1
Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman.
2
Ali bolje je koriti nego se gnjeviti,
3
i tko priznaje uklanja se poniženju.
4
Kao uškopljenik koji hoće razdjevičiti djevicu, takav je onaj tko hoće pravdu provesti nasiljem.
5
Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja.
6
Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer čeka pravi čas.
7
Mudar čovjek šuti do zgodnog časa, a luđak i brbljavac propuštaju zgodu.
8
Tko odviše govori postaje odvratan, a tko je odviše slobodan postaje mrzak.
9
Netko u nesreći nalazi sreću, a gdjekoji dobitak postaje gubitak.
10
Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko isplaćuje.
11
Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu.
12
Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko.
13
Mudrac stekne naklonost svojim riječima, dok luđaci prosipaju laske uzalud.
14
Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove oči traže sedmerostruk uzvrat;
15
on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav čovjek.
16
Luđak veli: "Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobročinstva.
17
Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh." Koliko puta i koliki izruguju takvoga!
18
Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi.
19
Čovjek neugodan - neumjesna je priča razvučena na ustima neodgojenih.
20
Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda čovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme.
21
Gdjekoga siromaštvo čuva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti.
22
Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog luđakova mnijenja.
23
Netko zbog stida obeća štogod prijatelju i učini ga bez potrebe neprijateljem.
24
Gnusna je ljaga na čovjeku laž i uvijek je u ustima ljudi neukih.
25
Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže, a oba će baštiniti propast.
26
Laganje je sramotan običaj, i sramota lažljivčeva ostaje vječno s njim.
27
Mudar čovjek stječe ugled, i umnik je mio velikašima.
28
Tko obrađuje zemlju žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda.
29
Darovi i pokloni zasljepljuju oči mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore.
30
Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga?
31
Bolji je čovjek koji krije ludost svoju nego čovjek koji krije svoju mudrost.
