Bible

 

Izlazak 29

Studie

   

1 Učinićeš im ovo kad ih staneš osveštavati da mi vrše službu svešteničku: uzmi tele i dva ovna zdrava,

2 I hlebove presne i kolače presne zamešene s uljem, i pogače presne namazane uljem, od brašna pšeničnog umesi ih.

3 I metni ih u jednu kotaricu, i prinesi ih u kotarici s teletom i s dva ovna.

4 I dovedi Arona i sinove njegove pred vrata šatora od sastanka, i umij ih vodom.

5 I uzevši haljine obuci Aronu košulju i plašt ispod oplećka i oplećak i naprsnik, i opaši ga pojasom od oplećka.

6 I metni mu kapu na glavu i svetu ploču na kapu.

7 I uzmi ulje za pomazanje, i izlij mu na glavu, i pomazaćeš ga.

8 I sinove njegove dovedi i obuci im košulje;

9 I opaši ih pojasima, Arona i sinove njegove, i metni im kape na glave, da imaju sveštenstvo uredbom večnom. Tako ćeš posvetiti ruke Aronu i sinovima njegovim.

10 I dovedi tele pred šator od sastanka, a Aron i sinovi njegovi neka metnu ruke teletu na glavu.

11 I zakolji tele pred Gospodom na vratima šatora od sastanka.

12 I uzevši krvi od teleta pomaži rogove oltaru prstom svojim, a ostalu krv svu prolij na podnožje oltaru.

13 I uzmi sve salo po crevima, i mrežicu na jetri, i oba bubrega i salo oko njih, i zapali na oltaru.

14 A meso od teleta i kožu i balegu spali ognjem izvan logora; to je žrtva za greh.

15 Potom uzmi ovna jednog, i na glavu ovnu neka metnu ruke svoje Aron i sinovi njegovi.

16 I zakolji ovna i uzmi krvi od njega i pokropi oltar unaokolo.

17 A ovna izudi, i operi drob i noge, i metni ih na udove njegove i na glavu.

18 I svega ovna zapali na oltaru; to je žrtva paljenica Gospodu, miris ugodan, žrtva ognjena Gospodu.

19 Pa uzmi i drugog ovna, i neka mu metne Aron i sinovi njegovi ruke svoje na glavu.

20 I zakolji tog ovna, i uzmi krvi od njega i pomaži njom kraj od desnog uha Aronu i kraj od desnog uha sinovima njegovim, i palac u desne ruke njihove i palac u desne noge njihove, a ostalom krvlju pokropi oltar unaokolo.

21 I uzmi krvi koja bude na oltaru i ulja za pomazanje, i pokropi Arona i haljine njegove, i sinove njegove i haljine njihove, i biće svet on i haljine njegove i sinovi njegovi i haljine njihove.

22 Potom uzmi salo od ovna i rep i salo što je po crevima i mrežicu na jetri i oba bubrega i salo oko njih, i desno pleće; jer je ovan posvetni;

23 I jedan hleb i jedan kolač s uljem i jednu pogaču iz kotarice u kojoj budu presni hlebovi pred Gospodom.

24 I to sve metni u ruke Aronu i u ruke sinovima njegovim, i obrći tamo i amo, da bude žrtva obrtana pred Gospodom.

25 Po tom uzmi im to iz ruku, i zapali na oltaru svrh žrtve paljenice, da bude miris ugodan pred Gospodom; to je žrtva ognjena Gospodu.

26 I uzmi grudi od ovna posvetnog, koji bude za Arona, i obrtaćeš ih tamo i amo, da bude žrtva obrtana pred Gospodom; i to će biti tvoj deo.

27 Tako ćeš osvetiti grudi od žrtve obrtane i pleće od žrtve podizane, šta je obrtano i šta je podizano od ovna posvetnog za Arona i za sinove njegove.

