A Bíblia

 

Mihej 1

Estude

1 Reč Gospodnja koja dođe Miheju Moresećaninu za vremena Joatama, Ahaza i Jezekije, careva Judinih, što vide za Samariju i za Jerusalim.

2 Čujte, svi narodi, slušaj, zemljo i šta je na njoj, i Gospod Bog da vam je svedok, Gospod iz svete crkve svoje.

3 Jer, gle, Gospod izlazi iz mesta svog, i sići će, i hodiće po visinama zemaljskim.

4 I gore će se rastopiti pred Njim, i doline će se rasesti, kao vosak od ognja i kao voda što teče niz strmen.

5 Sve je to za zločinstvo Jakovljevo i za grehe doma Izrailjevog. Koje je zločinstvo Jakovljevo? Nije li Samarija? Koje su visine Judine? Nije li Jerusalim?

6 Zato ću učiniti od Samarije gomilu u polju da se sade vinogradi, i pobacaću kamenje njeno u dolinu i otkriću joj temelje.

7 I svi rezani likovi njeni razbiće se, i svi će se darovi njeni sažeći ognjem, i sve ću idole njene potrti, jer od plate kurvarske nakupi, i opet će biti plata kurvarska.

8 Zato ću plakati i ridati; hodiću svučen i go, plakaću kao zmajevi i tužiću kao sove.

9 Jer joj se rane ne mogu isceliti, dođoše do Jude, dopreše do vrata mog naroda, do Jerusalima.

10 Ne javljajte u Gatu, ne plačite; u Vit-Afri valjaj se po prahu.

11 Izađi, stanovnice safirska, s golom sramotom; stanovnica sananska neće izaći; žalost vet-ezilska neće vam dati stanka.

12 Jer stanovnica marotska tuži za svojim dobrom. Jer siđe zlo od Gospoda do vrata jerusalimskih.

13 Upregni brze konje u kola, stanovnice lahiska, koja si početak grehu kćeri sionskoj, jer se u tebi nađoše zločinstva Izrailjeva.

14 Zato pošalji darove Moresetu gatskom; domovi ahsivski prevariće careve Izrailjeve.

15 Još ću ti dovesti naslednika, stanovnice mariska; doći će do Odolama, slave Izrailjeve.

16 Načini se ćelava i ostriži se za milom decom svojom; raširi ćelu svoju kao orao, jer se vode od tebe u ropstvo.

Das Obras de Swedenborg

 

Nebeske Tajne # 10406

Estudar Esta Passagem

  
/ 10837  
  

10406. Sali u kalup. Da ovo označava [da je to bilo] iz njihove vlastite inteligencije, vidi se iz značenja Sali u kalup, kada se kaže o liku, što označava pripraviti lažnu doktrinu iz svoje vlastite intelgencije, što se čini primenjivanjem smisla slova u Reči u prilog ljubavi prema sebi i svetu. Jer kada ove ljubavi vladaju, čovek nije u prosvetljenju iz neba, nego dobija sve iz svoje vlastite inteligencije, i to potvrđuje smislom slova u Reči, koji on falsifikuje krivim primenama i izopačenm tumačenjem, a posle odobrava (povlađuje) stvari koje su iz samoga njega. U Reči se svuda pominju rezani likovi i livene stvari (likovi, slike, idoli). Oni koji razumeju Reč samo u smislu slova, pretpostavljaju da se ovde misli samo na likove; međutim, ovde se ne misli na idole, nego na lažne doktrine Crkve, koje sam čovek oblikuje vođen ljubavlju prema sebi. Rezanim likom se označava oblikovanje obmana tako da se slažu, i da izgledaju kao istine; livena stvar (idol, lik) označava njihovu povezanost da bi pogodovali spoljašnjim ljubavima kako bi izledale kao dobra; i jedno i drugo označeno je zlatnim teletom, pa se stoga ovde kaže, da ih je Aron salio u kalup, čime se označava oblikovanje obmana tako da bi izgledale kao istine; a pravljenjem od zlata izlivenig teleta tako što je zlato bacio u vatru odakle je izašlo tele (stih 24), čime se označava povezivanje u korist spoljašnjih ljubavi kako bi zla izgledala kao dobra. Takav je slučaj sa svakom doktrinom koju stvara čovek a ne Gospod; a stvara je čovek onda kada mu je cilj vlastita slava, ili vlastita dobit; a stvara je Gospod onda kada joj je cilj dobro bližnjega kao i dobro Gospodovog carstva. Ovakve su stvari označene rezanim likovima i izlivenim stvarima (likovima), kao u sledećim odlomcima, I odbacićete posrebrene likove svoje rezane i zlatno odelo likova livenih (Isaija 30:22. Odelo rezanih likova srebrnih, označava obmane koje izgledaju kao da su istine; odelo od izlivenoga zlata označava izgled zala kao da su dobra; jer odelo i pokrivalo su spoljašnji izgledi, u koje se oblače ili kojima se pokrivaju; srebro označava istinu, stoga se kaže da su rezani likovi od srebra; a zlato označava dobro, vidi br. 1551, 1552, 5658, 6914, 9874, 9881. Ponovo, Umetnik lije lik , i zlatar ga pozlaćuje, i verižice srebrne lije, i traži vešta umetnika da načini rezani lik, koji se ne pomera (Isaija 40:19, 20). U ovome se odlomku opisuje stvaranje obmana tako da se slažu, i da izgledaju kao da su istine; rezani lik je ta obmana; umetnik je onaj koji ga stvara iz svoje vlastite inteligencije; a vešt umetnik koji ga pokriva zlatom označava da on to čini kako bi to izgledalo kao dobro; izlivati verižice (lančiće) od srebra označava slaganje; koji se ne pomera, označava da se zbog toga obmane ne bi mogle oslabiti i razrušiti,

