Biblija

 

Izlazak 28

Studija

   

1 A ti uzmi k sebi Arona, brata svog sa sinovima njegovim između sinova Izrailjevih da mi budu sveštenici, Aron i Nadav i Avijud i Eleazar i Itamar, sinovi Aronovi.

2 I načini svete haljine Aronu, bratu svom, za čast i diku.

3 I kaži svim ljudima veštim, koje sam napunio duha mudrosti, neka načine haljine Aronu, da se posveti da mi bude sveštenik.

4 A ovo su haljine što će načiniti: naprsnik i oplećak i plašt, košulja vezena, kapa i pojas. Te haljine svete neka naprave Aronu, bratu tvom i sinovima njegovim, da mi budu sveštenici,

5 I neka uzmu zlata i porfire i skerleta i crvca i tankog platna;

6 I neka načine oplećak od zlata i od porfire i od skerleta i od crvca i od tankog platna uzvedenog, vezen.

7 Dve poramenice neka budu na njemu, koje će se sastavljati na dva kraja, da se drži zajedno.

8 A pojas na njemu neka bude naprave iste kao i on, od zlata, od porfire, od skerleta, od crvca i od tankog platna uzvedenog.

9 I uzmi dva kamena oniha, i na njima izreži imena sinova Izrailjevih,

10 Šest imena njihovih na jednom kamenu, a Šest imena ostalih na drugom kamenu po redu kako se koji rodio.

11 Veštinom kamenarskom, kojom se režu pečati, izrezaćeš na ta dva kamena imena sinova Izrailjevih, i optoči ih zlatom unaokolo.

12 I metni ta dva kamena na poramenice oplećku, da budu kameni za spomen sinovima Izrailjevim, i Aron da nosi imena njihova pred Gospodom na oba ramena svoja za spomen.

13 I načini kopče od zlata.

14 I dva lanca od čistog zlata načini jednaka pletena, i obesi lance pletene o kopče.

15 I naprsnik sudski načini naprave vezene onakve kao oplećak, od zlata, od porfire, od skerleta, od crvca i od tankog platna uzvedenog načini ga.

16 Neka bude četvorouglast i dvostruk, u dužinu s pedi i u širinu s pedi.

17 I udari po njemu drago kamenje, u četiri reda neka bude kamenje. U prvom redu: sardoniks, topaz i smaragd;

18 A u drugom redu: karbunkul, safir i dijamant;

19 A u trećem redu; ligur i ahat i ametist;

20 A u četvrtom redu: hrisolit, onih i jaspis; neka budu ukovani u zlato u svom redu.

21 I tih kamena s imenima sinova Izrailjevih biće dvanaest po imenima njihovim, da budu rezani kao pečat, svaki sa svojim imenom, za dvanaest plemena.

22 I na naprsnik metni lance jednake, pletene, od čistog zlata.

23 I dve grivne zlatne načini na naprsnik, i metni dve grivne na dva kraja naprsniku.

24 Pa provuci dva lanca zlatna kroz dve grivne na krajevima naprsniku.

25 A druga dva kraja od dva lanca zapni za dve kopče, i metni na poramenice od oplećka spred.

26 I načini druge dve grivne zlatne, i metni ih na druga dva kraja naprsniku iznutra na strani koja je od oplećka.

27 I načini još dve zlatne grivne, i metni ih na poramenice od oplećka ozdo prema sastavcima njegovim, više pojasa na oplećku.

28 Tako neka vežu naprsnik grivne njegove za grivne na oplećku vrpcom od porfire, da stoji nad pojasom od oplećka, i da se ne odvaja naprsnik od oplećka.

29 I neka nosi Aron imena sinova Izrailjevih na naprsniku sudskom na srcu svom kad ulazi u svetinju za spomen pred Gospodom vazda.

30 I metni na naprsnik sudski Urim i Tumim, da bude na srcu Aronu kad ulazi pred Gospoda, i Aron će nositi sud sinova Izrailjevih na srcu svom pred Gospodom vazda.

31 I načini plašt pod oplećak sav od porfire.

32 I ozgo neka bude prorez u sredi, i neka bude optočen prorez svuda unaokolo trakom tkan, kao prorez u oklopa, da se ne razdre.

33 A po skutu mu načini šipke od porfire i od skerleta i od crvca svuda unaokolo, i među njima zlatna zvonca svuda unaokolo:

34 Zvonce zlatno pa šipak, zvonce zlatno pa šipak po skutu od plašta svuda unaokolo.

35 I to će biti na Aronu kad služi, da se čuje glas kad ulazi u svetinju pred Gospoda i kad izlazi, da ne pogine.

36 I načini ploču od čistog zlata, i na njoj izreži kao na pečatu: Svetinja Gospodu.

37 I veži je vrpcom od porfire za kapu, spred na kapi da stoji.

38 I biće na čelu Aronovom, da nosi Aron grehe svetih prinosa koje prinesu sinovi Izrailjevi u svim darovima svojih svetih prinosa; biće na čelu njegovom vazda, da bi bili mili Gospodu.