28 I to će biti Aronu i sinovima njegovim uredbom večnom od sinova Izrailjevih, jer je žrtva podizana. Kad je žrtva podizana sinova Izrailjevih od njihovih žrtava zahvalnih, žrtva podizana biće Gospodu.

29 A svete haljine Aronove neka budu sinovima njegovim nakon njega da se pomazuju u njima i da im se u njima posvećuju ruke.

30 Sedam dana neka ih oblači koji na njegovo mesto bude sveštenik između sinova njegovih, koji će ulaziti u šator od sastanka da služi u svetinji.

31 A ovna posvetnog uzmi i skuvaj meso od njega na mestu svetom.

32 I Aron i sinovi njegovi neka na vratima šatora od sastanka jedu meso od tog ovna i hleb što je u kotarici.

33 Neka ga jedu oni za koje je bilo očišćenje da bi im se posvetile ruke da bi bili posvećeni; a drugi da ne jede, jer je stvar sveta.

34 Ako li bi ostalo šta mesa posvetnog ili hleba do jutra, onda što ostane sažeži ognjem, a da se ne jede, jer je stvar sveta.

35 I tako učini Aronu i sinovima njegovim po svemu što ti zapovedih; sedam dana svetićeš im ruke.

36 I svaki ćeš dan prinositi na žrtvu tele za greh radi očišćenja; i očistićeš oltar čineći očišćenje na njemu, i pomazaćeš ga da se osveti.

37 Sedam dana činićeš očišćenje na oltaru i osvetićeš ga, te će oltar biti svetinja nad svetinjama; šta se god dotakne oltara, biće sveto.

38 I ovo ćeš prinositi na oltaru: dva jagnjeta od godine svaki dan bez prekida.

39 Jedno jagnje prinosi jutrom a drugo prinosi večerom,

40 I još desetinu efe pšeničnog brašna smešana s uljem ceđenim, kog da bude četvrt ina, i naliv vina, četvrt ina na jedno jagnje.

41 A drugo jagnje prinesi uveče; kao sa žrtvom jutarnjom i s nalivom njenim tako i s ovom čini da bude miris ugodan, žrtva ognjena Gospodu.

42 To neka bude žrtva paljenica svagda od kolena do kolena vašeg na vratima šatora od sastanka pred Gospodom, gde ću se sastajati s vama da govorim s tobom.

43 I onde ću se sastajati sa sinovima Izrailjevim, da se osvećuje slavom mojom.

44 I osvetiću šator od sastanka i oltar; i Arona i sinove njegove osvetiću da su mi sveštenici.

45 I nastavaću među sinovima Izrailjevim, i biću im Bog.

46 I poznaće da sam ja Gospod Bog njihov, koji sam ih izveo iz zemlje misirske da nastavam među njima, ja Gospod Bog njihov.

   

Ze Swedenborgových děl

 

Apokalipsa Objašnjena # 503

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 1232  
  

503. I posta grad i oganj smiješani s krvlju. - Da ovo označava paklensku obmanu i zlo koji razaraju, pomešani s istinama i dobrima Reči, nad kojom se vrši nasilje, vidi se iz značenja grada, koji označava paklensku obmanu koja razara, o čemu će se više reći ubrzo; iz značenja ognja, koji označava paklenski zlo koje razara, o čemu će se više govriti ubrzo; i iz značenja krvi, koja označava Božansku Istinu, u ovome slučaju, Božansku Istinu nad kojom je izvršeno nasilje, stoga, Božansku 2 Istinu falsifikovanu, jer kaže se, grad i oganj pomiješani s krvlju. Da krv označava Božansku Istinu koja proističe od Gospoda i koju prima čovek, a u obrnutom smislu njeno razaranje obmanama od zla, može se videti gore (br. 329). Da grad i oganj označavaju paklene obmane i zla koja razaraju, i to je zbog izgleda u duhovnome svetu. Kada se Božanska istina uliva iz neba, i ulazi u sferu gde su oni koji su u obmanama od zla a koji žele da razore istine i dobra crkve, tada izgleda kao da pada grad i vatra onima koji stoje podalje; kao da pada grad, kao proizvod njihovih obmana, a oganj kao posledica njihovih zala. Razlog za ovaj izgled je to što se Božanska Istina, kad se uliva u sferu gde su zla i obmane, menja u ono što je slično u toj sferi. Jer se svaki upliv menja u subjektu koji ga prima u ono što je istoga kvaliteta, isto kao što se svetlost sunca menja kad se uliva u tamne predmete, i kad se toplina sunca uliva u trule stvari. Slučaj je sličan sa Božanskom Istinom, koja je svetlost neba, i sa Božanskim Dobrom, koje je toplina neba, kada se ulevaju u zle subjekte, a to su oni duhovi koji su u obmanama od zla. To je razlog toga izgleda. Zbog toga grad i oganj imaju takvo značenje u Reči; jer je slovo Reči većim delom sačinjeno od izgleda u duhovnome svetu.

