Bible

 

Izlazak 39

Studie

   

1 A od porfire i skerleta i crvca načiniše haljine za službu, da se služi u svetinji; i načiniše svete haljine Aronu, kao što beše zapovedio Gospod Mojsiju.

2 Načiniše oplećak od zlata, i od porfire i od skerleta i od crvca i od tankog platna uzvedenog.

3 Istegliše listove od zlata, i isekoše žice, te izvezoše porfiru i skerlet i crvac i tanko platno vrlo vešto.

4 Poramenice mu načiniše da se sastavljaju, da se sastavlja na dva kraja svoja.

5 I pojas na oplećku izlažaše od njega i beše iste naprave, od zlata i od porfire i od skerleta i od crvca i od tankog platna uzvedenog; kao što beše zapovedio Gospod Mojsiju.

6 I ukovaše dva kamena oniha u zlato, i izrezaše na njima imena sinova Izrailjevih, kao što se režu pečati.

7 I udariše ih na poramenice od oplećka, da budu kameni za spomen sinovima Izrailjevim, kao što beše zapovedio Gospod Mojsiju.

8 I načiniše naprsnik vrlo vešte naprave kao što je naprava u oplećka, od zlata i od porfire i od skerleta i od crvca i od tankog platna uzvedenog;

9 Četvorouglast i dvostruk načiniše naprsnik, u dužinu s pedi i u širinu s pedi, dvostruk.

10 I udariše po njemu četiri reda kamenja; u prvom redu: sardoniks, topaz i smaragd;

11 A u drugom redu: karbunkul, safir i dijamant;

12 A u trećem redu: ligur, ahat i ametist;

13 A u četvrtom redu: hrisolit, onih i jaspis, sve optočeno zlatom u svojim redovima.

14 Tih kamena s imenima sinova Izrailjevih beše dvanaest prema njihovim imenima, rezani kao pečati, za dvanaest plemena, svako po svom imenu.

15 I načiniše na naprsnik lance jednake, pletene, od čistog zlata.

16 I načiniše dve kopče zlatne i dve grivne zlatne, i metnuše te dve grivne na dva kraja naprsniku,

17 I provukoše dva zlatna lanca kroz dve grivne na krajevima naprsniku,

18 A druga dva kraja od dva lanca zapeše za dve kopče, i pritvrdiše ih za poramenice na oplećku spred.

19 I načiniše još dve zlatne grivne, i metnuše ih na dva kraja naprsniku, na strani prema oplećku iznutra.

20 I načiniše još dve grivne zlatne, koje metnuše na dve poramenice na oplećku ozdo napred gde se sastavlja, više pojasa na oplećku.

21 Tako privezaše naprsnik kroz grivne na njemu i grivne na oplećku vrpcom od porfire, da stoji svrh pojasa od oplećka i da se ne razdvaja naprsnik od oplećka, kao što beše zapovedio Gospod Mojsiju.

22 I načiniše plašt pod oplećak, tkan, sav od porfire.

23 I prorez na plaštu u sredi kao prorez na oklopu, i oko proreza oplatu da se ne razdre.

24 I načiniše po skutu od plašta šipke od porfire i od skerleta i od crvca i od tankog platna uzvedenog.

25 I načiniše zvonca od čistog zlata, i metnuše zvonca među šipke, po skutu od plašta unaokolo između šipaka.

26 Zvonce pa šipak, zvonce pa šipak po skutu od plašta unaokolo, za službu, kao što beše zapovedio Gospod Mojsiju.

27 I načiniše košulje od tankog platna izmetanog Aronu i sinovima njegovim;

28 I kapu od tankog platna, i kapice kićene od tankog platna, i gaće platnene od tankog platna uzvedenog;

29 I pojas od tankog platna uzvedenog i od porfire i od skerleta i od crvca, vezen, kao što beše zapovedio Gospod Mojsiju.

30 I načiniše pločicu za sveto oglavlje od čistog zlata, i napisaše na njoj pismom kako se reže na pečatima: Svetinja Gospodu.