39 I načini košulju od tankog platna izmetanog, i načini kapu od tankog platna, a pojas načini vezen.

40 I sinovima Aronovim načini košulje, i načini im pojase, i kapice im načini za čast i diku.

41 Pa to obuci Aronu bratu svom i sinovima njegovim, i pomaži ih i napuni im ruke i posveti ih da mi budu sveštenici.

42 I načini im gaće lanene, da se pokrije golo telo; od bedara do dna stegna da budu.

43 I to neka je na Aronu i na sinovima njegovim kad ulaze u šator od sastanka ili kad pristupaju k oltaru da služe u svetinji, da ne bi noseći grehe poginuli. Ovo će biti uredba večna njemu i semenu njegovom nakon njega.

   

Iz Swedenborgovih djela

 

Apokalipsa Objašnjena #240

Proučite ovaj odlomak

  
/ 1232  
  

240. Da se golima označavaju oni koji su bez razumevanja istine, jer nemaju volju da čine dobro, vidi se iz onih odlomaka u Re i gde se izraz goli pominje, a koji će se navesti niže. Razlog da ovi izrazi imaju ovakvo značenje je to što haljine označavaju istine razuma. Onaj koji je bez istina taj je isto tako i bez dobra, svo se duhovno dobro stiče pomoću istina, i bez njih, i osim preko njih, duhovno dobro ne postoji; duhovno dobro je ljubav prema bližnjemu. Go i golotinja označavaju lišavanje inteligencije i ljubavi, stoga i razumevanja dobra i volje da se ono čini; isto tako iz razloga što haljine pokrivaju telo, a telo označava dobro, stoga haljine označavaju one stvari koje pokrivaju dobro. Postoji razumevanje istine i razumevanje dobra; razumevanje istine je razumevanje onih stvari koje pripadaju veri, a razumevanje dobra je razumevanje onih stvari koje pripadaju ljubavi i ljubavi prema bližnjem. Tako isto postoji i volja od istine i volja od dobra ; volja od istine pripada onima koji pripadaju Gospodovom duhovnom carstvu, dok volja od dobra onima koji pripadaju Njegovom nebeskom carstvu. Ovi poslednji, pošto su u ljubavi prema Gospodu, a otuda u uzajamnoj ljubavi, koja je kod njih ljubav prema bližnjem, ti imaju istine upisane na njihovim srcima, i otuda ih tvore; i ono što proističe iz srca je iz volje od dobra; jer srce označava volju od dobra; dok oni koji su u ljubavi prema bližnjem, nemaju istine napisane na srcima nego u memoriji, pa stoga na intelektualnom delu uma, a ono što iz njega proističe od osećaanja, to je volja od istine. Kroz to se duhovni anđeli razlikuju od nebeskih anđela; potonji se pokazuju goli u nebu, a prvašnji su obučeni.

Razlog da se nebeski anđeli pokazuju nagi je to što im nije potrebna memorija da bi zadržali istine, ni razum da bi ih shvatili, jer su im one upisane na srcu, to jest, na ljubavi i volji, pa ih iz toga vide. A razlog da se duhovni anđeli pokazuju obučeni je to, što su im istine napisane u memoriji, a onda i u razumu. A istine tako napisane koresondiraju haljinama, stoga se oni pokazuju obučeni u skladu sa svojom inteligencijom. (Da su anđeli tako obučeni, može se videti u delu, Nebo i Pakao 177-182.) Iz ovih se razmatranja vidi da nag označava u jednom smislu one koji su u nebeskom dobru, u drugom, one koji nisu u dobru, jer nisu u istinama.

Ali ove se stvari mogu videti bolje iz Reči gde se pominju nagi i nagota, kao što su sledeći.

Kod Isaije:

Jehova reče proroku, idi, skini kostrijet sa sebe, i izuj obuću s nogu svojih. I učini tako i iđaše go i bos. Tada reče Jehova, kako ide sluga moj Isaija go i bos za znak i čudo što će biti do tri godine Misiru i Etiopskoj. Tako će odvesti car Asirski Misirce, i Etiopljane u sužanjstvo, djecu i starce, gole i bose i golijeh zadnjica, na sramotu (golotinju) Misircima (20:2-4).

Niko ne može da vidi šta je sadržano u ovim stihovima o crkvi i o nebu ako ne zna unutrašnji smisao; jer svaka pojedinost u Reči sadrži nešto o nebu i crkvi, jer je Reč duhovna; stoga će to biti objašnjeno. Ovde se prorokom označava doktrina crkve; skidanjem kostreti sa svojih slabina, ili razgolićujući svoje slabine, označava otkriti svoje prljave ljubavi. Kostret ovde označava haljine koje pokrivaju, a slabinama se označavaju one ljubavi. Skidanjem obuće sa nogu, ili skidanjem obuće s tabana noge, otkrivaju se prljave prirodne stvari. Carem Asirskim koji vodi u sužanjstvo Misirce (Egipćane) I Etiopljane, označava se izopačeno Racionalno koje potvrđuje zla i obmane znanjima-sećanjima i zabludama. Decom i starcima označavaju se sve stvari, kako uopšte tako i pojedinačno. Golim i bosim, označava se da su lišeni sve istine i svog dobra. Njihovim otkrivenim zadnjicama označavaju se zla ljubavi prema sebi; golotinjom (sramotom) Egipćana, obmane iz toga. Stoga je jasno šta se ovde govori o crkvi i nebu, naime, da se izokrenuto Racionalno, koje osporava Boga, i pripisuje sve prirodi, da se potvrđuje pomoću znanja-sećanja i obmana, sve dok se ne liši razumevnanja istine od dobra. (Da se prorokom u Reči označava doktrina, može se videti u Nebeskim Tajnama, br. 2534, 7269; slabinama (bedrima) označavaju se ljubavi u oba smisla, br. 3021, 4280, 5059; nogama se označavaju prirodne stvari koje pripadaju čoveku, a stopalima nogu one koje su u poslednjim, br. 2162, 3147, 3761, 3986, 4280, 4938-4952; obućom se označavaju iste stvari u pogledu njihovog pokrivanja, br. 171, 2162, 6844; carem Asirskim označava se Racionalno u oba smisla, r. 119, 1186; Egiptom se označava Znanje-sećanje prirodnog čoveka, isto tako u oba smisla, dobrom i zlom, br. 1164, 1165, 1186, 1462, 9340, 9391; a Kušom (Etiopijom) se označavaju zablude čula, br. 1163, 1164, 1166.)