3. Da grad označava paklene obmane koje razaraju istinu crkve, jasno je iz drugih mesta u Reči, gde se gradom opisuje razaranje istine; kao u Egiptu, kad Faraon nije dao narodu Izailjskom da odu, o čemu je ovako napisano: Mojsije reče Faraonu da će grad padati vrlo težak, kakvoga nije bilo u Egiptu, i grad će biti na čovjeka, na zvijer, i na sve zeleno u polju, po cijelom Egiptu. I Mojsije podiže svoju ruku prema nebu; i Jehova posla gromove i grad, i oganj na zemlju; Jehova posla grad na zemlju Egipatsku. I tako posta grad i oganj posred grada, vrlo težak. I grad potra sve što bi u polju, čovjeka i zvijer; i udari sve zeleno u polju, i slomi svako drvo u polju. Samo u zemlji Gosenskoj, gdje su bili sinovi Izralejvi, ne bi grada. I pšenica i krupnik ne propade, jer bješe sklonjeno (pozno žito) (Izlazak 9:18-32). Slične su stvari označene gradom koji se pominje u Otkrovenju; stoga je rečeno nekoliko sličnih stvari o tome; tako, da su grad i oganj došli skupa, da je uništeno zelenilo u polju, i drveće oboreno. Razlog da se nekoliko sličnih stvari ovde iznosi je to, što je značenje pomora u Egiptu slično pomorima u Apokalipsi, koji su se desili onda kada su sedam anđela zatrubili. Jer su Egipćani označavali čisto prirodne ljude, sinovi Izrailjevi duhovne ljude, a pomori u Egiptu, promene koje prethode poslednjem sudu, baš kao ovde u Apokalipsi. Jer je potapanje Faraona i Egipćana u Crvenome Moru (Sufskom Moru) predstavljalo poslednji sud, i osudu; stoga grad i oganj ovde označavaju obmane i zla koji razaraju crkvu. Ali ove su stvari potpunije objašnjene u Tajnama Nebeskim (br. 7553-7619).

4. Značenje grada i munje, pomenutih kod Davida, je slično: Vinograde njihove pobi gradom, i smokve njihove slanom. Posla na njih ognjeni gnjev svoj, gradu predade stoku njihovu i stada njihova munji, i posla na njih zle anđele (Psalam 78:47-59). Zato što grad označava obmanu koja razara istine crkve, stoga se kaže, Vinograde njihove pobi gradom, a smokve njihove slanom. Jer vinograd označava duhovnu istinu crkve, a smokva prirodnu istinu; a zato što oganj označava ljubav za zlo, i njegovu spremnost da uništi dobra crkve, to se kaže, gradu predade stoku njihovu i stada njihova munji. Stoka i stada označavaju zla osećanja ili protivne redu želje koje izviru iz zle ljubavi, a oganj požudu i goreću želju da se razara; slanje zlih anđela označava zle obmane iz pakla. Tako ponovo: Mjesto dažda posla na njih grad, živi oganj na zemlju njihovu. I pobi čokote njihove i smokve 5 njihove, i potra drveta u krajevima njihovim (Psalam 105:32, 33). Ovo se kaže i za grad u Egiptu, koji označava paklenu obmanu koja razara istine crkve. Vinograd i smokvino drvo imaju slično značenje kao gore, jer se odnose na crkvu, gde drvo označava opažanje i poznavanje istine i dobra. Značenje grada pomenutoga kod Jošue, kada se borio protivu pet careva Amorićanskih, slično je, o kojima se kaže: Kad carevi bježahu ispred Izrailja, i bijahu niz vrlet Vethoronsku, baci Jehova na njih kamenje veliko iz neba dori do Azeke, te ginjahu;i više iz izgibe od kamenja gradnog nego što ih pobiše sinovi Izraljevi mačem (10:11).

