Bible

 

Izlazak 36

Studie

   

1 I stade raditi Veseleilo i Elijav i svi ljudi vešti, kojima beše Gospod dao mudrost i razum da umeju raditi svaki posao za službu u svetinji, i sve što je zapovedio Gospod.

2 I pozva Mojsije Veseleila i Elijava i sve ljude vešte, kojima Gospod dade mudrost u srce, koje god podiže srce njihovo da dođu da rade taj posao.

3 I uzeše od Mojsija sve priloge, koje donesoše sinovi Izrailjevi da se uradi delo za službu u svetinji. Ali još donošahu k njemu dragovoljne priloge svako jutro.

4 Tada dođoše svi vešti ljudi, koji rađahu delo za svetinju, svaki od svog posla, koji rađahu,

5 I rekoše Mojsiju govoreći: Više donosi narod nego što treba da se uradi delo, koje je Gospod zapovedio da se uradi.

6 I zapovedi Mojsije da se oglasi po logoru govoreći: Ni čovek ni žena da ne donosi više priloge za svetinju. I zabrani se narodu da ne donosi.

7 Jer beše svega dosta da se uradi sve delo, i još pretecaše.

8 I ljudi vešti između onih, koji radiše ovo delo, načiniše šator od deset zavesa od tankog platna uzvedenog i od porfire i od skerleta i od crvca, s heruvimima, vešto vezenim načiniše.

9 U dužinu beše jedan zaves od dvadeset i osam lakata a u širinu od četiri lakta; svi zavesi behu jedne mere.

10 I sastaviše pet zavesa jedan s drugim, i pet drugih zavesa sastaviše jedan s drugim.

11 I načiniše petlje od porfire po kraju prvog zavesa na onoj strani gde će se sastaviti s drugim; i tako načiniše na svakom zavesu po kraju gde će se sastaviti s drugim.

12 Pedeset petalja načiniše na prvom zavesu, i Pedeset petalja načiniše na kraju svakog zavesa gde se sastavlja s drugim; petlje behu jedna prema drugoj.

13 I načiniše pedeset zlatnih kuka, i sastaviše kukama zavese jedan s drugim; tako se šator sastavi.

14 I načiniše zavese od kostreti za naslon nad šatorom; jedanaest takvih zavesa načiniše.

15 U dužinu beše jedan zaves od trideset lakata a u širinu od četiri lakta; jedne mere beše svih jedanaest zavesa.

16 I sastaviše pet zavesa zajedno, a drugih šest zavesa zajedno.

17 I načiniše pedeset petalja po kraju jednog zavesa gde se sastavlja sa drugim, i pedeset petalja načiniše po kraju drugog zavesa da se sastavi.

18 I načiniše pedeset kuka od bronze da se sastavi naslon.

19 I načiniše pokrivač na naslon od koža ovnujskih crvenih obojenih, i pokrivač od koža jazavičijih ozgo.

20 I načiniše daske šatoru od drveta sitima, koje će stajati pravo.

21 Daska beše duga deset lakata a podrug lakta široka svaka daska.

22 Po dva čepa behu na dasci, jedan prema drugom; tako načiniše na svim daskama za šator.

23 A ovih dasaka za šator načiniše dvadeset dasaka za južnu stranu;

24 I četrdeset stopica srebrnih načiniše pod dvadeset dasaka, dve stopice pod jednu dasku za dva čepa njena, a dve stopice pod drugu dasku za dva čepa njena.

25 Tako i na drugoj strani šatora, prema severu, načiniše dvadeset dasaka,

26 I četrdeset stopica srebrnih pod njih, dve stopice pod jednu dasku a dve stopice pod drugu dasku.

27 A na zapadnoj strani šatora načiniše šest dasaka;

28 I još dve daske načiniše na uglove šatoru s obe strane;

29 One behu sastavljene ozdo, i behu sastavljene ozgo biočugom; tako načiniše s obe strane na dva ugla.

30 I tako beše osam dasaka i šesnaest stopica njihovih srebrnih, po dve stopice pod svaku dasku.

31 I načiniše prevornice od drveta sitima: pet za daske na jednoj strani šatora,

32 I pet prevornica za daske na drugoj strani šatora, i pet prevornica za daske na zapadnoj strani šatora do oba ugla.

33 I načiniše prevornicu srednju da ide preko srede dasaka od jednog kraja do drugog.

34 A daske okovaše zlatom, i biočuge na njih načiniše od zlata, da u njima stoje prevornice, i okovaše zlatom prevornice.

35 I načiniše zaves od porfire i od skerleta i od crvca i od tankog platna uzvedenog, s heruvimima vešto vezenim načiniše ga.

36 I načiniše za nj četiri stupa od drveta sitima, i okovaše ih zlatom, a kuke na njima behu od zlata, i sališe im četiri stopice od srebra.

37 I načiniše zaves na vrata naslonu od porfire i od skerleta i od crvca i od tankog platna uzvedenog vezen,

38 I pet stupova za nj s kukama njihovim, i vrhove im i pojase okovaše zlatom, i pet stopica pod njih od bronze.

   

Komentář

 

Heart

  
by Caleb Kerr

The heart means love. A good heart means love to the Lord and to the neighbor, while a hard or stony heart means the love of self or the world -- riches and things. When the psalmist asks the Lord to search his heart, he wants the Lord to see what it is that he loves. And we are what we love. What we eat may form our earthly body, but it's only temporary, what we love forms our spiritual body, beautiful or ugly as we have chosen. It's interesting to note that the first multi-cellular motion of our embryo is the pulsating that starts in a twist of blood vessel that is to become our heart, and the last motion of our natural body is our heartbeat. It is there for all of our natural life. And of course there is a beating heart in our spiritual bodies when we come to put them on.