Kod Jezekilja:

I idući mimo tebe i vidjevši te gdje se valjaš u krvi svojoj, rekoh ti: da si živa u krvi svojoj! Ali ti se osloni na ljepotu svoju, i prokurva se sa zla svojega. Nijesi se sjećala dana mladosti svoje, kada si bila gola i bosa. Počinila si kurvarstvo sa sinovima Misirskim i sa sinovima Asirskim. Umnožila si kurvarstvo do zemlja Haldejske, i tako je golotinjom okriveno kurvarstvo tvoje; stoga će te kamenovati, i isjeći će te na komade mačevima svojim. I spaliće ognjem kuće tvoje (16:6, i sledeći stihovi).

Ovde se govori o Jerusalimu, kojim se označava crkva u pogledu doktrine; tim i drugim izrazima opisuje se u istom poglavlju kakva je bila crkva u početku, i šta je postala kada je otpala od dobra i istine. Kakva je bila kada ju je Gospod ustanovio sa, Idući mimo tebe, vidjeh te, i pokrih golotinju tvoju, i oprah te, i obukoh te. Pokriti golotinju označava utkloniti zla volje i obmane razuma; oprati označava očisiti od zala, a obući označava poučiti u istinama. Kvalitet crkve, kada je u odstupanju od dobra i istine, opisuje se u onome što sledi. Oslonila si se na krasotu svoju, označava inteligenciju iz propriuma, i da je crkva uživala u tome. Počiniti kurvarstvo označava upijati obmane; kurvati se s Egipćanima i sinovima Asirskim, označavaju se falsifikovanja potvrđena znanjima-sećanjima i racionalnim stvarima iz toga. Umnožavanje kurvarsva sa Haldejcima, označava i profanaciju istine. Otuda je jasno šta se označava time što se kaže da je njena golotinja otkrivena kroz njeno kurvarstva; naime, da će crkva zbog obmana i falsifikovanja biti lišena svakog razumevanja istine. Biti kamenovana označava da će crkva nestati zbog obmana. To što će je iseći na komade svojim mačevima, označava da će crkva savim nestati zbog falsifikovanja istine. A to što će ognjem spaliti tvoje kuće, označava da će sasvim nestati zbog paklenih ljubavi; kuće označavaju sve ono što pripada čoveku, a oganj označava paklene ljubavi. Iz ovih se razmatranja jasno vidi šta je od onoga što pripada nebu i crkvi sadržano u ovim rečima, i da se to pokazuje samo iz duhovnog smisla. (Da oprati označava očisiti od zala i obmana, može se videti u Nebeskim Tajnama, br. 3147, 10237, 10243; da obući označava poučiti u istinama, br. 1073, 2576, 5248, 9952, 10536; da krasota označava inteligenciju, br. 300, 4985, 5199, u ovom slučaju inteligeniciju iz propriuma. Da kurvarenje označava biti prožet obmanama, vidi gore, br. 141; da Egipat označava Znanje-sećanje, a Asirija Racionalno, može se videti upravo gore; da Haldeja označava profanaciju istine, Nebeske Tajne 1182, 1283, 1295, 104, 106, 1307, 1308, 1321, 1322, 1326; da kamenovati označava nestati zbog obmana br. 515, 7456, 8575, 8799; da mač označava obmanu koja se bori protivu istine I koja ju razara br. 2799, 4499, 7102, otuda isjeći na komade mačem označava nestati sasvim zbog falsifikovanja istine; da oganj označava paklenu ljubav, br. 1861, 5071, 6314, 6832, 7575, 10747; I da kuća označava cijelog čovjeka, I stvari koje mu pripadaju, stoga koje pripadaju njegovom razumu I njegovoj volji, br. 710, 2231, 2233, 2559, 3128, 3538, 4973, 5023, 6690, 7353, 7848, 7910, 7929, 9150; otuda se vidi šta je označeno sa, oni će spaliti kuće tvoje ognjem.)

Kod Osije;

Svađajte se s materom svojom, jer mi nije žena, niti sam joj ja muž; neka odbaci kurvarstva svoja od lica svojega, i preljube svoje od dojaka svojih. Da je ne bih svukao golu i učinio je kakva je bila u onaj dan kada se rodila, i da je ne bih postavio da bude kao pustinja, i neću se smilovati na djecu njenu, jer su kopilad (sinovi kurvarstva) (2:2-4).