Pošto su istorijski delovi Reči reprezentativni, i sadrže unutrašnji smisao, jednako kao i proročanski delovi, stoga je to slučaj i u onome što se iznosi o pet careve Amorićanskih, i o bitki sinova Izrailjevih sa njima. Jer nacije koje su izagnane iz zemlje Hananske, označavaju zle koji treba da se izbace iz Gospodovoga carstva, a sinovi Izrailjevi označavaju one kojima je dato da zauzmu carstvo. Zemlja Hananska označava nebo i crkvu, stoga Gospodovo carstvo; otuda pet careva Amorićanskih označavaju one koji su u zlim obmanama, i koji žele da razore istine od dobra u crkvi. To je bio razlog da su bili pobijeni gradom iz neba, to jest, da nestanu i da budu uništeni svojim vlastitim zlim obmanama; jer zli nestaju zbog svojih vlastitih zala i obmana pomoću kojih žele da razore istine 7 dobra ckve. Ponovo, kod Davida: Od sijevanja pred njim kroz oblake njegove udari grad i živo ugljevlje. Zagrmlje na nebesima Jehova; višnji pusti glas svoj, pusti strijele svoje, i razmetnu ih; silu munja, i rasu ih (Psalam 18:12-15). U ovim odlomcima grad i oganj označavaju iste stvari kao grad i oganj ovde u Apokalipsi, to jest, obmane i zla koji razaraju istine i dobra crkve.

Kaže se da su ovakve stvari od Jehove, jer se Božanska istina koja se spušta iz neba, menja u paklene obmane sa zlom, kao što je gore rečeno. Iz ove promene javljaju se razni izgledi, kao što je padanje grada i oganj; ali ove stvari ne proističu iz neba od Gospoda, nego iz onih koji su u zlim obmanama, koji preokreću upliv Božanske Istine i Dobra u zle obmane. Bilo mi je dato da opažam ove promene, kada se Božanska Istina spuštala iz neba u neke u paklu. Dok se spuštala, postupno se menjala u zlu obmanu, već prema kvalitetu toga zla u onima koji su bili tamo; baš kao što se menja sunčana toplina, kada padne na smetlište, i kada se svetlost sunca, kada padne svojim zrakama, menja u neprijatne boje; ili kada svetlost i toplina sunca, pada na smrdljve baruštine, kada stvara škodljive trave kojma se hrane zmije, dok u dobroj zemlji čine da drveće i trave rastu, kojima s hrane ljudi i korisna stoka. Uzrok zagađenja zemlje nije u svetlosti i toplini sunca, nego u prirodi zemlje same, ali se ti učinci mogu pripisati vatri i toplini sunca. Iz ovih se stvari vidi izvor grada i ognja u duhovnome svetu, a može se znati i zašto je Jehova učinio da se spuštaju grad i oganj, dok od Jehove dolazi samo ono što je dobro. Kada Jehova, to jest, Gospod pusti Slične su stvari označene gradom i olujom od grada, u sledećim odlomcima. Kod Isaije; silan upliv, nije svrha razaranje zla, nego spasavanje i zaštita dobrih, jer preko ovoga povezuje dobre sa Sobom usko i na više unutrašnji način, pa ih tako odvaja od zlih, tako da zli nestaju. Jer ako zli ne bi bili odvojeni, dobri bi nestali, i anđeosko nebo bi stradalo.