31 I pritvrdiše za nju vrpcu od porfire da se veže za kapu ozgo, kao što beše zapovedio Gospod Mojsiju.

32 I tako se svrši sav posao oko šatora i naslona od sastanka. I načiniše sinovi Izrailjevi sve; kako beše zapovedio Gospod Mojsiju, tako načiniše.

33 I donesoše k Mojsiju šator, naslon i sve sprave njegove, kuke, daske, prevornice, stupove i stopice,

34 I pokrivač od koža ovnujskih crvenih obojenih i pokrivač od koža jazavičijih, i zaves,

35 I kovčeg od svedočanstva i poluge za nj, i zaklopac,

36 Sto sa svim spravama, i hleb za postavljanje,

37 Svećnjak čisti, žiške njegove, žiške naređane, i sve sprave njegove, i ulje za videlo.

38 I oltar zlatni, i ulje pomazanja, i kad mirisni, i zaves na vrata od šatora.

39 Oltar bronzani i rešetku bronzanu za nj, poluge njegove i sve sprave njegove, umivaonicu i podnožje njeno,

40 Zavese za trem, stupove za njih i stopice njihove, i zaves na vrata od trema, uža njegova i kolje njegovo, i sve sprave za službu u šatoru, za šator od sastanka.

41 Haljine za službu, da se služi u svetinji, Haljine svete Aronu svešteniku i Haljine sinovima njegovim, da vrše službu svešteničku.

42 Sve kako beše zapovedio Gospod Mojsiju, onako uradiše sinovi Izrailjevi sve ovo delo.

43 I pogleda Mojsije sve to delo, i gle, načiniše ga, kao što beše zapovedio Gospod, tako ga načiniše; i blagoslovi ih Mojsije.

   

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 9832

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

9832. I neka uzmu zlata. Da ovo označava dobro koje vlada univerzalno, vidi se iz značenjazlata, što je dobro ljubavi (vidi br. 113, 1551-1552, 9490, 9510); da ovo vlada univerzalno, označeno je zlatom koje je bilo utkano svuda u naprsnjaku , što se vidi iz onoga što sledi u ovoj knjizi: Istegliše listove od zlata, i isjekoše žice, te izvezoše porfiru i skrlet i crvac i tanko platno vrlo vješto (Izlazak 39:3). Ono što vlada univerzalno, je ono što gospodari, u svakoj i u svim stvarima (br. 5949, 6159, 8853-8858. 8865). Razlog da je zlatio bilo utkano svuda{ign95} je to što se Aronovim haljinama pretstavljalo duhovno nebo {ign94} 9814), a dobro vlada u tome nebu, kao što vlada i u drugim [nebima]. U najdubljenm nebu vlada dobro ljubavi prema Gospodu; u srednjem nebu, dobro ljubavi prema bližnjemju; a u poslednjem nebu, dobro vere. Ali istina koja je od vere, vodi ljude u dobro, a posle i sama nastaje iz dobra. Iz ovoga se vidi da čovek nije u nebu sve dok nije u dobru. Ako je samo u istinama koje se nazivaju stvari vere, on samo stoji pred vratima; a ako od ovih istina gleda ka dobru, on ulazi u pretsoblje; ali ako iz ovih istina ne gleda ka dobru, on ne vidi nebo, čak ni iz daleka. Kaže se da čovek nije u nebu sve dok nije u dobru, jer dok je čovek u svetu, on mora da ima nebo u sebi, da bi ušao u nebo posle smrti. Jer je nebo u čoveku, i ono je iz milosti dato onima koji , dok su u svetu, dopuštaju da se preko istina uvedu u ljubav prema bližnjem i u ljubav ka Gospodu; to jest, da se uvedu u dobro. (Da čovek nije u nebu sve dok nije u stanju u kome ga Gospod uvede u nebo preko dobra, vidi br. 8516, 8539, 8772, 9139). Pod dobrom se misli na dobro života, a dobro života je činiti ono što je dobro iz volje [da se čini], a hteti dobro je od ljubavi; jer ono što čovek voli, to on i hoće.

  
/ 10837