I ovde je predmet o kome se govori crkva koja je pala u obmane i zla; majka s kojom će se boriti, označava crkvu; kurvarstva i preljube označavaju obmane i zla iz toga; učiniti da bude kao pustinja i zemlja suva, označava lišavanje dobra i istine. Umoriti je žeđu označava potpuni nedostatak istine; njeni sinovi označavaju sve obmane iz toga, uopšte, stoga se nazivaju sinovi kurvarstva. (Da majka označava crkvu, može se videti, Nebeske Tajne 289, 2691, 2717, 3703, 427, 8897; da pustinja označava gde nema dobra jer nema istine, br. 2708, 4736, 7055; da suva zemlja označava gde nema istine, jer voda označava istinu vere, br. 2702, 3058, 5668, 8566, 10238; da biti umoren žeđu, označava nestati zbog nedostatka istine, br. 8568 na kraju. Da sinovi označavaju osećanja istine i istine uopšte, br. 2362, 3963, 6729, 6729, 6775, 6778, 9055; stoga, u obrnutom smislu, osećanja obmane i obmane uopšte. Otuda se može videti da se svlačenjem do gola označava da će biti bez dobra i istine.) U Plaču:

Teško sagriješi Jerusalim. Zato posta kao nečista žena; svi koji su ga poštovali, preziru ga, jer vidješe golotinju njegovu (1:8).

Kod Jezekilja:

Oliva, koja je Samarija, počini kurvarstvo s Egipćanima, i sa sinovima Asirskim; oni otkriše golotinju njezinu, uzeše sinove i kćeri njihove, i na kraju je posekoše mačem; stoga ću te dati u ruke onima na koje si mrzila, da s tobom postupe po svojoj mržnji, i da ti oduzmu sav trud tvoj, i da te ostave golu i nagu, da se pokaže golotinja tvoga kurvarstva (23:4, 8, 9, 10, 18, 28, 29).

Ovde je predmet o kome se govori Samarija, koja se naziva Olom, i Jerusalim, koji se naziva Olivom, gde je crkva označena s obje. Samarijom, gde su bili sinovi Izrailjevi, označava se crkva gde nema istina, nego obmana, a Jerusalimom crkva gde nema dobara, nego zala. Šta je označeno kurvarenjem s Egipćanima i sinovima Asirskim, a šta ubijanjem njenih sinova i kćeri mačem, objašnjeno je gore; otuda je jasno, da se time što je ostavljena gola i naga označava se da je bez dobra i istine.

Kod Isaije:

Zato će Jehova učiniti da oćelavi glava (kruna na glavi) kćerima Sionskim, i otkriće golotinju njihovu (3:17).

Kćeri Sionske označavaju nebesku crkvu i stvari te crkve, ali, u ovome slučaju, izokrenute. Krunom na glavi koja će oćelaviti, označava se inteligencija koje će biti lišeni; a zadnjica, koja će se pokazati gola, označava se ljubav prema sebi i obmana.

Kod Nahuma:

Teško gradu krvničkom, vas je pun laži i otimanja, grbež ne izbiva iz njega. Za mnoštvo kurvarstva ljupke kurve, vješte bajačice, evo me na te, i uzgrnuću ti skute tvoje na lice, i pokazaću narodima golotinju tvoju i carstvima sramotu tvoju (3:1, 4, 5).

Grad krvnički označava doktrinu obmane koja pričinjava nasilje dobru ljubavi prema bližnjem.

Kod Avakuma:

Teško onome koji poji bližnjega svojega, dodaje mijeh svoj da bi ga opojio i gledao mu golotinju. Pij i ti, i otkrij golotinju (okrajak) svoju (2:15, 16).

Pojiti druga (bližnjega) da bude pijan, označava prenositi obmane sve dok prestane da vidi istinu; videti njihovu golotinju, označava učiniti da se pojave obmane razuma i zla volje. Okrajak koji ćeš se otkriti, označava prljave ljubavi. (Da piti označava biti poučavan u istinama, može se videti, Nebeske Tajne 3069, 3772, 4017, 4018, 8562, 9412; otuda, u obrnutom smislu, označava predati (prenijeti) obmane; da opijati označava postati bezuman zbog obmana, stogane videti istine, br. 1072; da okrajak označava telesne i zemaljske ljubavi, br. 4462, 7945.) Otuda je očito šta je ozanačeno time što se Noje opio vinom i bio pijan, tako da je ležao posred šatora, i da se Ham nasmijao na golotinju svog oca, ali da su Sem i Jafet pokrili njegovu golotinju, i okretali se licem natrag da ne bi vidjeli golotnju svoga oca (Postanje 9:21-23).

(Ali ove su stvari objašnjene u Nebeskim Tajnama gde se o tome govori). U Plaču:

Doći će i tebi čaša, kćeri Edomska, koja živiš u zemlji Uzu, opićeš se i otkrićeš se (4:21).

Ovde se sa biti pijan i go označavaju iste stvari kao gore. (Ali posebno su označene Edomom, kao što se može videti, Nebeske Tajne 3322, 8314.)

Kod Isaije:

Kćeri Vavilonska i Haldejska, sjedi u prah, nema prijestola, jer se više nećeš zvati nježna i ljupka. Uzmi žrvnje i melji žito, otkrij kosu svoju, izuj se i zagali golijeni, idi preko rijeka. Otkriće se golotinja tvoja, i vidjeće se sramota tvoja (47:1-3).

