Біблія

 

Ponovljeni Zakon 18

Дослідження

   

1 Sveštenici, Leviti i sve pleme Levijevo da nemaju deo ni nasledstvo s ostalim sinovima Izrailjevim; neka jedu ognjene žrtve Gospodnje i njegovo nasledstvo.

2 Nasledstvo, dakle, da nemaju među braćom svojom: Gospod je nasledstvo njihovo, kao što im je kazao.

3 Ali ovo pripada sveštenicima od naroda, od onih koji prinesu žrtvu, bilo vola ili jagnje: da se daje svešteniku pleće i obe vilice i želudac.

4 Prvine od žita svog, od vina svog i od ulja svog, i prvine od vune s ovaca svojih podaj mu.

5 Jer njega izabra Gospod Bog tvoj između svih plemena tvojih da stoji i služi u ime Gospodnje on i sinovi njegovi doveka.

6 I kad dođe koji Levit iz kog god mesta tvog iz svega Izrailja, gde nastava, kad dođe po želji duše svoje u mesto koje izabere Gospod,

7 Neka služi u ime Gospoda Boga svog kao i druga braća, njegova Leviti, koji onde stoje pred Gospodom.

8 Neka jedu jednak deo, osim onog što bi koje prodao u porodici otaca svojih.

9 Kad uđeš u zemlju koju ti Gospod Bog tvoj daje, ne uči se činiti gadna dela onih naroda.

10 Neka se ne nađe u tebe koji bi vodio sina svog ili kćer svoju kroz oganj, ni vračar, ni koji gata po zvezdama, ni koji gata po pticama, ni uročnik,

11 Ni bajač, ni koji se dogovara sa zlim duhovima, ni opsenar ni koji pita mrtve.

12 Jer je gad pred Gospodom ko god tako čini, i za takve gadove tera te narode Gospod Bog tvoj ispred tebe.

13 Drži se sasvim Gospoda Boga svog.

14 Jer ti narodi koje ćeš naslediti, slušaju gatare i vračare; a tebi to ne dopušta Gospod Bog tvoj.

15 Proroka isred tebe, između braće tvoje, kao što sam ja, podignuće ti Gospod Bog tvoj; njega slušajte,

16 Po svemu što si iskao od Gospoda Boga svog na Horivu na dan sabora svog govoreći: Da više ne čujem glas Gospoda Boga svog i da više ne gledam oganj taj veliki, da ne poginem.

17 Zato mi reče Gospod: Dobro rekoše šta rekoše.

18 Proroka ću im podignuti između braće njihove, kao što si ti, i metnuću reči svoje u usta njegova, i kazivaće im sve što mu zapovedim.

19 A ko god ne bi poslušao reči moje, koje će govoriti u moje ime, od toga ću ja tražiti.

20 Ali prorok koji bi se usudio govoriti šta u moje ime što mu ja ne zapovedim da govori, ili koji bi govorio u ime drugih bogova, takav prorok da se pogubi.

21 Ako li kažeš u srcu svom: Kako ćemo poznati reč koje nije Gospod rekao?

22 Šta bi prorok rekao u ime Gospodnje, pa se ne zbude i ne navrši se, to je reč koje nije rekao Gospod; nego je iz oholosti rekao onaj prorok, ne boj ga se.

   

З творів Сведенборга

 

Apocalypse Explained #362

Вивчіть цей уривок

  
/ 1232  
  

362. I heard the second animal saying. That this signifies out of the inmost heaven from the Lord, is clear from what was said above (n. 353); for by the animals are meant the cherubim, and the cherubim signify, in the highest sense, the Lord as to Providence, and as to defence, that He may not be approached except by means of the good of love; and in a respective sense, the inmost heaven (see above, n. 152, 277, 313, 322). The reason why the cherubim also signify the inmost heaven, is, because this heaven is in the good of love to the Lord, and the Lord cannot be approached except through the heavens, and into the inmost or third heaven there is not anything admitted which does not savour of the good of that heaven. The reason there were four animals or cherubim, is, because four signifies conjunction into one, and such is the conjunction with those who are there; for the Lord thus conjoins them by love to Him from Him. Hence it is that four were seen. From these things it is also evident, that the same is here meant by the second animal as by the first, and also by the third and fourth in the verses following. (That four signifies conjunction, may be seen in n. 1686, 8877, 9601, 9674.)

  
/ 1232  
  

Translation by Isaiah Tansley. Many thanks to the Swedenborg Society for the permission to use this translation.