Ponovo, Koji grade rezane likove, svi su ništa (taština), i mile stvari njihove ne pomažu, i one su im svedoci da ne vide i ne razumeju, da bi se posramili. Ko gradi boga i lije lik, nije ni na kakvu korist. Gle, svi će se bogovi njegovi posramiti, metnici više od drugih ljudi. Kovač kleštima radi na živom ugljevlju, i kuje čekićem, i radi snagom svoje ruke, gladuje, te iznemogne, i ne pije vode, te sustane. I drvodelja rasteže traku, beleži crvenilom, teše i zaokružuje, i načini kao lik čovečiji, kao lepa čovjeka, da stoji u kući (Isaija 44:9-13. U ovome odlomku se opisje kako se oblikuju lažne doktrine, kako bi se slagale, i kako bi izgledale da su istine i dobra. Svaka pojedinost pokazuje kako se ovo radi kada je iz čovekove vlastite inteligencije, kad čoveka vodi njegovo uživanje, požuda, i ljubav.

Da je ovakav slučaj, to mogu da vide oni koji znaju da sve stvari u Reči imaju unutrašnji smisao, preko kojega se Reč shvata na duhovan način. Inače, čemu bi služilo opisivanje kako se pravi rezani lik. Da bi izgledao kao istina i dobro, označava se sa praviti ga u formi čovek a u skladu s lepotom čoveka; jer čovek označava u unutrašnjem smislu istinu, dok čovek (homo, ljudsko biće) označava dobro te istine. I kod Jeremije,

Svaki čovek (homo) posta bezuman od znanja, svaki se zlatar osramoti likom rezanijem, jer su laž likovi njegovi, i nema duha u njima Jeremija 10:14; 51:17).

Da rezani lik u ovome odlomku označava ono što je od čovekove vlastite inteligencije; i da izliveni lik označava ono što je u saglasnosti s njegovom ljubavi, sasvim je jasno; jer se kaže, da je svaki čovek postao bezuman od znanja, a svaki zlatar da se osramoti likom razanim, i da je liveni lik laž. Znanje na ovome mestu označava čovekovu vlastitu intelegenciju, dok laž označava obmanu od zla. Pošto u njima nema ničega Božanskog, to se kaže da u njima nema duha. Ponovo, Mač na konje njegove, i na kola njegova, i na svu mešavinu što je ispred njega, i postaće kao žene. Mač i blago njegovo razgrabiće se. Suša na vode njegove, i usahnuće, jer je zemlja idolska Jeremija 50:37, 38).

