Bible

 

Jezekilj 41

Studie

   

1 Posle me odvede u crkvu, i izmeri dovratnike, i beše šest lakata u širinu otuda i šest lakata u širinu odovuda, prema širini šatoru.

2 A vratima širina beše deset lakata, a strane vratima behu od pet lakata od tuda i od pet lakata od ovuda; po tom izmeri joj dužinu, i beše četrdeset lakata, i širinu, i beše dvadeset lakata.

3 Pa uđe unutra i izmeri dovratnike, i behu od dva lakta; a vrata behu od šest lakata, a širina vratima sedam lakata.

4 I izmeri dužinu onde, i beše dvadeset lakata, a širina dvadeset lakata unutra u crkvi; i reče mi: Ovo je svetinja nad svetinjama.

5 I izmeri zid domu, i beše šest lakata, i širina kleti unaokolo u domu beše četiri lakta.

6 A kleti behu po tri jedna nad drugom, i beše ih trideset, i dopirahu do zida koji beše u domu unaokolo za kleti da ih drži, a ne držaše ih zid od doma.

7 Jer se raširivaše građevina ozgo unaokolo za kleti koje behu oko doma ozgo svuda unaokolo, i zato građevina beše ozgo šira, i najniže kleti behu ozgo šire za srednje.

8 I videh uz dom visinu unaokolo; a pod u kleti beše s cele trske, šest lakata.

9 Širina zidu uz kleti spolja beše pet lakata, a beše prazno mesto kletima koja behu uz dom.

10 I među kletima beše dvadeset lakata širine oko doma.

11 A vrata od kleti behu k praznom mestu, jedna prema severu, a jedna prema jugu, a širina onom praznom mestu pet lakata svuda unaokolo.

12 A građevina koja beše pred odeljenom stranom k zapadu imaše sedamdeset lakata u širinu, a zid te građevine beše pet lakata širok unaokolo, i devedeset lakata dug.

13 Potom izmeri dom, i beše u dužinu sto lakata; odeljena strana i građevina i zidovi joj, sve zajedno u dužinu sto lakata.

14 I širina pred domom i odeljenom stranom k istoku imaše sto lakata.

15 I izmeri dužinu građevini pred odeljenom stranom što beše iza nje, i kleti njene od tuda i od ovuda, i beše sto lakata; i unutrašnji dom i hodnike od trema;

16 Pragove i prozore sužene, i kleti unaokolo u tri reda, prema pragu, što beše obloženo drvetom svuda unaokolo, od zemlje do prozora, i prozori behu obloženi;

17 Do vrh vrata i do doma unutrašnjeg, i spolja, i sav zid unaokolo iznutra i spolja na meru.

18 I behu načinjeni heruvimi i palme, jedna palma među dva heruvima, i u svakog heruvima behu dva lica:

19 Lice čovečje prema palmi od tuda, i Lice lavovo prema palmi od ovuda; tako beše načinjeno po svemu domu unaokolo;

20 Od zemlje do vrh vrata behu heruvimi i palme načinjene, tako i po zidu u crkvi.

21 U crkvi dovratnici behu na četiri ugla; i svetinji lice beše onako.

22 Oltar beše drven, tri lakta visok, i dva lakta dug, s uglovima, i dužina i strane behu od drveta. I reče mi: To je sto koji stoji pred Gospodom.

23 Dvoja vrata behu u crkvi i svetinji;

24 A u vratima behu dva krila, koja se obrtahu, dva krila u jednih vrata i dva u drugih.

25 I na vratima crkvenim behu načinjeni heruvimi i palme, kao po zidovima; i grede drvene behu pred tremom spolja.

26 I behu uski prozori i palme od tuda i od ovuda po stranama tremu i po kletima u domu i po gredama.

   

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 4482

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

4482. A evo zemlja je široka i za njih. Da ovo označava prostiranje (širenje) istine doktrine, vidi se iz značenja zemlje, koja je crkva (vidi upravo gore, br. 4480); i iz značenja široka je i zanjih, što je prostianje u pogledu istina, a to znači u stvarima doktrine. U Reči, opisivanje pomoću mera ne znači merenje u unutrašnjem smislu, nego kvalitet stanja; jer mere uključuju prostore, a u drugom životu nema prostora ili vremena, nego ima stanja koja korespondiraju tome (vidi br. 2625, 2837, 3356, 3387, 3404, 4321), pa stoga dužine, širine, i visine merenog prostora označavaju stvari koje pripadaju stanjima. Da dužina označava svetost, visina dobro, a širina istinu, može se videti gore (br. 650, 1613, 3433, 3434), pa se stoga zemljom širokom zanjih označava prostiranje istine doktrine crkve.

2. Ovo značenje izraza zemlja široka mora da izazove čuđenje kod onih koji nisu svesni da u Rečima ima nešto duhovno osim onoga što se pokazuje u doslovnom smislu, ali da je slučaj upravo ovakav, može se videti iz odlomaka u Reči gde se spominje širina; kao kod Isaije: Asirija će navaliti preko Jude, plaviće i razvaliće se i doći do grla, i krila će joj se raširiti preko svekolike zemlje tvoje, Emanuele! Kod Davida: Ne daš me u ruku neprijatelju, postaviš noge moje na širokom (prostranome) mjestu (Psalam 31:8).

Kod istoga: U tjeskobi povikah jah (Gospodu) i usliši me, izvede me na širokom (prosranome) mjestu (Psamal 118:5).

Kod Avakuma: Jer, evo, ja ću podignuti Haldejce, narod ljut i nagao, koji će ići širinom zemlje da osvoji naselja koja nijesu njegova Avakuma 1:6. Širine ovde označavaju istine crkve.

3. Razlog daširina ima ovo značenje je to, što u duhovnom svetu ili u nebu, Gospod je središte svih stvari, jer On je tamo Sunce. Oni koji su u stanju dobra, oni su unutrašnji proporcionalno kvalitetu i kvantitetu dobra u kojemu su, pa se stoga za visoko kaže je dobro. Oni koji su u sličnom stepenu istine, pa su stoga na sličnom otstojanju ili, rakoreći, u istom obimu, pa stoga na istoj širini u pogledu istina; pa stoga kad čovek čita Reč, to je ono što anđeli, koji su kod čoveka, razumeju pod širinom. U onim delovima Reči gde se govori o kovčegu, hramu, i prostorima izvan grada, i o dimenzijama ovih u pogledu dužina, širina, i visina, opažaju se stanja dobra i istine. Sličan je slučaj i kada se govori o novoj zemlji, novom Jerusalimu, i novome hramu kod Jezikilja (XL do XLVII.), čime se označava nebo i jedna nova crkva, kao što se može videti iz svake pojedinosti. Tako isto kod Jovana, gde se kaže za novi Jerusalim, da će biti na četiri ugla, da će biti dužinom isto kao i širinom (Otkr. 21:16).

4. Stvari koje su u duhovnom svetu unutarnje opisuju se u Reči stvarima koje su visoke, a stvari koje su spoljašnje, stvarima koje su niske (br. 2148); jer dok je čovek u ovome svetu, on ne može da razume unutarnje i spoljašnje stvari ni na koji drugi način, jer on je u prostoru i vremenu, a stvari prostora i vremena ulaze u ideje njegove misli, i utiču na sve u misli; iz čega se vidi da se izrazi koji se odnose na mere, koje su ograničavanja prostora, kao što su visine, dužine, i širine, one su, u duhovnom smislu, one koje određuju stanja osećanja dobra i osećanja istine.

  
/ 10837