Kćeri Vavilonskom i Haldejskom označavaju se oni koji profanišu (skrnave) dobra i istine crkve. Mljeti žito označava falsifikovati istine; otkriti kosu i goleni označava biti lišen razumevanja istine, i volje za dobro; stoga je bilo naloženo Aronu i njegovim sinovima da se ne penju stepenicama k oltaru, da se ne bi otkrila njihovagolotinja (Izlazak 20:26). Tako da načine gaće lanene da se pokrije golo tijelo; od bedara do stegna da budu. I to neka je na Aronu i sinovima njegovim kad ulaze u šator od sastanka ili kad pristupaju k oltaru i služe, da ne bi noseći grijehe poginuli (Izlazak 28:42, 43).

Iz ovih je razmatranja jasno što je označeno rečima u sledećem stihu ovoga poglavlja: Svjetujem te da kupiš u mene zlata žeženoga u ognju, da se obogatiš. I bijele haljine, da se obučeš, da se ne pokaže sramota golotinje tvoje. A isto tako u sledećim rečima ove knjige Apokalipse:

Blago onome koji je budan i koji čuva haljine svoje, da go ne hodi i da se ne vidi sramota njegova (16:15).

Pored toga, nagima se u Reči označavaju i oni koji nisu u istinama, a zbog toga ni u dobru, jer ne znaju istine, ali ih žele. Ovo je slučaj s onima unutar crkve gde su u obmanama oni koji naučavaju; a označava i one koji su izvan crkve, i koji nemaju Reč, pa zbog toga niti znaju istine niti bilo šta o Gospodu. Ovi su opisani u sledećim odlomcima.

Kod Isaije:

Nijeli ovo post koji izabrah: da razvežeš veze bezbožnosti, da prelamaš hljeb sa gladnima, i da obučeš gologa kada ga vidiš? (58:6, 7).

Kod Jezekilja:

Neka da hljeb gladnome, i neka pokrije gologa haljinom (18:7).

I kod Mateja:

Bijah go, i obukoste me (25:36, 38).

Pokriti haljinom, ili obući, označava poučiti u istinama. (Da haljine označavaju istine, može se videti gore, br. 195, a da goli ozančava dobro nevinosti, može se videti u Nebeskim Tajnama, br. 179, 180, 280.)

  
/ 1232  
  

Iz Swedenborgovih djela

 

Nebeske Tajne #2702

Proučite ovaj odlomak

  
/ 10837  
  

2702. Te ugleda studenac (I ona vidje zdenac s vodom): da ovo onačava Gospodovu Reč, od koje su istine, vidi se iz značenja zdenca, i izvora, koji označavaju Reč, a isto tako i nauk iz Reči, pa stoga i istinu samu, o kojem značenju će uskoro biti govora; kao i iz značenja vode, koja je istina. Da zdenac (bunar) u kome ima vode, i izvor, označava Gospodovu Reč, a isto tako i nauk iz Reči, pa i samu istinu, vidi se iz mnogih odlomaka. Pošto se ovde govori o duhovnoj crkvi, naziva se zdenac (bunar) a ne izvor, isto kao i u sledećim stihovima ovoga poglavlja: - A Avram prekori Abimeleha za studenac, koji uzeše na silu sluge Abimelehove (stih 25); isto tako u Postanju, poglavlje XXVI: Pa sve studence koje bjehu iskopali sluge oca njegova zaroniše Filisteji i zasuše ih zemljom. I stade Isak iskopavati koji bjehu iskopani za vremena Avrama oca njegoa, a koje zaroniše Filistji; i prozva imenima koja im bješe nadio otac njegov. I kopajući sluge Isakoe u onom dolu, nađoše studenac žive vode. Tada se podiž dande, i iskopa drugi studenac, i oko njega ne bi svađe; Isti dan došavši sluge Isakove kazaše mu za studenac, koji iskopaše, i rekoše: nađosmo vodu (15, 18, 19, 22, 32), gde studenci ne označavaju ništa drugo nego stvari nauka, o kojima su se raspravljali, i o drugim (stvarima nauka) o kojim se nisu raspravljali. Inače, njihovo kopanje studenaca, i tako česte raspre oko njih, ne bi bile dovoljno važne da bi ušle u Božansku Reč. Studenac na sličan način označava Reč, ili nauk, kao kod Mojsija: Onda otidoše u Beru: to je studenac za koji bješe rekao Jehova Mojsiju: skupi narod i daću im vode. Tada pjeva Izrael pjesmu ovu: Diži se, studenče; pripjevajte ga: Studenče, koji kopaše knezovi, koji iskopaše glavari narodni s onijem koji postavi zakon, palicama svojim. A iz pustinje otidoše u Matanu (Brojevi 21:16-18). Pošto zdenac označava ove stvari, bila je to proročka pesma u Izraelu, u kojoj se govori o nauku vere, kao što se vidi iz pojedinosti u unutrašnjem smislu. Otuda i ime Ber (studenac), pa otuda i ime Beršeba, i njeno značenje u unutrašnjem smislu, a to je nauk sam. Ali nauk u kojemu nema istina, naziva se jama, ili zdenac u kome nema vode, kao kod Jeremije: Najveći među njima šalju najmanje za vodu; došavši na studence ne nađoše vode, vraćaju se s praznijem sudovima svojim, stide se i srame, i pokrivaju svoju glavu (Jeremija 14:3), gde voda označava istine; jame u kojima ne nalaze vode označavaju nauk u kome nema istine.

