Bible

 

Izlazak 27

Studie

   

1 I načini oltar od drveta sitima, pet lakata u dužinu i pet lakata u širinu, četvorouglast da bude oltar, tri lakta visok.

2 I na četiri ugla načini mu rogove, iz njega da izlaze rogovi, i okovaćeš ga u bronzu.

3 I načinićeš mu lonce za pepeo i lopatice i kotliće i viljuške i mašice; sve mu posuđe načini od bronze.

4 I načini mu rešetku od bronze kao mrežu, i načini u rešetke četiri biočuga od bronze na četiri ugla njena.

5 I metni je ispod oltara unaokolo, da bude rešetka do sredine oltara.

6 Načini i poluge oltaru, poluge od drveta sitima, i okuj ih u bronzu.

7 I poluge da se provuku kroz biočuge, da budu poluge s dve strane oltaru, kad se nosi.

8 Načinićeš ga od dasaka da bude iznutra šupalj; kao što ti je pokazano na gori tako neka načine.

9 I načinićeš trem šatoru na južnoj strani; zavesi tremu da budu od tankog platna uzvedenog, sto lakata u dužinu na jednoj strani.

10 I dvadeset stupova i pod njih dvadeset stopica od bronze, a kuke na stupovima i pasovi njihovi od srebra.

11 Tako i sa zapadne strane da budu zavesi sto lakata dugi, i dvadeset stupova i dvadeset stopica od bronze, na stupovima kuke i njihovi pasovi od srebra.

12 A širina će tremu imati sa zapadne strane zavese od pedeset lakata, deset stupova za njih i deset stopica pod njih.

13 A na prednjoj strani prema istoku biće trem širok pedeset lakata.

14 Od petnaest lakata neka budu zavesi na jednoj strani, i za njih tri stupa i tri stopice pod njih;

15 Na drugoj strani zavesi od petnaest lakata, i tri stupa za njih i tri stopice pod njih.

16 A nad vratima od trema zaves od dvadeset lakata od porfire i od skerleta i od crvca i od tankog platna uzvedenog, vezen, i četiri stupa za nj, i pod njih četiri stopice.

17 Svi stupovi u tremu unaokolo da budu opasani srebrom, i kuke da su im srebrne a stopice od bronze.

18 U dužinu će trem imati sto lakata, u širinu pedeset svuda, a u visinu pet lakata, da bude od tankog platna uzvedenog, a stopice od bronze.

19 Sve posuđe u šatoru za svaku službu, i sve kolje u njemu i sve kolje u tremu da bude od bronze.

20 I ti zapovedi sinovima Izrailjevim da ti donesu ulja maslinovog čistog ceđenog za videlo, da bi žišci goreli svagda.

21 U šatoru od sastanka pred zavesom, koji će zaklanjati svedočanstvo, neka ih Aron i sinovi njegovi spremaju da gore od večera do jutra pred Gospodom. To neka je uredba večna kolenima njihovim među sinovima Izrailjevim.

   

Ze Swedenborgových děl

 

Nebeske Tajne # 9873

Prostudujte si tuto pasáž

  
/ 10837  
  

9873. Iz svega ovoga može se sada videti šta je označeno sa dvanaest dragihkamenova na sudskom naprsniku, naime, sva dobra i istine neba u svom redu. Nebo se deli u dva carstva, nebesko i duhovno. Dobro nebeskoga carsva bilo je pretstavljeno sa prva dva reda, koja su bila na desnoj strani naprsnika; dok je dobro duhovnog carstva [bilo pretstavljeno] sa dva sledeća reda, koja su bila na levoj strani. Unutrašnje dobro nebeskoga carstva je dobro ljubavi ka Gospodu, i ovo je dobro na koje se misli pod nebeskom ljubavlju od dobra; dok je spoljašnje dobro nebeskoga carsva dobro uzajamne ljjubavi; i to je dobro na koje se misli pod nebeskom ljubavi od istine. Unutrašnje dobro duhovnoga carstva je dobro ljubavi prema bližnjemu, i to je ono na što se misli pod duhovnom ljubavi oddobra; dok je spoljašnje dobro duhovnoga carstva dobro vere, i to je ono dobro na koje se misli pod duhovnom ljubavi od istine ( Da dobra i istine u ovome redu sačinjavaju nebo, vidi br. 9468, 9473, 9780.)

[2] Iz ovoga se sada vidi šta je bilo pretstavljeno sa dvanaest kamenova, koji su se nazivali Urim i Tumim. Ali na koji način su se Božanske istine, koje su bile odgovori, njima pokazivale, biće rečeno niže (br. 9905).