Da zemlja idolska (zemlja rezanih likova) označava Crkvu gde prevladavaju obmane, i to je sasvim jasno iz svih izraza u odlomku, shvaćenih u duhovnom smislu; bez ovoga smisla, šta bi bio mač protivu konja, protivu kola, protivu blaga, i suša na vodama, nego zvučne reči bez ikakvog značenja? Dok se iz svake pojedinosti, shvaćene u unutrašnjem smislu, vidi da se opisuje razaranje istina Crkve, pa stoga da obmane prevladavaju, koje su zemlja idolska; jer mač označava obmanu u sukobu sa istinama koje ona razara. Konji označavaju Intelektualno, koje je prosvetljeno; kola označavaju doktrinarne stvari; blaga (zaklade), poznavanja istine i dobra; vode usahle označavaju istine koje više nisu istine; a zemlja Crkvu.

Da mač označava istinu koja se bori protivu obmane, a u obrnutom smislu obmanu koja se sukobljava s istinama i razara ih, vidi br. 2799, 6353, 7102, 8294; da konji označavaju Intelektualno koje je prosvetljeno, br. 2760-2762, 3217, 6534; da kola oznčavaju doktrinarne stvari, br. 5321, 8146, 8148, 8215; da blaga označavaju poznavanja istine i dobra, br. 10227.

Da vode označavaju istine, br. 2702, 3058, 3424, 4876, 5668, 8137, 9323, 10238; i da zemlja označava Crkvu, vidi navedene odlomke, br. 9325. Značenje suše na vodama koje su se isušile, i zemlje idolske stoga je očito. A kod Avakuma, Šta pomaže rezan lik što ga izreza umetnik njegov? šta liven lik i učitelj laži, te se umetnik uzda u delo svoje gradeći neme idole? Avakuma 2:18. Iz ovih se reči vidi da se rezanim likovima i livenim likovima ne označavaju rezani i liveni likovi, nego obmana koja je izmišljena, i zlo koje obmana odobrava: jer kaže se umetnik koji reže i učitelj laži.

Slične su stvari označene razanim likovima i livenim likovima u sledećim odlomcima, Pade Vavilon; i sve rezane likovi su bačeni na zemlju (Isaija 21:9). Ponovo, Tada će se vratiti natrag i posramiti koji su uzdaju u lik rezani, koji govore livenim likovima: vi ste naši bogovi (Isaija 42:17. Ponovo, I za to ti odavna objavih, pre nego se zbi kazah ti, da ne bi rekao: idol moj učini to, i lik moj rezani i lik moj liveni zapovedi tako (Isaija 48:5. I kod Osije,

Koliko ih zvaše, koliko oni odlaziše od njih; prinosiše žrtve Valima, kadiše likovima Osija 11:2).

Kod Miheja, I svi rezani likovi Samarijini razbiće se, i svi će se darovi njezini sažeći ognjem, i sve ću idole njezine potrti Mihej 1:7. Pošto su obmane i zla doktrine označene rezanim likovima i livenim likovima, načinjene čovekovom vlastitom inteligencijom vođenom njegovom ljubavi, stoga se oni (idoli) u Reči nazivaju delom ruku čovečijih, delom ruku umetnikovih, i delom ruku livčevih, kao u sledećim odlomcima, I sada jednako greše i grade sebi lijući od srebra svojega po razumu svojemu likove (Osija 13:2). A kod Mojsija,

Proklet da je čovek koji načini lik rezan ili liven, stvar gadnu pred Jehovom, delo ruku umetnikovih (Zak. Ponovljeni 27:15) , I kod Davida,

Idoli su njihovi srebro i zlato, delo ruku čovečijih (Psalam 115:4; 135:15).