Opet: Jer dva zla učini moj narod: ostavivši mene, izvor žive vode, i iskopaše sebi jame (studence), studence isprovaljivane, koji ne mogu da drže vode (Postanje 2:13), gde isprovaljivani sudenci (jame) označavaju stvari nauka koje su bile veštački napravljene (isfabrikovane). Da izvor označava Reč, a isto tako i nauk (doktrinu), pa stoga i istinu, vidi se kod Isaije: Siromahe i uboge, koji traže vodu a nje nema, kojima se jezik osušio od žeđi, njih ću uslišiti ja Jehova, ja Bog Izrailjev ne ću ih ostaviti. Otvoriću rijeke na visovima i izvore usred dolina, pustinju ću obratiti u jezero vodeno, i suhu zemlju u izvore vodene (Isaija 41:17, 18); ovo se odnosi na pustoš istine, što je označeno siromasima i ubogima koji traže vode a nje nema, i kao i njihovim jezicima koji su se osušili od žeđi; a onda utehom, osveženjem, i poukom posle pustošenja (kao u ovim stihovima o Agari), što je označeno Jehovinim otvaranjem reka na visinama, i izvora u sred dolina, pretvarajući pustinju u jezero, i suhu zemlju u izvore vodene; gde sve ove stvari označavaju nauk istine, i osećanje koje od nje potiče.

Kod Mojsija: Da bi nastavao Izrael sam bezbedno,

izvor Jakovljev, u zemlji obilnoj žitom i vinom; i nebo će njegovo kropiti rosom (Zak. Ponovljeni 33:28), gde izvori Jakovljevi označavaju Reč i nauk istine iz nje. Baš zato što Jakovljev izvor označava Reč i nauke iz nje, kada je Gospod došao na Jakovljev izvor, On je razgovarao sa ženom Samarjankom, i poučio je šta je označeno izvorom vode, kao što je to zabeleženo kod Jovana: Tako dođe Isus u grad Samarijski koji se zove Sihar, blizu sela koje dade Jakov Josipu sinu svojemu. A ondje bješe izvor Jakovljev; i Isus umoran od puta sjeđaše na izvoru, a bješe oko šestoga sahata. Dođe žena Samarjanka da zahvati vode; reče joj Isus: daj mi da pijem. Isus joj reče: da ti znaš dar Božiji i koji ti govori: daj mi da pijem, ti bi iskala u njega i dao bi ti vodu živu. Svaki koji pije od ove vode opet će ožednjeti; a koji pije od vode koju ću mu ja dati ne će ožednjeti do vijeka, nego voda što ću mu je ja dati biće u njemu izvor vode koja teče u život vječni Jovan 4:5-7, 10, 13, 14). Jakovljev izvor označava Reč, voda istinu, a Samarija duhovnu crkvu, što je često slučaj u Reči; stoga je Gospod govorio sa ženom Samarjankom, i učio je nauku istine od Sebe, a kada je od Njega ili, što je isto, od Njegove Reči, to je izvor vode žive koja teče u život večni, a sama istina je voda živa. Na sličan način, kod istoga Jevanđeliste: Isus govoraše: ko je žedan, neka dođe k Meni i pije. Koji Me vjerije, kao što pismo reče, iz njegova će tijela poteći rijeke žive vode Jovan 7:37, 38).

Opet: Ja ću žednome dati iz izvora vode žive za badava (Otkr. 21:6); reke žive vode, i izvori vode žive, označavaju istine koje su od Gospoda, ili od Njegove Reči, jer Gospod je Reč; dobro ljubavi i milosrđa, koje je od Gospoda, je život istine; za onoga se kaže da je žedan koji voli i oseća istinu; drugi ne mogu da budu žedni. Ove se istine nazivaju izvori spasenja kod Isaije: S radošću ćete crpsti vodu iz izvora ovoga spasenja. I tada ćete reći: hvalite Jehovu, glasite ime Njegovo, javljajte narodima ime Njegovo (Isaija 12:3, 4).

Da izvor iznačava Reč, ili nauk iz nje, vidi se i kod Joila: I tada će gore kapati slatkijem vinom, i humovi će se topiti od mlijeka, i svijem potocima Judinijem teći će voda, i izaći će izvor iz doma Jehovina, i natopiće dolinu Sitim Joilo 3:18. ; gde voda označava istine, a izvor iz doma Jehovina označava Gospodovu Reč.

Kod Jeremije: Evo, ja ću ih dovesti iz zemlje sjeverne, i sabraću ih u krajeve zemaljske, i slijepa i hroma, i trudnu i porodilju, i vodiću ih pored potoka pravijem putem, na kome se ne će spoticati Jeremija 31:8, 9). Potoci (izvori) koji vod ravijem putem, označavaju nauk istine (istinski nauk); sjeverna zemlja označava neznanje i pustoš istine; plač i jauk označavaju njihovo stanje tuge i očaja; povesti ih izvorima vode označava osveženje i poučavanje u istinama, kao u sadašnjem slučaju u vezi s Agarom i njenim sinom. O istim stvarima čitamo kod Isaije: Radovaće se tome pustinja i zemlja sasušena, veseliće se pustoš i procvjetati kao ruža. Procvjetaće obilno, i popijevajući; slava Livanska i krasota Karmelska i Saronska, ta će mjesta vidjeti slavu Jehovinu. I ukrijepite klonule ruke, i koljena iznemogla utvrdite. Tada će hromac skakati kao jelen, i jezik njegov pjevaće, jer će u pustinji provreti vode i potoci u zemlji sasušenoj, I suho će mjesto postati jezero, i zemlja osušena izvori vodeni (Isaija 35:1-3, 5-7), gde pustinja označava pustoš istine; voda, potoci, jezero, i izvori vodeni, označavaju istine, koje su osveženje i radost onima koji su bili u pustoši, a čija se radost pokazuje mnogim izrazima.

