijegu njenom rašće drveta svakojaka rodna, kojima lišće ne opada niti će roda na njima nestajati; svakoga će mjeseca rađati rod nov, jer joj voda teče iz svetinje; za to će rod njihov biti za jelo a lišće njihovo za lijek (47:12).
Nasred ulica njegovijeh i s obje strane rijeke drvo života, koje rađa dvanaest rodova dajući svakoga mjeseca svoj rod; i lišće od drveta bijaše za iscijeljivanje narodima (Apok. 20:1, 2).
Blago čovjeku kojemu je omilio zakon ; on je kao drvo usađeno kraj potoka, koje rod svoj donosi u svoje vrijeme, i kojemu list ne vene (Psalam 1:1-3).
Site se drveta Božija, kedri Livanski, koje si posadio (Psalam 104:16).
Hvalite Jehovu, plodna drveta, i svi kedri (Psalam 148:9).
Pošto plodovi označavaju dobra života kod čoveka, stoga je u Izrailjskoj crkvi, koja je bila reprezentativna, bilo zapoveđeno da se plod drveća, kao i ljudi, obreže, o čemu je ovako napisano: Plod drveta koje je za jelo, da se obreže u zemlji Hananskoj;
Tri godine da vam je neobrezano, ne jedite ga, a četvrte godine neka bude sav rod njegov posvećen u hvalu Jehovi. Pa tek pete godine jedite voće s njega (Levitska 19:23, 24, 25).
Pošto plod drveta označava dobra života, stoga je zapoveđeno, da
U prvi dan /sjenica/da uzmete voća s lijepijeh drveta, i grana palmovijeh, i grana s gustijeh drveta i vrbe s potoka, i veselite se pred Jehovom Bogom svojim (Levitska, 23:40, 41);
jer su se sjenicama označavala dobra ljubavi, a otuda i sveto bogoštovanje (vidi Nebeske Tajne 414, 1102, 2145, 2152, 3312, 4391, 10545); a da se praznikom sjenica označavalo usađivanje toga dobra ljubavi, vidi br. 9296. Pošto je plod označavao dobra ljubavi, koja su dobra života, stoga je postojao blagoslov, da polja rode svoj plod; a među kletvama, da ne rode plod (vidi Levitska, 26:4, 20). Stoga je bilo zabranjeno kvariti drveta, koja nosi dobar plod, sekirom kada se opkoljava neki grad (Zakoni Ponovljeni 20:19, 20).
Iz svih se ovih razmatranja sada vidi da se plodovima označavaju dobra ljubavi ili, što je isto, dobra života, koja se nazivaju i delima, a što je označeno u ovim odlomcima kod Jevanđelista:
Već sjekira kod korjena drvetu stoji; svako dakle drvo koje ne rađa dobra roda, siječe se i u oganj se baca (Mat. 3:10; 7:16-21).
Ili usadite drvo dobro, i rod njegov biće dobar; ili usadite drvo zlo, i rod njegov zao biće; jer se po rodu drvo poznaje (Mat. 12:33; 6:43, 44).
Svaku lozu na meni koja ne rađa odsjeći će je; i svaku koja rađa rod očistiće je da više roda rodi (Jovan 15:2-8).
Jedan čovek imadijaše smokvu usađenu u svome vinogradu, i dođe da traži roda na njoj, i ne nađe. Onda reče vinogradaru: evo treća godina kako dolazim i tražim roda na ovoj smokvi, i ne nalazim; posjeci je dakle, za što da zemlji smeta? (13:6-9).
I ugledaši smokvu jednu kraj puta dođe k njoj, i ne nađe ništa na njoj do lišća sama, i reče joj: da nikad na tebi ne bude roda do vijeka. I odmah usahnu smokva (Mat. 21:19; Marko 6:13, 14, 20).
Smokvinim drvetom se označava prirodni čovek i njegovo unutrašnje, a plodovim njegova dobra (vidi Nebeske Tajne, 217, 4231, 5113; a lišće označava poznavanja, (br. 885). Otuda je jasno šta je označeno smokvinim drvetom koje usahne, jer ga je Gospod našao samo sa lišćem, a ne i sa plodom. Svi se ovi odlomci navode kako bi se znalo da je drvetom života posred raja Božijeg označeno dobro ljubavi koja proističe od Gospoda, kao i nebeska radost iz toga.