De obras de Swedenborg

 

Zemlje planete u vasioni #0

Estudiar este pasaje

/ 178  
  

Zemlje planete u vasioni

Preveo sa engleskog: Risto Rundo

Sadržaj

Zemlje u vasioni n. 1-8

Zemlja ili planeta Merkur n. 9-45

Zemlja ili planeta Jupiter n. 46-84

Zemlja ili planeta Mars n. 85-96

Zemlja ili planeta Saturn n. 97-104

Zemlja ili planeta Venera n. 105-110

Duhovi i stanovnici Meseca n. 111, 112

Razlozi da je Gospod bio voljan da se rodi na našoj zemlji, a ne na nekoj drugoj n. 113-122

Zemlje u nebeskom svodu n. 123-126

Prva zemlja u nebeskom svodu n. 127-137

Druga zemlja u nebeskom svodu n. 138-147

Treća zemlja u nebeskom svodu n. 148-156

Četvrta zemlja u nebeskom svodu n. 157-167

Peta zemlja u nebeskom svodu n. 168-178

/ 178  
  

De obras de Swedenborg

 

Zemlje planete u vasioni #111

Estudiar este pasaje

  
/ 178  
  

111. Duhovi i stanovnici Meseca

Neki se duhovi pojaviše iznad glave, i tada su se čuli glasovi kao da je grmljavina. Njihovi glasovi su bili kao grmljavina iz oblaka posle munje. Utvrdio sam da je to bilo veliko mnoštvo duhova, koji su imali tu veštinu da izgovaraju glasove s tako velikom bukom. Prostiji duhovi, koji su se našli pored mene, to su ismevali, čemu sam se vrlo čudio. Uskoro se pokazao uzrok ovome, naime da duhova koji su gremeli nije bilo mnogo, nego malo, i da su to bili mali dečaci, i da uprkos toga što su zastrašivali ovakvom bukom, da nisu bili u stanju da ikome naškode. Kako bih saznao kakvi su, neki od njih su sišli s visine odakle su grmeli. Što me je iznenadilo, jedan je nosio drugoga na leđima, pa su tako njih dvoje meni prišli. Lica im nisu bila ružna, ali su bila izduženija od lica ostalih duhova. Rastom su bili kao mali sedmogodišnji dečaci, ali snažni. Dakle, bili su to patuljci. Anđeli mi rekoše da su ovi bili sa Meseca. Onaj koji je bio nošen na leđima, kada je došao k meni, prišao mi je s leve strane ispod lakta, i odatle sa mnom govorio, rekavši da oni ovako grme kad god govore, te da tako zastrašuju duhove koji im misle nešto loše, pa tako neke nagnaju u beg, tako da oni idu sigurni svuda gde god žele. Kako bi zaista znao da oni proizvode ovaj zvuk, povukli su se od mene ka drugima, ali su i dalje bili na vidiku, i odatle su zagrmeli na sličan način. Pokazali su još i to da ovaj glas kao grmljavimna dolazi iz pojasa, kao podrigivanje. Primećeno je bilo da je to dolazilo od toga što stanovnici Meseca ne govore iz pluća kao stanovnici drugih zemalja, nego iz pojasa, dakle iz vazduha koji se tamo sakuplja, a to je stoga što Mesec nije obavijen atmosferom kao ostale zemlje. Bilo mi je rečeno da su u Velikom Čoveku duhovi sa Meseca saobrazni zifoidnoj hrskavici, tamo gde se spajaju rebra, a odakle izlazi facia alba koja je središte pojasnih mišića.

  
/ 178  
  

De obras de Swedenborg

 

Zemlje planete u vasioni #46

Estudiar este pasaje

  
/ 178  
  

46. Zemlja ili planeta Jupiter i njeni duhovi i stanovnici

Bilo mi je dato da uživam u razgovoru s duhovima s Jupitera duže nego li duhovima i anđelima s ostalih planeta; stoga sam slobodan da iznesem više o stanju njihovog života (duhova i anđela), kao i o životu stanovnika te planete. Da su ti duhovi bili s te planete, bilo je očito po mnogo čemu, a bilo je tako isto rečeno iz neba. (Neki tumači Svdenborgovih spisa smatraju da je Svdenborg pod „Merkurom“ i „Jupiterom“ mislio na oblasti u „Velikom Čoveku“, jer kako bi to njegovo mišljenje inače bilo potvrđeno iz „neba“, kako on navodi?.Drugi opet, koji veruju da u Svedenborgovim delima neki delovi imaju i simbolično značenje, nemaju teškoća s ovakvim tvrdnjama. Ja lično mislim da je Svedenborg bio u zabludi kad je tvrdio da ima ljudi na planetama koje opisuje, to jest da je „zamenio“određene vrste duhova, kao one s „ Merkura“, koji stalno putuju i prenose znanja poput boga Merkura ili Hermesa, da ih je smatrao „Merkurovcima“, to jest sa Merkura, i verovao da su oni kao ljudi živeli na planeti ili zemlji Merkur..... Prava se istina ne može znati dok se ne uđe u Duhovni svet, nažalost..Ali, možda je bolje da je tako. Kao što je rekao Lesing a citirao Pol Valeri u svom napisu o Svedenborgovoj enigmi, „Ako je birati između zeca i lova na zeca, ja biram ovo poslednje“. Prim. prev.).

  
/ 178