Kod Jeremije, I izreći ću im sud svoj za svu zloću njihovu što me ostaviše, i kadiše drugim bogovima, i klanjaše se delu ruku svojih Jeremija 1:16. Ponovo, Seku drvo u šumi, delo ruku umetničkih sekirom; srebrom i zlatom ukrašuju ga, klinovima i čekićima utvrđuju ga da se ne pomera Jeremija 10:3, 4). Delo ruku označava ono što je od čovekovog propriuma, stoga ono što je od vlastitog razuma, i njegove vlastite volje, a te su stvari od propriuma njegovog razuma i njegove volje, koji pripadaju ljubavi prema sebi; ovo je poreklo svih obmana u Crkvi. Pošto su sve obmane od čovekovog propriuma, a delom ruku se označava ono što je od toga, stoga je bilo zabranjeno tesati gvožđem, sekirom, ili livenim oruđem kamenje od kojega se pravio oltar, a stoga i kada se gradio hram; kao što se vidi iz Mojsija, Načini mi oltar od kamena,

sagradi ga od netesanoga kamena, jer ako ga dodirneš alatkom, oskvrnuo si ga Izlazak 20:25. I na drugome mestu, I načini onde oltar Bogu svojemu, oltar od kamenja, ali ga nemoj gvožđem tesati (Zak. Ponovljeni 27:5). I u Prvoj knjizi o Carevima, dom je bio sagrađen sav od kamena, onakvog kakvo je donešeno; a kad zidahu dom, zidahu od kamena, koji dovožahu sasvim prigotovljen, te se ni čekić ni sekira niti kako oruđe gvozdenome ču u domu kad se ziđaše 1. Kraljevima 6:7. Ove su stvari navedene kako bi se znalo šta je bilo označeno Aronovim pravljenjem od zlata zlatne alatke, i pravljenjem zlatnog teleta.

  
/ 10837  
  

Das Obras de Swedenborg

 

Nebeske Tajne # 2799

Estudar Esta Passagem

  
/ 10837  
  

2799. A sam uze u svoje ruke ognja i nož: da ovo označava dobro ljubavi i istinu vere, vidi se iz značenja ognja, koji ozačava dobro ljubavi, vidi br. 934{ign95} ; i iz značenja noža, koji označava istinu vere. Da nož, kojim se klala žrtva za žrtvovanje, označava istinu vere, vidi se iz značenja mača i malog mača u Reči, jer se umesto noža koristi reč kratak (mali) mač; oba imaju isto značenje. Ali s ovom razlikom, da se nož koristio pri žrtvovanju, dok se mač koristio u bojevima; i pošto se nož retko pominje u Reči, to je dopušteno pokazati šta je značenje mača. U unutrašnjem smislu, mač označava istinu vere koja se bori, a isto tako i pustošenje istine; a u suprotnom značenju obmanu koja se bori, i kaznu za obmanu. Da mač označava istinu vere koja vojuje, vidi se iz ovih odlomaka:- kod Davida: Pripaši, junače, uz bedru svoju mač svoj, čast svoju i krasotu svoju. I tako okićen pohitaj, sjedi na kola za istinu i krotku pravdu, i desnica će tvoja pokazati čudesa (Psalam 45:3, 4), označavajući Gospoda; mač označava istinu koja vojuje.

Opet: Slava je Božija u ustima njihovijem, i mač s obje strane oštar u rukama njihovijem (Psalam 149:5, 6).

Kod Isaije: Jehova me pozva od utrobe, od utrobe matere moje pomenu moje ime. I učinio je da su usta moja kao oštar mač, i učinio me sjajnom strijelom (Isaija 49:1, 2), gde oštar mač označava istinu koja se bori; a sjajna strela označava istinu nauka, vidi br. 2686, 2709).

Opet: I Asirac će pasti od mača ne čovječijega, i mač ne čovječiji poješće ga, i bježaće ispred mača, i mladići će njegovi plaćati danak (XXXI. (): Asirac označava mudrovanje o Božanskim stvarima, vidi br. 119, 1186; mač ne čovječiji (vir) označava obmanu; mač ispred kojega će bežati, označava istinu koja vojuje.

Kod Zaharije: Vratite se ka gradu (utvrdi), sužnji koji se nadate, jer zapeh sebi Judu kao luk, i napunih Efraima, i podigoh sinove tvoje, Sione, na sinove tvoje, Grčka. I učinih te da si kao mač junački. I jehova Bog zatrubiće u trubu i poći će s vihorom južnijem Zaharija 9:12-14. : mač junački označava istinu koja se bori.

Kod Jovana: (I vidjeh) kao usred svijetnjaka kao sina čovječijega, obučena u dugu haljinu, I držaše u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, iz ust jegovijeh izlažaše oštar mač s obje strane, i njegovo lice bješe kao što sunce sija u sili svojoj (Otkr. 1:13, 16).