8. Slične su stvari označene gradom i pljuskom grada u sledećim odlomcima. Kod Isaije: Teško gizdavme vijencu pijanica Efaimovih, jer gle, u Gospoda ima neko jak i silan kao pljusak od grada, kao oluja koja sve lomi (28:1, 2). Ponovo, Jehova će pustiti da se čuje slava glasa njegova, i pokazaće kako maše rukom svojom i ljutijem gnjevom svojm i plamenom ognjenim koji proždire, i raspom, i silnijem daždem i gradom (30:30), Ponovo, Ali će grad pasti na šumu i grad će se vrlo 9 sniziti (32:19). Kod Jezekilja: I sudiću mu (Gogu) pomorom i krvlju; i pustiću na nj i na čete njegove i na mnoge narode, koji budu s njim, silan dažd, kamenje od grada, oganj i sumpor (38:23). U Apokalipsi: I otvori se crkva Božija na nebu, i pokaza se kovčeg zavjeta njegova u crkvi njegovoj; i biše sijevanja munja, i glasovi, i gromovi, i tresenje zemlje, i grad veliki (11:19). I na drugme mestu: I grad veliki kao glava pade s neba na ljjude; i ljudi huliše na Boga od zla gradnoga, jer je velika muka njegova vrlo (16:21). Stoga se oni koji su u obmanama 9 nazivaju kamenjem velikoga grada. Kod Jezekilja: Reci onijema koji mažu nevaljalijem krečem da će pasti. Doći će silan dažd, i vi kamenje velikoga grada, pašćete i oluja će razvaliti (13:11). Ovdje se onima koji mažu nevaljalijem krečem označavaju oni koji potvrđuju obmane kako bi izvana izgledale kao istine. Oni se nazivaju kamenjem velikoga grada, jer oni tako ruše istine; a razgonjenje ovakvih obmana označeno je rečima, pašće u oluji.

Kod Jova, Jesi li ulazio u riznice snježne? Ili riznice gradne jesi li vidio? Kojim se putem dijeli svjetlost i ustoka se razlazi po zemlji? Ko je razdijelio jazove podvodne, i put svjetlici? Kojim se putem dijeli svjetlost? (38:22-24). Jova je pitao Jehova o mnogim stvarima da vidi da li ih poznaje; ali ove stvari koje on pita, označavaju ono što se odnosi na nebo i crkvu. Da li si Dulalizo u riznice snježne, ili da li si vidio riznice gradne? Znači da li zna odakle dolazi do lišavanja istine i njeno razaranje pomoću zlih obmana, koje izgledaju u nebu kao padanje snega i kao grad iz neba. Da se ti izgledi vidi onda kada se razgone zli, označeno je rečima, što ja čuvam kad bude bitka i rat. Stoga se kaže, Kojim se putem dijeli svjetlost? Što znači, na koji se način unosi istina? Grad označava zlu obmanu, a oluja od grada, 11 razaranje istine, jer grad je po sebi hladan, i ne može da podnese toplinu u anđeoskom nebu, gde je dobro ljubavi, kao što se može vidjeti u Nebu i Paklu (br. 126-140); isto tako, što kamenje u Reči označava istine, a u obrnutom smislu, obmane; a veliko kamenje izgleda da se sastavljeno od kamenja bačenih iz neba, koja uništavaju useve i trave u polju, kao i manje životinje, baš kako bi to učinilo kamenje; stoga se kaže, kamenje od grada (gradno kamenje). Da kamenovi u Reči označavaju istine, a u obrnutom smislu obmane, može se videti u Tajnama Nebeskim (b. 543, 1298, 3720, 6426, 8609, 10376).

  
/ 1232