Kod Davida: Jehova izvodi izvore po dolinama, između gora teku vode. Napajaju se zvijeri poljske, i divlji magarci gase žeđu svoju. Napajaš gore s visina svojih Psalam 104:10, 11, 13); izvori označavaju istine; gore ljubav dobra i istine; dati piti označava poučavati; divlje zveri poljske su oni koji žive od ovih (istina), vidi br. 774, 841, 908; divlji magarci su oni koji su samo u racionalnim istinama, vidi br. 1949-1951).

Kod Mojsija: jer Jehova Bog tvoj uvešće te sada u dobru zemlju, u kojoj ima dosta potoka i izvora i jezera, što izviru po dolinama i po brdima (Zak. Ponovljeni 8:7); zemlja označava Gospodovo carstvo i crkvu (vidi br- 662, 1066, 1067, 1262, 1413, 2571), koja se naziva dobrom zbog dobra ljubavi i milosrđa; reke, vode, izvori, i bezdani, označavaju istine.

Opet: Zemlja Hanahska u kojoj su brda i doline, i natapa je dažd nebeski (Zak. Pon. (11:11).

Da vode označavaju istine, kako duhovne tako i racionalne, kao i znanja-reči, vidi se iz ovih odlomaka: - kod Isaije: Jer gle, Jehova Bog nad vojskama uzeće Jerusalimu i Judi potporu i pomoć, svaku potporu u hljebu i svaku potporu u vodi (Isaija 3:1).

Opet: Iznesite vode pred žedne, koji živite u zemlji Temni, sretite s hljebom bjegunca (Isaija 21:14).

Opet: Blago vama koji sijete pored svake vode, i puštate volove i magarce (32:20). Ko hodi po pravdi i govori što je pravo, on će nastavati na visokim mjestima; gradovi na visokim stijenama biće mu utočište, hljeb će mu se davati, vode mu se ne će premicati (Isaija 33:15, 16).

Opet: Ne će ožednjeti kad ih povede preko pustinje; vodu iz stijene točiće im, jer će rascijepiti kamen, i poteći će voda (Isaija 48:21; Izlazak 17:1-8; Brojevi 20:11-13).

Kod Davida: Raskida stijene u pustinji, i poji ih kao iz velike bezdane; izvodi potoke iz kamena, i vodi vodu rijeka (Psalam 78:15, 16), gde stijena označava Gospoda; vode, rijeke, i bezdani označavaju istine od Njega.

Opet: On pretvara rijeke u pustinju, i izvore vodene u suhotu. On pretvara pustinju u jezera, i suhu zemlju u izvore vodene (107:3, 35).

Opet: Glas Jehovin je nad vodama, Jehova je nad mnogim vodama (Psalam 29:3).

Opet: Potoci vesele grad Božiji, sveti stan višnjega Psalam 46:4).

Opet: Riječju Božijom nebesa se stvoriše, i duhom usta njegovijeh sva vojska nebeska. Kao u gomilu sabra vodu morsku, i propasti metnu u spreme Psalam 33:6, 7).

Opet: Nadgledaš zemlju i zalivaš je. Obilno obogaćavaš; potok je Božiji pun vode, spremaš za njih žito, jer si tako uredio (Psalam 65:9).

Opet: Vidješe te vode, Gospode, i ustreptaše, i bezdane se zadrmaše. Od oblaka lijaše voda, oblaci davahu glas, a strijele tvoje lećahu. Po moru bijaše put tvoj, i staze tvoje po velikoj vodi (Psalam 77:16, 17, 19). Svakome je jasno da vode ovde ne znače vode, i da se bezdani ne drmaju, i da Jehova ne hoda po vodi, nego da se ovime označavaju duhovne istine, to jest, duhovne stvari koje pripadaju istini; inače, ovo bi bio skup praznih reči.

Kod Isaije: Oj žedni koji ste god, hodite na vodu, i koji nemate novaca, hodite, kupujte i jedite (Isaija 55:1. : Kod Zaharije: I u taj će dan poteći iz Jerusalima voda živa, pola k isičnom moru, pola k zapadnom moru, i biće je i ljeti i zimi Zaharija 14:8. Osim toga, kada se u Reči radi o crkvi koja treba da bude ustanovljena (posađena), i kad je opisana kao raj, kao vrt, ili kao drveće, bilo je uobičajeno (crkvu) opisivati vodama ili rekama koje je napajaju (vrt ili crkvu), pod čime se misli na duhovne, racionalme i znanja-reči stvari, koje pripadaju istini, kao što je slučaj sa rajskim vrtom koji se opisuje u Postanju 2:8, 9, koji je opisan rekama u istom poglavlju (stihovi 10-14), čime su označene stvari koje pripadaju mudrosti i inteligenciji, vidi br. 107-121. Isti je slučaj u mnogim drugim delovima Reči, kao kod Mojsija: Pružili su se kao potoci, kao vrtovi kraj rijeke, kao mirisava drveta koja je posadio Jehova, kao kedri na vodi. Poteći će voda iz vijedra njegova, i sjeme će njegovo biti među velikim vodama (Brojevi 24:6, 7).