Opet: Tako govori onaj koji im mač oštar s obje strane. Pokaj se, dakle: ako li ne, doći ću skoro, i vojevaću s njima mačem usta svojih (Otkr. 2:12, 16); oštar dvosjekli mač jasno označava istinu koja vojuje, koja je pretstaljena mačem koji izlazi iz usta.

Opet: I iz usta njegovijeh izide mač oštar, da njime pobije neznabošce. A ostali biše pobijeni mačem onoga koji sjedi na konju, koji iziđe iz usta njegovijeh (Otkr. 19:15, 21): gde je jasno da mač koji izlazi iz usta, pretstavlja istinu koja vojuje; a Onaj koji sjedi na belom konju je Reč, a to je Gospod Koji je Reč, može se videti gore, br. 2760-2763; otuda Gospod kaže kod Mateje: Ne mislite da sam došao na zemlju da donesem mir, nisam došao da donesem mir, nego mač Mateju 10:34. ; i kod Luke: Ali sad koji ima kesu neka je uzme, kao i torbu; a koji nema, neka proda haljinu svoju, i kupi nož. Jer vam kažem da se na meni izvrši što stoji u pismu: i među zločince metnuće ga. A oni rekoše: Gospode, evo ovdje dva noža. A on im reče: dosta je Luka 22:36-38. : gde nož ne označava ništa drugo nego istinu, iz koje i za koju se oni bore.

Kod Ozeja (Osije): I tada ću im učiniti zavjet sa zvjerjem poljskim i sa pticama nebeskim i s bubinama zemaljskim i polomiću luk i mač i rat da ih nestane u zemlji Osija 2:18. ; govoreći o Gospodovom carstvu; ovde lomljenje luka, mača, i rata, označava da više ne će biti borbe oko nauka i istine.

Kod Jošue: Jošua podiže oči svoje i pogleda, a to čovjek stoji prema njemu s golijem mačem u ruci, I pristupi njemu Jošua i reče: jesi li ti naš ili našijeh neprijatelja? A on reče: nijesam; nego sam vojvoda vojske Jehovine, sada dođoh. A Jošua pade ničice na zemlju, i pokloni se (Jošua 5:13, 14); ovo se desilo kad je Jošua sa sinovma Izrailjevim ušao u o zemlju Hanansku, čime je označen ulazak vernih u Gospodovo carstvo: vojujuća istina, koja pripada crkvi, je isukani mač u ruci vojvode vojske Jehovine. Ali da je krakim mačem, ili nožem, označena istina vere, vidi se po tome da (noževi) nisu bili korišteni samo pri žrtvovanju nego i kod obrezivanja, u kojem slučaju su bili načinjeni od kamena, i naivali su se malim mačevima (prim. prev. izvornom jeziku?), kao što se vidi kod Jošue: Načini oštre noževe i obreži opet sinove Izrailjeve. I načini Jošua oštre noževe i obreza sinove Izrailjeve na brdašcu Aralotu Isus Navin 5:2, 3); obrezanje je bio znak očišćenja od ljubavi prema sebi i svetu, vidi gore br. 2039, 2632; a pošto se ovo čišćenenje izvodi istinama vere, to se koriste kratki mačevi (noževi), vidi br. 2039, 2946. II. Da mač označava pustošenj stine, vidi se iz sledećih odlomaka:- kod Isaije: Ovo te dvoje zadesi: ko te požali? Pustoši rasap, i glad i mač; ko će te utješiti? Sinovi tvoji obamrli (gladni) leže po krajevima svijeh ulica kao bivo u mreži puni gnjeva Jehovina, i karanja Boga tvojega (Isaija 51:19, 20): glad označava pustošenje dobra, a mač pustošenje istine; ležanje na krajevima ulica označava biti lišen istine; ulica označava istinu, vidi br. 2336; a šta je pustošenje, vidi r. 301-304, 497, 408, 410, 411.

Opet: Vas ću izbrojiti pod mač, i svi ćete pripasti na klanje, jer zvah a vi se ne odzivate, govorih a vi ne slušaste (Isaija 65:12).