Da je dobro ljubavi bilo na prvom mestu među njima, a istina vere na poslednjem mestu, koja je bila jaspir, na taj način od boje prvoga kamena koja je bila crvena, i od poslednjega kamena koji je bio beo, stoga su oba prosijavali (da je svetlo prolazilo kroz njih). (Da crveno označava dobro ljubavi, vidi br. 3300, 9467; i da belo označava istinu vere, br. 3301, 3993, 5319.)/3/Slično je označeno kamenjem na naprsniku materijalom utkanim u oplećak. Oplećak je bio ispleten od plavca (porfire), skrleta duplo obojenog, i tankoga platna, kao što se vidi iz šestoga stiha ovoga poglavlja, dok se plavcem označava istina nebeske ljubavi, a skrletom, dobro nebeske ljubavi, skrletom duploobojenim, dobro duhovne ljubavi, a tankim platnom, istina duhovne ljubavi (br. 9833). Razlog je to što oplećak (efod) označava nebo u poslednjim (stvarima), na sličan način kao i naprsnik (br. 9824); ali dobra i istine su tamo nabrojene drugim redom, jer oplećak je označava uhovno nebo, dok je naprsnik označavao celo nebo od prvog do poslednjeg. A pošto je i stan sa šatorom isto tako pretstavljao nebo (br. 9457, 9481, 9615), stoga su materijale od kojih su bili satkani zavesi i velovi, bili plavac, skrlet, duplo obojeni skrlet, i tanko platno (vidi Izlazak 26;1, 31, 36, 1:27:16; i br. 9455-9469).

[4] Neka se zna da u opštem smislu safir označava spoljašnje nebeskoga carstva. a onih spoljašnje duhovnoga carstva; a pošto su ova dva kamena imala ovo značenje, bili su srednji kamenovi drugog reda, a onih srednji kamen četvrtog reda. Kamenovi drugoga reda označavali su spoljašnje dobro nebeskoga carstva, koje se naziva nebeskom ljubavlju od istine, a kamenovi četvrtog reda označavali su spoljašnje dobro duhovnoga carstva, koje se naziva duhovnom ljubavi od istine; kao što se može videtiiz onoga što jerečeno o njima i članku gore.

[5] Dasafiroznačava spoljašnje nebeskoga carstva, vidi se iz odlomaka u Reči gde se pominje, kao u knjizi Izlaska: Sedamdeset starješina vidješe Boga Izrailjeva; a pod nogama njegovijem kao djelo od kamena safira i kao nebo kad je vedro(Izlazak 24:10). Ovako je opisano spoljašnje nebeskoga carstva, jer se kaže, pod nogam njegovijem, čime se označava ono što je spoljašnje; a gde je Bog Izrailjev, to jest, Gospod, tamo je i nebo.

Kod Isaije: Nevoljnice, koju vjetar razmeće, koja si bez utjehe, evo ja ću namjestiti kamenje na mramoru porfirnom, i osnovaću te na safirima (Isa. (54:11). U ovome poglavlju govori se o nebeskom carstvu; temelji koji će biti na safirima, označavaju spoljašnje stvari ovoga carstva, jer se temelji postavljaju ispod.

[6] Kod Jeremije: Nazireji njezini bijahu čistiji od snijega, bjelji od mlijeka; tijelo im bijaše crvenije od dragoga kamenja, glatki kao safir (Plač 4:7). Nazijeri su pretstavljali nebeskoga čoveka; stoga se kaže, gladak je bio kao safir; gladak označava ono što je spoljašnje.

Kod Jezikilja: I ozgo na onom nebu što im bijaše nad glavama , bijaše kao prijestol, po viđenju kao kamen safir, i na prijestolu bješe po obličju kao čovjek (Jez. 1:26; ?). Ovde se spoljašnje nebeskoga carstva opisuje safirom; jer ono što je iznad nebeskog svoda, ili okolo njega, označava ono što je izvana; najdublje je ono što se označava onim koji sjedi na prijestolu.

[7] Kao što safir kamen označava spoljašnje nebeskoga carstva, tako onihkamen označava spoljašnje duhovnoga carstva. Stoga je ovo bio kamen koji je bio postavljen na poramenicu oplećka s imenima sinova Izrailjevih, urezanim u njega (vidi stihove 9 do 14 ovoga poglavlja); jer se oplećkom pretstavljalo spoljašnje duhovnoga carstva (br. 9824). Pošto s u opštem smisl nih i safir označavali spoljašnje stvari dva neba, bili su smešteni, kao što je rečeno, u sredini tri kamena drugoga i četvrtoga reda; jer srednje označava celinu(kao što je pokazano u vezi sa plaštem, kojim se u opšte pretstavljalo duhovno carstvo, jer je ono bilo u sredini, br, 9825). Pošto ova dva kamena sadrže sve ono što je označeno ostalim [kamenovima] u ovim redovima, stoga se kaže kod Joba: Ne može se cijeniti zlatom Ofirskim, ni dragim kamenjem ni safirom (Job 28:16).

  
/ 10837