Kod Jezikilja: I uze sjeme iz one zemlje, i metnu ga na njivu, odnese ga gdje ima mnogo vode, i ostavi ga dobro. I posta čokot, i pusti grane i izbi odvode Jezekilj 17:5? 17:6). Loza i vinograd označavaju duhovnu crkvu, vidi gore, br. 1069.

Opet: Dok bijaše miran, mati tvoja bijaše ko vinova loza, posađena kra ode, rodna i granata bješe od mnoge vode Jezekilj 19:10).

Opet: Eto, Asirac bješe kedar na Libanu, lijepijeh grana i debela hlada. Voda ga odgoji, bezdana ga uzvisi; ona rijekama tecijaše oko njegova stabla i puštaše potoke svoje k svijem drvetima poljskim Jezekilj 31:3? 31:4).

Opet: A kad se vratih gle, po brijegu i rijeci mnogo drva otud i odavud. I reče mi: ova voda teče u Galileju prvu, i spušta se u polje, i utječe u more, i kad dođe u more, njegova će voda postati zdrava. I sve životinje što se miču kuda god dođu ove rijeke, biće žive i biće veliko mnoštvo riba, jer kad dođe ova voda onamo, druga će postati zdrava, i sve će biti živo gdje ova rijeka dođe. I bare njegove i glibovi ne će biti zdravi, nego će ostati slani Jezekilj 47:7-9? 47:11); govoreći o Novom Jerusalimu, ili o Gospodovom duhovnom carstvu: vode koje teku prema istočnoj granici, označavaju duhovne stvari koje su od nebeskih stvari, koje su istine nebeskoga porekla, to jest, vera koja potiče od ljubavi i milosrđa, vidi br. 101, 1250; silazeći u dolinu označava stvari nauka (doktrine) koje pripadaju racionalom, vidi br. 2418, 2450; silazeći prema moru, označava znanja-reči; gore označavaju skup znanja-reči, vidi br. 28; životinje koje se miču označavaju uživanja koja su otuda (vidi br. 746, 909, 994), a koje treba da žive od vode u rekama, to jest, od duhovnih stvari koje potiču od nebeskih; mnogo ribe označava znanja-reči koja se mogu primeniti, vidi br. 40, 991; glibovi i bare (močvare) označavaju ono što se ne može primeniti i nečista znanja-reči; pretvoriti se u so, označava biti opustošen, vidi br. 2455).

Kod Jeremije: Blago čovjeku koji se uzda u Jehovu i kome je Jehova uzdanica, jer će biti kao drvo usađeno kraj vode i koje niz potok pušta žile svoje Jeremija 17:7, 8).

Kod Davida: On je kao drvo usađeno kraj potoka, koje rod svoj donosi u svoje vrijeme, i kojemu list ne vene: što god radi, sve mu napreduje (Psalam 1:3).

Kod Jovana: I pokaza mi čistu rijeku vode života, bistru kao kristal, koja izlažaše iz prijetolja Božjeg i jagnjetovog. Nasred ulica njegovijeh i s obje strane rijeke drvo života, koje rađa dvanaest rodova dajući svakog mjeseca svoj rod (Otkr. 22:1, 2). Pošto, dakle, vode označavaju istine u unutrašnjem smislu Reči, stoga je u Jevrejskoj Crkvi, radi reprezentacije pred anđelima koji obrede vide duhovno, bilo zapoveđeno da se sveštenici i Leviti peru vodom kada obavljaju službu, i to u sasudu između šatora i oltara, a posle i u mjedenom moru, i u drugim sasudima okolo hrama, koji su bili umeso izvora. Na sličan način, radi reprezentacje, ustanovljena je voda za greh, ili voda očišćenja, kojom da s oškrope Leviti (Brojevi 8:7); tako isto voda od odvajanja koje je načinjena od pepela crvene junice (Brojevi 19:2-19); i plen oduzet od Medijanaca treba da se opere vodom (Brojevi 31:19-25). Voda koja je izašla iz stene (Izlazak 17:1-8, Brojevi 20:1-13; Zak. Ponovljeni 8:15), pretstavljala je i označavala obilje duhovnih stvari, ili istine vere od Gospoda. Gorke vode koje su ozdravile uz pomoć drveta (Izlazak 15:22-25), pretstavljale su i označavale da se istine, koje su neprijatne, mogu učiniti prijatnim i prihvatljivim ako se spoje s dobrima i osećanjem za dobra; da drvo označava dobro koje pripada osećanju ili volji, vidi br. 643. Iz onoga što je rečeno, može se sada znati šta je označeno vodom u Reči, pa i što označava voda krštenja, o kojoj je Gospod govorio kod Jovana: Ako se čovek ne rodi od vode i od Duha, ne će ući u carstvo Božje (Jovan 3:5), naime, da voda označava duhovno vere, i da Duh označava nebesko od toga. Pa tako krštenje da je znak (simbol) čovekovog preporoda po Gospodu pomoću istina i dobara vere; ne da se čovek nanovo rađa kroz krštenje, nego da da se nanovo rađa ako živi žiotom koji je označen krštenjem, u koji život treba da uđu Hrišćani, oni koji imaju istine vere, jer imaju Reč.

  
/ 10837