Opet: Ognjem i mačem će suditi svakom tijelu, i mnogo će biti pobijenih od Jehove (Isaija 66:16. : pobijeni od Jehove označavaju one koji su opustošeni.

Kod Jeremije: na sva visoka mjesta u pustinji doći će zatirač; jer će mač Jehovin proždrijete od jednoga kraja zemlje do drugoga. Sijaće pšenicu, a trnje će žeti Jeremija 12:12, 13): mač Jehovin jasno označava putošenje istine.

Opet: jer lagaše (udariše u bah) na Jehovu, govoreći: ne ćemo vidjei mača ni gladi; i proroci će biti kao vjetar, i nema istine u njima Jezekilj 5:12? 5:13).

Opet: Jehova reče: Ja ću ih pohoditi; mladići će njihovi izginuti od mača, sinovi njihovi i kćeri izginuće od gladi Jeremija 11:22).

Opet: Ako će prinijeti žrtvu paljenicu na dar, ne će mi to ugoditi, nego mačem i glađu i pomorom pomoriću ih Jeremija 14:12, 13).

Opet: Grad će se dati u ruke Haldejcima koji ga biju; kupi tu njivu za novce i uzmi svjedoke, a grad se predaje u ruke Haldejcima Jeremija 32:24, 36).

Opet: I poslaću na njih mač, glad i pomor dokle se ne istrijebe sa zemlje koju sam dao ocima njihovijem Jeremija 24:10. U ovim odlomcima pustošenje se opisuje mačem, glađu i pomorom, a mačem pustošenje istine, glađu pustošenje dobra, a pomorom pustošenje do istrebljenja.

Kod Jezekilja: Sine čovječiji, uzmi nož oštar britvu brijača uzmi, i pusti je po glavi svojoj, pa uzmi mjerila i razdijeli. Trećinu sažezi ognjem usred grada, kad se navrše dani opsade; a drugu trećinu uzmi i isijeci mačem oko njega (grada?), a ostalu trećinu razmetni u vjetar; i ja ću izvući mač za njima. Trećina će tvoja pomrijeti od pomora, i od gladi će pomrijeti usred tebe, a druga će trećina pasti od mača oko tebe, a trećinu ću rasijati u sve vjerove, i izvući ću mač za njima. Kad pustim na vas glad i ljute zijeri, koje će ti djecu izjesti Jezekilj 5:1? 5:2? 5:12? 5:17); govoreći o pustošenju prirodne istine, koje se ovako opisuje: na polju mač, a untra pomor i glad; ko bude u polju, poginuće od mača, ko bude u gradu, njega će glad i pomor proždrijeti Osija 7:15).

Opet: I reci šumi južnoj: evo ja ću raspaliti u tebi oganj koji će proždrijeti u tebi svako drvo zeleno i svako drvo suho, plame azgorjeli ne će se ugasiti i svako će tijelo vidjeti da sam ja zapalio. I izvući ću mač iz korica, i istrijebiću iz tebe pravednoga i bezbožnoga. Ja sam Jehova koji je izvukao mač iz korica Jezekilj 21:3-5? 21:8-10? 21:28? 21:29): gde se mačem označava pustošenje, što je sve jasno iz pojedinosti u unutrašnjem smislu.

Opet: (Car Babilonski) namjestiće ubojne sprave prema zidovima tvojim, i razvaliće kule tvoje oružjem svojim. I od mnoštva konja njegovijeh pokriće te prah, i od praske konjika i točkova kola zatrešće se zidovi tvoji. (21:9-11): a šta je označeno Babilonom, vidi br. 1326; I Babilon pustoši, vidi br. 1327).

Kod Davida: Ako se ne će bezbožnik da obrati, on oštri mač svoj, nateže luk svoj, i naperuje ga (Psalam 7:12).

Kod Jeremije: O Jehova, baš si prevario ovaj narod i Jerusalim govoreći: imaćete mir, a mač dođe na duše Jeremija 4:10).

Opet: Prežite konje, i pojašite, konjici. Postavite šljemove; utrite koplja, oblačite se u oklope Jeremija 46:14).

Opet: Mač na Haldejce, i na stanovnike Babilonke, i na knezove njihove i na mudrace njihove. Mač na laže njegove, mač na junake njegove, i prepašće se. Mač na konje njegove i na kola njegova; postaće kao žene; mač na blago njegovo, i razgrabiće se. Suša na vode njegove, i usahnuće, jer je zemlja idolska i oko lažnijeh bogova luduju Jeremija 50:35-38. : mač ovde označava pustošenje istine, jer se kaže da je mač na mudrace, i na knezove, i na junake, na konje i kola, na na stada, i da će biti suša na vodama, i da će se vode isušiti.

Opet: Dadosmo zemlji Egipatskoj i Asiru da budu siti hljeba; sluge su nad nama vladale, nema niko da nas oslobodi njihove ruke. Sa strahom od mača u pustinji donosimo sebi hljeb (Plač 5:6, 8. 9).

Kod Ozeja: ne će se vraiti u zemlju Egipatsu jer će mu Asirac biti car, jer se ne htješe obratiti. I mač će stajati u gradovima njegovijem Osija 11:5, 6).

Kod Amosa: Poslah u nas pomor kao u Egipat, pobih mačem mladiće vaše, i učinih te se podizaše smrad iz okola vašeg i u nozdrve vaše. Zatirah vas kao što Jehova zatr Somomu i Gomoru, i bijaste kao glavnja istrgunta iz ognja; ipak se ne obratiste k meni Amos 4:10. Put do Egipta su reči-znanja koja pustoše, kada ljudi od njih umuju o Božanskim stvarima; zarobljeni konji označavaju Intelektualno lišeno svoge moći. III. Da mač u obrnuto smislu označava obmanu (laž) koja vojuje, vidi se iz sledećih odlomaka: - kod Davida: Duša moja je među lavovima, i ja liježem među one koji pale ognjem čovjeka (homo); njihovi su zubi kao mačevi i strijele, a njihovi jezici kao oštar mač (Psalam 57:4).

Opet: jer evo podruguju se ustima, mačevi su im na usnama, ali ko čuje? (Psalam 59:7).

Kod Isaije: A ti s zbaci iz groba svojega, kao gadna grana, kao haljina pobijenijeh, koji slaze u jamu kamenu, kao pogažen strv (Isaija 14:19. ; govoreći o Luciferu.

Kod Jeremije: uzalud bih sinove vaše, ne primiše nauke; mač naš proždrije proroke vaše kao lav koji davi. O, rode! Vidite riječ Jehovinu, bijah li pustinja Izraelu ili mačna zemlja? Jeremija 2:30, 31) Opet: Ne izlazite u polje, i putem ne idite, jer je mač neprijateljev i strah naokolo Jeremija 6:25).

Opet: Uzmi iz ruke moje čašu vina, ovoga gnjeva, i napoji iz nje sve narode ka kojima te pošljem. Neka piju i smetu se i polude od oštroga mača. Pijte i opijte se, i bljujte i padajte, da ne ustanete od mača koji ću pustiti među vas (XXV-15, 16, 27) Opet: izlazite, konji, bjesnite, kola; i neka izađu junaci, Etiopljani i Libijci, koji nose štitove i natežu luk. Jer je ovaj dan dan osvete Jehove nad vojskama, da se osveti neprijateljima svojim; mač će ih proždrijeti i nasitiće se i opiće se krvlju njihovom Jeremija 46:9. 10).

Kod Jezikilja: I svući će haljine s tebe, i uzeće ti krasni nakit i ostaviće te golu nagu. I dovešće na te ljudstvo, te će te zasuti kamenjem, i izbošće te mačevima svojim Jezekilj 16:39? 16:40), govoreći o gadovima Jerusalima.

Kod Zaharije: Teško pastiru nikakvom, koji ostavlja stado! Mač mu je nad mišicom i nad desnijem okom; mišica će mu usahnuti i desno će mu oko potamnjeti Zaharija 11:17).

Kod Ozeja: Ali oni misle zlo na me. Vraćaju se, ali ne ka višnjemu, postaše kao luk lažljiv: knezovi će njihovi popadati od mača; to će im biti podsmijeh u zemlji Egipatskoj Jezekilj 7:15? 7:16).

Kod Luke: Jer će biti velika nevolja na zemlji i gnjev na ovom narodu. I pašće od oštrie mača, i odvešće se u ropstvo; i Jerusalim će gaziti neznabošci dok se ne izvrše vremena neznabožaca Luka 21:23, 24); gde Gospod govori u svršetku vremena, u smislu slova Jevrejima, da će biti rasuti, i da će Jerusalim biti razoren, ali u unutrašnjem smislu govori o poslednjem sudu nad crkvom; padanjem pod mač označeno je da više neće biti istine, nego samo obmane; neznaošcima su označena sva zla među kojim će oni biti sužnji; neznabošci (narodi) onačavaju zla, vidi br. 1259, 1260, 1849, 1868; a Jerusalim označava crkvu (idi br. 2117), koja je tako zgažena. IV. Da mač tako isto označava kaznu za obmane, jasno je kod Isaije: tada će Jehova pokarati mačem svojim ljutijem i velikijem i jakim levijatana, prugu zmiju, i levijatana, krivuljastu zmiju, i ubiće zmaja koji je u moru (Isaija 27:1. ; govoreći o onima koji umujući o čulnih stvari i od znanja-reči hoće da uđu u misterije vere ; velik i jak mač označva kažnjavanje za obmane koje su otuda poreklom. Gde je napisano da su osuđeni na smrt obijeni oštricom mača, ponekad i muškarac i žena, dečak i starac, vo, i stado, i magare, u unutrašnjem smislu ove reči označavaju kaznu prokletstva za obmane, kao kod Jošue 6:21; 7:24, 25; 10:28, 30, 37, 39; 11:1o-12, Isus Navin ccc14; 13:22; 19:47; Sudije 1:8, 25; 4:15. (Sudije ccc16; 18:27; 20:37; 20:37; 1 Samuilova 15:8; 2 o Carevima 10:25; i druga mesta. Otuda je zapoveđeno da grad koji se klanja drugim bogovima bude posječen mačem, i osuđen na razaranje, i spaljen vatrom, da bude gomila za navijek (Zak. Ponovljeni 12:13 do kraja); mač označava kaznu za obmanu, a vatra kaznu za zlo. Anđelom Jehovinim koji je stajao pred Balamom s isukanim mačem (Brojevi 22:22, 31) bila je označena istina koja se protivi obmani u kojoj je bio Balam, te je stoga on je pao od mača (Brojevi 30:8). Značenje mača kao prave istine koja se bori, i u obrnutom smislu obmane koja se bori, i pustošenje istine, i kazna za obmanu, sve to vuče svoje poreklo od pretstava u drugom životu; jer kad god tamo neko govori što on zna da je obmana, odmah se iznad njegove glave vide kratki noževi koji ga prestraše. Pored toga, istine koje vojuju pretstavljene su stvarima kao što je oštri mač, a što je priroda istine bez dobra, ali sa dobrom to se pretstalja nečim što je okruglo i glatko. Pošto je ovo poreklo značenja noža, to kad od se u Reči pomene nož, ili koplje, ili kratki mač, ili mač, pred anđelima se pretstavlja ideja borbe. A razlog što se u Reči nož tako retko pominje je u tome što zli duhovi, koji se nazivaju koljačima, na čijim bokovima se vide noževi kako vise, zato što imaju tako divlju prirodu da žele da svakome prekinu nožem grlo; otuda to da se u Reči ne pominju noževi, nego kratki mačevi ili mačevi, naime pošto se ovi koriste u borbama, oni izazivaju ideju rata, to jest ideju vojujuće istine. A pošto je Drevnima bilo poznato da kratki mačevi , malo koplje, i nož označavaju istinu, to su nezabošci (kojima je značenje došlo po predanju) sebe boli i sekli krakim mačevima, i noževima za vreme njihovih svetkoina, sve dok ih bi oblila krv, kao što je napisano o Balovim sveštenicima: I oni stadoše vikati iza glasa, i parati se noževima i šilima, po svom običaju, dokle ih krv ne obli (1 o Carevima 18:28).

Da sva ratna oružja u Reči označavaju stvari koje pripadaju duhovnim borbama, i da svaka ima posebno značenje, vidi br. 2686).

  
/ 10837